OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/5 kam. 29-32
  • Uvala Usanjuisa Weca Ekemainyo ku Yehova

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Uvala Usanjuisa Weca Ekemainyo ku Yehova
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Okuyuvula Ayele
  • Kuvala Yesu Aendele
  • Helie Ukuacikele?
  • Okusokiya Lutate Kuenda Esuñamo
  • Lekisa Ekolelo Kovilinga Viosi Viomuenyo Wove
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Uvala Wa Sumbiwa Kovaso A Suku Kuenda Komanu
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Yuvula Ovisimĩlo Violuali Eci o Sokiya Oku Linga Ocipito Cuvala
    Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—Ovipama Violohongele—2019
Utala Wondavululi—2000
w00 1/5 kam. 29-32

Uvala Usanjuisa Weca Ekemainyo ku Yehova

Welsh kuenda Elthea Valikuelela ko Sowetu, ko Afrika do Sul, Kulima 1985. Kaliye Apa Ovo va vanja kalitalatu viavo lokamõla kavo kukãi, Zinzi, kuenje va limbuka okuti eteke liaco liakala liesanju. Zinzi osole oku limbuka ava va pañinyiwa kuvala kuenda capiãla enene osole calua oku vanja alitalatu a ina yaye ndomo a wala ca fina.

UVALA wa fetika lohundo yalingiwila vonjango yowiñi ko Soweto. Kuenje amãlẽhe Akristão vaimba ovisungo volondaka vikuãla. Noke, ava va pañinyiwa va yeva esanju lialua liokupanga onepa kokulia lovisikilo Viusoma via noliwa ciwa havio ka via sikile olukandi. Ka paviwile ovinyua vi koluisa, kuenda ka pa kaile oci ocisikilo ci sika olukandi ale omiluko. Handi vali, ava va pañinyiwa va sanjukila okulikongela kumuamue kuenda va pandula olohueli. Viosi via lingiwa lika volowola vitatu. Ukulu umue Ukristão otukuiwa okuti Raymond, hati: “Owu wakala uvala umue okuti olonjanja viosi nduwivaloka.”

Votembo yuvala wavo, Welsh la Elthea vakala olonalavayi vialieca olumue ko filiale yo Afrika do Sul Yocisoko Cutala Wondavululi Yambimbiliya Lotuikanda. Ovo kava sukilile oku sakalala calua oco valinge uvala umue wukomohisa, pole valinga eci ca va lelukila. Akristão vamue vasiata okusiapo okutalavaya vupange wakundi wotembo yosi oco va vanjiliye upange u vaiha olombongo vialua viokulanda ovina viñi viñi vipita puvala. Pole, Welsh la Elthea haicoko valinga omo va nolapo okulinga olohuela via sunguluka eci ca va ecelela okuamamako okuvumba Suku okuti, olondingupange viotembo yosi toke eci va cita Zinzi.

Oco hẽ, nda ava vakuela va nolapo okuti puvala wavo pakala ocisikilo coluali kuenda omiluko? Nda va nolapo okueca ovinyu ale ovinyua vikuavo vi koluisa? Nda hẽ ovo va pondola okulinga olohuela lovina vialua? Ovo va limbuka ndati okuti ocipito cika kala epuluvi liwa li sanjuisa kuenda okuti oco ca sesamela afendeli va Suku? Apulilo aco a asukila oku tambuluiwa lovihandeleko Viembimbiliya lipopia okuti: “Ndaño wu lia, ndaño wu nyua, cosi wu linga ci lingili ulamba wa Suku.”−1 Va Korindo 10:31.

Okuyuvula Ayele

Catila calua oku sokolola uvala unena esumuo. Kuli ohele yalua vokupitahãla olongave via sunguluka. Kovovala alua okuti ha Olombangiko, ovina vialua visole okupitako vieca etombo ku Suku. Ndeci, okunyua ovinyua vi koluisa toke okupitahãla vonjongo casiata. Cisumuisa omo okuti, eci casiatavo okupita kovovala a vamue Akristão.

Embimbiliya li lungula okuti “casa onjuela.” (Olosapo 20:1) Ondaka yo Heveru ya pongoluisiwa “onjuela” yi lombolola “okulinga onjuela yalua.” Nda ovinyua vi koluisa vilingisa okuti omunu oyuela, sokolola eci ciya okulingiwa lowiñi walua womanu okuti vosi kumosi vakasi okunyua calua! Handi vali, ekalo liaco kacivala oku pongoloka “ovoholua, ayele, lovina via lisoka lavio,” havio via sonehiwa Vembimbiliya okuti “ovilinga vietimba.” Ovina viaco vi pumbisa omanu vakuacipango okuti ka va piñala omuenyo kopui vuviali Wusoma wa Suku.−Va Galatia 5:19–21.

