Ove Wukristão Umue Okuti Kolondunge Ukulu Wendamba?
“ECI nda kala omõla nda vangola ndomõla, nda yeva yeva ndomõla, nda soka soka ndomõla.” Oco ca soneha upostolo paulu. Ocili muẽle vosi yetu tua kala omãla. “eci nda linga ukulu, nda liwekapo evi viumõla.”−1 va korindo 13:11.
Cimuamue haico, akristão vosi va fetika ndomãla kespiritu. Pole, vokuenda kuotembo vosi va “pitila kongongela yekolelo, leyi yoku kuliha mõla a suku, kuenje toke [va] linga omanu vendamba va soka loseteko yutunga wokuyuka kua Kristu.” (Va Efeso 4:13) Ko 1 Korindo 14:20, tukasi loku vetiyiwa okuti: “A vamanji, kolondunge koka lingi ndomãla. . . . Lingi ndakulu vendamba.”
Oku amako kespiritu, okuti oku kala Ukristão ukulu wendamba esumuluho liocili komanu va Suku etaili, ca piãla enene mekonda kuli valua va fetika ndopo. Oku kala Ukristão ukulu wendamba civokiya oku pama kuekongelo. Ovo va vetiyiwa lekalo liongangu yiwa, ale ocituwa cupange kekongelo liosi va kasi.
Osimbu okuti oku kula ketimba pamue calua ale citito vonjanja yimosi, oku kulavo kespiritu ciya vokuenda kuotembo lelikolisilo. Kacilingi ocituke okuti koloneke via Paulu konyima, Akristão vamue va “amẽla kovina via sesamela akulu,” ndaño va vumbile ale Suku valima alua. (Va Heveru 5:12” 6:1) Nye ci popiwa konepa yove? Nda wa vumba ale Suku valima alua ale vokatembo katito, ciwa oku likuliha ove muẽle lesunguluko. (2 Va Korindo 13:5) O kasi pokati kavana va tukuiwa ocili okuti vamako kespiritu, ale Akristão akulu vendamba? Nda hacoko, o linga oco a kalevo ndovo?
“Kolondunge Lingi Ndakulu Vendamba”
U okuti omõla kespiritu ca leluka calua oku “punguaiwa lolofeka viosi viokulongisa lokulunguka kuomanu, latutu avo oku wengula esanda.” Paulu wa vetiya hati: “Puãi, oku popia ocili locisola, kovina viosi tu kulili ku Kristu eye utue.” (Va Efeso 4:14,15) Umue o pondola oku ci linga ndati? Ko Va Heveru 5:14 kuti: “Okulia kua kola kuakulu, okuti kuava va tẽla oku tepisa pokati keci ciwa leci civi, omo olondunge viavo via pindisua.”
Limbuka okuti omanu vamako kespiritu va kuete olondunge via pindisiwa pokati koku vi kuama, ale poku kapako olonumbi Viembimbiliya. Ocili, lomue o pongoloka okuti amako kespiritu vuteke umosi; puãi oku kula kespiritu ci sukila otembo. Ndaño oco, ove o pondola oku linga calua oco o leluise oku kula kuove kespiritu poku lilongisa pokolika, ca piãla vali ovina via longa Viondaka ya Suku. Volotembo vilo Utala Wondavululi wa siata oku lombolola ovolandu alua a longa. Ava vamako kespiritu ka va ka kuate ohele kovolandu aco mekonda “muli ovina vimue via tila oku vi yeva.” (2 Petulu 3:16) Kuenje, ovo lonjongole yalua va takila okulia kuaco kua kola!
Vakuambili Yoku Kunda Kuenda Alongisi
Yesu wa tuma olondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda Espiritu Sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:19,20) Oku kuatela ombili yalua ombili yalua vupange woku kunda camisako oku kula kuove kespiritu. Nye hẽ ku lingila onepa yalua vupange owu nda akalo ove aecelela?−Mateo 13:23.
