Ove Citava hẽ Okuti o Livala Ukamba la Suku Kamuiwa Lovaso?
‘Ndamupi ame ndipondola oku amamako lukamba lomunu umue okuti ame sipondola oku u mola?’ ci tava okuti ove o pula ndoco. Cimolẽha okuti eli epulilo limue li kuete esilivilo. Pole, kulihisa:
NDAMUPI cisilivila ca lua oku kapako ocisola camamako lukamba wenda hu? Esunga lieci kamuiwila hacoko hẽ ocina cavelapo oku kulihisa? Ocili! Lesunga eli omanu va lua vamamako oku livala ukamba lomanu vakuavo poku litumisa ovikanda olonjanja viosi, locituwa cunavenave ovo valekisila vovikanda viavo ovina vasole, ovina kavasole, ovimãho, olonumbi, onjolelela kuenda olondimbukiso vikuavo vio vituwa ale olonjongole.
Olomeke vilekisavo okuti ekambo lioku vanja hambindikiyoko yoku amamako oku livala ukamba lomunu ukuavo. Kulihisa ongangu ya Edward la Gwen, ulume lukãi waye okuti olomeke.a Edward wa lisanga la Gwen kosikola yolomeke oku eye akala ondonge yukulu omu vatangela kumosi. Eye wa komõha ovituwa viwa via Gwen capiãla vali unavenave waye voku vangula kuenda kekalo, locituwa caye ciwa catiamẽla kupange. Oku ceyilila, Gwen wa yeva ekoka lioku tava Edward momo, volondaka viaye walinga hati: “Eye walekisa ovituwa viosi via nuala kua amamako kuenje noke yanyamo atatu ovo va likuela.”
Eye wa linga hati: “Eci u kala pamosi, upeke ka u lingi ocitangi koku pamisa ukamba lomunu ukuavo. Ove ku pondola oku mõla ukuene, pole ocisola covutima ka ca patele.” Cilo papita ale cisoka anyamo 57 kuenje ovo handi lopo vamamako locisola condongosi. Ovo valombolola okuti uloño wavo ukamba uwa muakongela ovina ka via luile okuti vikuãla ndeci: (1) oku limbuka ovituwa viwa viomunu ukuavo, (2) oku sokolola eci catiamẽlako kuenda oku tiamẽla kovituwa viaco viwa, (3) oku kala vakuakuliyeva pokati luwa, kuenda (4) oku talavayela pamosi.
Atosi akuãla a ndeti akuete esilivilo voku livala ovokamba añi añi, cikale pokati kakamba ale pomunu lukuanjo yaye, capiãla enene pokati komanu va Suku.
a Olonduko vimue via pongoluiwa.