Ondaka yo Helasi okulinga hati “ayele” ya popiwila oku lombolola onjuela yafeko lakuenje va kolua valingila vo kololo loku tutula okuti vaimba, va piluka, kuenda vasika ocisikilo. Nda puvala pali ovinyua vi koluisa okuti omunu eye onola eci ayongola, eci ci lekisa okuti pali ohele yalua okuti epuluvi liaco lika pongoloka limue lieyele. Vekalo liaco, ava va hongua kacivala oku kupuka voseteko kuenda valinga ovilinga vietimba ndeci “ukahonga, eviho, ema, . . . olonyeño.” Nye ci pondola okulingiwa oco ovilinga viaco vietimba ka vi ka liñise esanju liuvala Wukristão? Oco ku tambuluiwe apulilo a–a, tu lilongisi eci Embimbiliya lipopia kueci catiamẽla kuvala umue.

Kuvala Yesu Aendele

Yesu lolondonge viaye va pañinyiwile oco vaende kuvala umue ko Kanana ko Galilea. Ovo va tava epañinyo, kuenda Yesu wa kuatisavo kesanju liepuluvi liaco. Eci ovinyu viapua, eye locikomo walinga ovinyu yimue yiwa yilikasi. Kakuli atatahãi okuti eci casupapo ceya oku tẽlisa esanju lialua asukila akuavo a sandombua kuenda epata liaye noke yuvala.−Yoano 2:3–11.

Kuvala owu Yesu aendele ndeti kuli vialua tupondola oku lilongisako. Tete, Yesu lolondonge viaye ka va kokele ocilondokua kocipito cuvala. Embimbiliya lia lombolola okuti ovo va pañinyiwile. (Yoano 2:1,2) Cimuamue haico, volosapo vivali viocipito cuvala, Yesu wa pitolola okuvangula catiamẽla kuava va pañinyiwa okuti va kalepo omo va pañinyiwa okuti va kalepo omo ovo va piñanyiwa.−Mateo 22:2–4,8,9; Luka 14:8–10.

Kolofeka vimue kuli ocituwa cokuti umue ndaño ka pañinyiwile, eye muẽle o sea nda enda kuvala ale ndati. Puãi eci ci koka okupesela olombongo vialua. Ava valikuela okuti halohuasiko pamue va ka levala oco vamõle okuti puvala pali okulia lovinyua vialua viokutekula owiñi wakahandangala. Noke, nda Akristão valikuela va nolapo okuti kukala lika etendelo limue ño lia sokiyiwa liava va pañinyiwa, Akristão vana ka va pañinyiwile vakuata elomboloko liaco. Ulume una wa kuela ko Kape Town, ko Afrika do Sul, ivaluka okuti wa pañinyile lika 200 kuvala waye. Pole etendelo lia pongoloka 600, kuenda ovo lonjanga haico okulia va ku mãlapo. Pokati kava ka va pañinyiwile pamõleha etokalu liakombe okuti veyile ño okuñuala ko Kape Town vesulilo liosemana yuvala. U waendisa etokalu liaco eli hepatako lia sandombua kuenje wa linga hati ñuete omoko yokunena ocimunga comanu ndaño sia pulisile ndombua ale sandombua!

Nda okuti ka tua popiwile okuti vosi citava okuiya, oloñame via Yesu nda via pondola oku yuvula okuenda kuvala una okuti ka va pañinyiwile kuenda okupanga onepa kokulia lokunyua ovina vina okuti via angiliyiwila lika ava va pañinyiwa. Ava va yongola okuenda pole ka va pañinyiwile va lipule ovo muẽle okuti, Ame okuenda kuvala owo kacilekisa ekambo liocisola kuava vakuela ndopo? Si koki ocilondokua lokunena esumuo kesanju liepuluvi eli?’ Pole handi yokukala cimue cilingisa esumuo omo kua pañinyiwile, Ukristão una okuti okuete olondunge locisola opondola okutuma ukanda oco a pandule ava valikuela kuenda oku va yonguila asumuluho a Yehova. Eye o pondolavo okutenda ekuatiso aeca kuava valikuela pokueca cimue ocali oco a vokiye kesanju lieteke liuvala wavo.−Ukundi 7:9; Va Efeso 4:28.

Helie Ukuacikele?

Kolonepa vimue vio Afrika, kuli ocituwa cimue okuti vakuepata valinga aliangiliyo okukuatisa uvala. Ava valikuela vacikuatela esanju, kuenda eci ci va kuatisako kovina valanda lolombongo. Kuenda valiyevavo okuti civa kuatisako kovikele vimue vipondola okuiya kovaso. Puãi, apa handi ka va tavele limue ekuatiso litunda kepata, ava valikuela va kulihise okuti olonjongole viavo omunu lomunu vi ka sumbiwa.