Olonjanja vimue, asindiliyo omuenyo a pondola oku nena epuluvi lioku kunda ocitangi. Ocili, ‘poku likolisilako longusu’ yove muẽle ndukundi, ove o lekisa esilivilo ‘kolondaka viwa.’ (Luka 13:24; Va Roma 1:16) Ove citava okuti o tendiwa ciwa poku ‘eca ongangu ku vakuekolelo.’−1 Timoteo 4:12.
Vakuaku Pandikisa Kesunguluko
Oku kulavo kespiritu ci sukila oku likolisilako oku pandikisa kesunguluko liove. Ndomo ca sonehiwa Kosamo 26:1, Daviti hati: “Netele onimbu yoku njovuisa, a Yehova, momo nda endaenda loku sunguluka.” Oku sunguluka ci lomboloka eyelo vovisimilo, loku sokapo. Haimo lumue, eci ka ci lomboloka oku lipua. Daviti eye muẽle wa linga akandu alua akãla. Puãi, omo a tava oku yambuiwa loku pisa ekalo liaye, wa lekisa okuti utima waye ukuetele ocisola calua Yehova Suku. (Osamo 26:2,3,6,8,11) Voku sunguluka mua kongela oku suapo, lutima wa litumbika ku Suku. Daviti wa popia komõlaye Salomone hati: “Kuliha Suku ya soyove, u vumba loku pua evelo kuenda lutima wove wosi.”−1 Asapulo 28:9.
Voku sunguluka mua kongela oku kala “havakualualiko,” loku litepa ko pulitika yolofeka kuenda ovoyaki avio. (Yoano 17:16) Ove te o lilavavo kovituwa vivi ndeci ukahonga, ukahokolo, lelaviso liepangue. (Va Galatia 5:19–21) Voku amamako oku sunguluka mua kongela calua, okuti oku yuvula lika ovina evi cisule. Salomone wa lungula hati: “Olonyi via fa vi lehisa civi onguendu ya tila yukuaku yi tunga; haico okasanda kaño ka imula olondunge kuenda ekemalo.” (Ukundi 10:1) Ocili, ndaño “okasanda kaño” ndeci oku litonda ale oku kembisamo ukuacimatamata ciñi oku namulãla laye, ci pondolavo oku nyõla ekalo liokuamako “[ku]olondunge kuenda ekemalo.” (Yovi 31:1) Haimo lumue, lekisa okuamako kuove kespiritu poku sandiliya oku linga ongangu kekalo liove liosi, kuendavo oku yuvula “eviho liosi.”−1 Va Tesalonike 5:22.
Vakuepokolo
Ukristão ukulu wendamba Kespiritu ukuaku pokolavo. Poku tanga ko Va Efeso 4:24, upostolo Paulu o vetiya Akristão hati: “Wali omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola.” Vovisonehua via va Helasi upopi wa tete wondaka “oku kola” u lombolokavo epokolo, esunguluko lesumbilo. Omunu ukuepokolo wa litumbika; wonjuka; kuenje o tata ciwa ovikele viaye viosi kovaso a Suku.
Vipi olonjila vimue okuti o pondola oku linga lavio epokolo liaco? Yimue, poku talavayela kumue lakulu vekongelo liove. (Va Heveru 13:17) Loku limbuka okuti Kristu eye Utue wekongelo Liakristão, Akristão vamako kespiritu va pokola kuvaco va nõliwila ndoto oku “lisa lisa ekongelo lia Ñala.” (Ovilinga 20:28) Cikale ohele yalua kuenda ocitangi oku kokela ekatanga ale oku patãla omoko yakulu va nõliwa! Ove te o lekisavo epokolo “[k]ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” kuenda olofiliale a talavaya lavio oku sandeka okulia kuespiritu “kotembo ya tukuiwa.” (Mateo 24:45) Yayulako oku tanga loku kapako elomboluilo o sanga Vutala Wondavululi kuenda alivulu akuavo.
Lekisila Ocisola Vovilinga Viove
Paulu wa sonehela Akristão ko Tesalonike hati: “Ndaño ocisola cene coku lisola pokati lacovo.” (2 Va Tesalonike 1:3) Okuamako kocisola ocituwa cimue ci silivila cokuamako kespiritu. Yesu wa popia ndomo ca sonehiwa ko Yoano 13:35 hati: “Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” Ocisola caco cumanji ka ci lekisa onjongole yaño ale ovisimilo viaño. Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words yiti: “Ocisola ci limbukiwila lika kovilinga vionjanga.” Oco, ove konepa eyi citava oku amamako kespiritu loku kapa ocisola vovilinga viove!