Ndaño okuti Yesu wakala Omõla a Suku una wa “tunda kilu,” kakuli lacimue cilekisa okuti eye walinga vali viñi kuenda wa tumila vali ovina vimue viñi kuvala woko Kanana. (Yoano 6:41) Handi, Embimbiliya li tu lomboluila okuti kulivo umue wailikiwa oco akale “muẽliakulia.” (Yoano 2:8) Ulume waco u, wa noliwa la sandombua okuti eye utue wokaliye wepata.−Yoano 2:9,10.

Akristão vakuepata va sumbile u wa noliwa la Suku okuti eye utue wepata liokaliye. (Va Kolosai 3:18–20) Eye ukuacikele covina viosi vi pita puvala waye. Ndomo caika, u okuele akale okuti o sunguluka kuenda, nda citava, a sanjuise olonjongole viu alikuele laye, epata liaye, kuenda va nawa yaye. Handi, nda epata li siliha okuti va angiliya vina okuti ka vi sanjuisa ava valikuela, oco puãi ava valikuela va yuvule ekuatiso liaco kuenda ovo muẽle va lande evi via sungulukila uvala wavo. Lonjila ndoyo, lacimue ci ka vasila olonjivaluko kavisanjuisa. Ndeci, kuvala umue Wukristão vo Afrika, kua pañinyiwa umue ukuepata hukuetavoko oco akale muẽliakulia wocipito, noke wa popia olondaka vimue via tiamẽla ku kukululu wafa!

Olonjanja vimue ava valikuela ndopo vasiapo ocipito cuvala apa handi uvala ka wa pitilile kesulilo. Nda oco cilingiwa, sandombua a sande ukuacikele oco a kulihise okuti olonumbi Viembimbiliya via kapiwako muẽle kuenda okuti ocipito cipua vowola ya sunguluka.

Okusokiya Lutate Kuenda Esuñamo

Ocili, kuvala Yesu aendele kuakala okulia kualua kuwa, kuenje eci Embimbiliya li ci lombolola okuti ocipito cuvala. Ndomo camuiwa, kuakalavo ovinyu yalua. Kakuli atatahãi, okuti kuakalavo ocisikilo ciwa kuenda olomiluko ya sunguluka omo oco ca siatele kekalo liomuenyo wa va Yudea. Yesu eci wa ci lekisila volusapo luaye lua kemãla luomõla ocisandui. Isia yaco una vesapulo wakala lesanju lialua mekonda liokutiuka kuomõlaye walikekembela okuti walinga hati: “Tu li, tu sanjuki.” Ndeci capopia Yesu, vocipito mua kongela “oku sika loku cila.”−Luka 15:23,25.

Cikuete esilivilo okuti, Embimbiliya ka li tukula muẽle okuti ocisikilo cipi kuenda omiluko yipi yakala kuvala wo ko Kanana. Ocili, Embimbiliya ka likasi lokulombolola okupiluka lakumue kuokuvala. Puãi, pokati kafendeli va Suku vakuekolelo kolotembo Viembimbiliya, okupiluka kuakala ocina caño kuenda hacituwako cavelapo kovovala avo. Oku tu lilongisakovo cimue?

Kovovala a vamue Akristão vo Afrika, kusole okukala olomakina viokusika okuti vi kolisako calua. Ocisikilo ciyuela cakahandangala okuti ava va pañinyiwa ka va sapela ciwa. Olonjanja vimue kuasiata okukala ekambo liokulia pole ekambo liokupiluka kakuli, okuti ca leluka calua oku pongoloka ombuanja. Handi yokukala ocipito cuvala, elivala liaco lipondola okukala lika ongecelo yocipito comiluko. Kuenda vali, ocisikilo cikolisako enene olonjanja vialua cikoka ovitangi, omo okuti lavana ka va pañinyiwile eci va yeva ocisikilo veyavo.

Ndaño Embimbiliya lilombolola ovovala okuti halesakalaloko liocisikilo kuenda omiluko, eci hẽ ka ci pondola oku kuatisa ohueli yilinga aliangiliyo ana aka kemainya Yehova? Handi, poku liangiliyila ovovala okaliye vo Afrika, akuenje va noliwa oco va ka pange onepa yomiluko kocipito, vapita olowola vialua viokuikisa omiluko ya tatama. Vokuenda kuosãi otembo yavo yakahandangala va yi pesela lonjila ndeyi. Pole Akristão va sukila ‘oku popela otembo’ “[y]ovina via velapo,” ndeci upange wokukunda, elilongiso liopokolika, kuenda okuendaenda kolohongele Viakristão.−Va Efeso 5:16; Va Filipoi 1:10.