Ndeci ko Va Roma 15:7, tutangako okuti: “Litambuli pokati.” Onjila yoku lekisa ocisola caco, poku lama lowuya walua lesanju vakuene vakuetavo kuenda ava veya ndopo kolohongele viekongelo! Kuliha omunu lomunu. Kuatela onjongole vakuene. (Va Filipoi 2:4) Handi vali, lekisavo ocituwa coku pañinya vañi vañi konjo yove. (Ovilinga 16:14,15) Olonjanja vimue mekonda vakuene ka va lipuile pamue ci seteka ondongosi yocisola cove, pole osimbu o lilongisa oku tenda locisola, ove o lekisa okuti o kasi loku pongolola poku kula kespiritu.−Va Efeso 4:2.
Te Oku Vumba Lovikuata Vietu Oco Tuamisiko Efendelo Lia Lipua
Kolotembo viosimbu, omanu va Suku havosiko va tẽlaisa ocikele cavo coku kuatisa onembele ya Yehova. Noke, Suku wa tuma ovaprofeto ndeci Hagai la Malakiya, oco va vetiye omanu vaye catiamẽla konepa eyi. (Hagai 1:2–6; Malakiya 3:10) Akristão vamako kespiritu va siata oku kuatisa efendelo lia Yehova lovikuata viavo. Setukulavo ongangu yavo poku kuama onumbi ko 1 Va Korindo 16:1,2 oco olonjanja viosi o tumevo cimue cikuatisa ekongelo kuenda upange Wolombangi via Yehova voluali luosi. Ondaka ya Suku yi likumunya yiti: “U o kula citito, ungulavo citito; u o kula calua, ungulavo ca lua.”−2 Va Korindo 9:6.
Ku ka pesele ovina viove vi silivila ndeci otembo, longusu. Seteka oku popela otembo kovina vi kuete esilivilo litito. (Va Efeso 5:15,16; Va Filipoi 1:10) Lilongisa oku kala umue wamia koku linga otembo yove. Oku cilinga, ci pondolavo oku ku lingisa oku kuata onepa kovopange oku mioñolola Olonjango Viusoma kuenda ovopange akuavo alisetahãla a tiamẽla kefendelo lia Yehova. Oku talavaya lovina viove ci ka lekisa okuti o kasi loku pongolola Ukristão wamako kespiritu.
Amamako oku Kula Kespiritu!
Alume lakãi vana va kasi loku lilongisa kuenda vakuete ukulihiso, vana va kuete ombili yoku kunda, vana va kuete etime kekolelo liavo, vana vakuepokolo locisola, kuenda vana vakasi loku lieca ovo muẽle kuenda okueca ovikuata oco va kuatise upange Wusoma, ovo ocili muẽle valinga esumuluho linene. Ka ci komohisa, eci upostolo Paulu a vetiya hati: “Tu si ovina viefetikilo liovilongua via Kristu loku amela kovina via sesamela akulu!”−Va Heveru 6:1.
Ove wukristão umue okuti ukulu wendamba kespiritu? Ale handi kespiritu o kasi ndomõla? (Va Heveru 5:13) Konepa yikuavo, kuata utõi woku kapako elilongiso liove liopokolika, loku kunda, kuenda oku lekisa ocisola ku vamanjove. Tambula ciwa epindiso ale elungulo liukuiha Akristão vamako kespiritu. (Olosapo 8:33) Ambata ciwa ocikele cove cosi Cukristão. Vokuenda kuotembo lelikolisilo, ove o pondolavo oku “pitila kongongela yekolelo, leyi yoku kuliha Mõla a Suku, kuenje toke tu linga omanu vendamba va soka loseteko yutunga wokuyuka kua Kristu.”−Va Efeso 4:13.
[Elitalatu kemela 5]
Ava vamako kespiritu vamisako oku pamisa ekongelo poku lekisa onjongole ku vakuavo