Ovinyu yakahandangala Yesu aeca, cimõleha okuti uvala wakala unene calua ko Kanana. Kuenje, tu pondola oku kolela okuti elivala ka lia kaile liombuanja kuenda okuti ava va pañinyiwa ka va nyuile enene evi vi koluisa ndeci cakala kovovala a va Yudea. (Yoano 2:10) Tu ci kolela hẽ ndati? Momo Ñala Yesu haiko akala vali ukuotate kokupokola kocihandeleko ca Suku catiamẽla kukamba uvi: “Ku ka kale pokati koloholua.”−Olosapo 23:20.

Oco puãi, nda olohueli vianolapo okuti puvala pa ka kala ovinyu ale ovinyua vikuavo vi koluisa, te va cilinga okuti kukala umue okuete ocikele calua. Kuenda nda va nolapo okuti kukala ocisikilo, ovo te vanola lutate ovisikilo viaco kuenda te vanola umue ukuacikele o sokiyako unene wondaka. Nda ku kala omiluko, eci ci lingiwe lonjila yimue yaleluka kuenda yitaviwa. Nda vakuepata Hakristãoko ale Akristão vana vahongua okuti valinga omiluko yimue ka ya sungulukile, sandombua opondola oku pongolola ocisikilo caco, ale lutate walua citava okulinga hati omiluko yimue ka ya sungulukile, sandombua opondola oku pongolola ocisikilo caco, ale lutate walua citava okulinga hati omiluko eyi haiyoko. Konepa yikuavo, uvala upondola oku nyõleha lakalo aco esakalalo kuenda cikoka ocilondokua.−Va Roma 14:21.

Mekonda liolohele vimue vi tunda kolomiluko viotembo yilo, locisikilo cisika olukandi, kuenda okunyua enene, etendelo limue Liakristão olohueli vasiata okunolapo okuti ovina evi ka vi kongeliwa vovovala avo. Vamue vasiata oku laluiwa mekonda lieci, pole ndaño vasiata oku popiwa, va ci lingila oku yuvula cimue cinena etondalo konduko yikola ya Suku. Konepa yikuavo, vamue olohueli va angiliya ocisikilo ca sunguluka, lotembo yomiluko, kuenda evi vi koluisa viaviwa lutate walua. Konepavo yikuavo, olohueli ovo vakuete ocikele ceci cosi cipita puvala wavo.

Vo Afrika vamue Akristão ka va kolele kespiritu va tenda olohuela viwa Viakristão hati vikasi soketi mbi vakasi ponambi. Pole, ocisimilo eci ka ca sungulukile. Esanju liovilinga vietimba lipita, pole lisia ka Akristão ovitangi viovovisimilo kuenda vieca etombo konduko ya Suku. (Va Roma 2:24) Konepa yikuavovo, espiritu lia Suku lieca esanju liwa. (Va Galatia 5:22) Valua Akristão valikuele va vanja konyima lusõsi keteke liavo liuvala, loku limbuka okuti eli liakala epuluvi liesanju lialua kuenda ka lia kaile “ovilondokua.”−2 Va Korindo 6:3.

Welsh la Elthea handi va ivaluka olondaka vialua via sunguluka viavana vakuepata pole havakuetavoko vakala kuvala wavo. Umue walinga hati: “Etu tua kavele calua lonjuela kovovala amue tua kala oloneke evi. Ca fina calua okukala kuvala ulo wa sunguluka cimue ciñi.”

Cisilivila calua okuti, ovovala Akristão akala lesanju kuenda aeca ekemainyo Kusovoli wuvala, Yehova Suku.

[Okakasia Lelitalatu kemela 32]

KULIHISA LUTATE ULALA WUVALA UWA

• Nda o pañinya ukuepata okuti hukuetavoko oco a vangule, ove wa kulihisa lutate okuti eye kaka vangula cimue kacilikuata lekalo Liakristão?

• Nda pa ka kala ocisikilo, wa nola ale lutate vimue ño via sunguluka?

• Ocisikilo cove cika sika lunene wondaka ya sunguluka?

• Nda pa eceleliwa omiluko, yaco eyi yika lingiwa lonjila yimue ya sunguluka?

• Ovinyua vikoluisa vikaviwa lutate walua

• Ukuacikele oka kala lutate woku vi tetuluiwa ciwa?

• Wa kulihisa lutate otembo uvala ukapua?

• Ukuacikele caco oka kalapo muẽle lokutumila toke kesulilo?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link