‘Ñuami Eteke Leteke’
“Momo oco wa konvongiwili. Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye.”—1 PETULU 2:21.
1, 2. Momo lie ka catĩlile oku kuama ongangu ya lipua ya Yesu koku longisa?
YESU KRISTU wa kala Ulongisi umue wa velapo palo posi. Handi vali, eye wa kala omunu umue walipua komuenyo waye wosi palo posi. (1 Petulu 2:22) Omo okuti Yesu wa kala ulongisi umue ka sokisiwa, anga hẽ etu tumanu ka tua lipuile ka tu pondola oku kuama ongangu yaye? Sio hacoko.
2 Ndomo tua lilongisa vocipama catete, Yesu wa lekisile ocisola koku longisa kuaye okuti oco ocina cimue ca velapo. Omo liaco, ocisola ocituwa cimue okuti vosi yetu tu sukila oku ci kuata. Ondaka ya Suku ya siata oku tu vetiya oku amamako loku lekisa ocisola ku vakuetu. (Va Filipoi 1:9; Va Kolosai 3:14) Yehova ka kevelela komanu vaye ocina cimue okuti ka va tẽla oku ci linga. Omo okuti “Suku eye ocisola,” kuenda wa tu lulika ndocisetahãi caye, ci tava okuti tu lekisa ocisola ku vakuetu. (1 Yoano 4:8; Efetikilo 1:27) Eci tu tanga olondaka viupostolo Petulu vi sangiwa kefetikilo liocipama cilo, tu pondola oku lekisa ekolelo liocili kolondaka viaco. Ci tava okuti, tu kuama volomãhi via Kristu. Pole, tu pondola oku pokola kocikundi ca Yesu wa popia hati: ‘Ñuami eteke leteke.’ (Luka 9:23) Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kuama ongangu yocisola Kristu a lekisa kocili eye a longisa kuenda komanu a longisa.
Tu Pamisi Ocisola Kocili tu Kasi Oku Lilongisa
3. Momo lie vamue ka ca va lelukilile oku lilongisa? Pole, elungulo lipi li sangiwa kelivulu Liolosapo 2:1-5?
3 Oco tu lekise ocisola kocili tu kasi oku longisa ku vakuetu, etu muẽle tu sukila oku lilongisa oku sola ocili caco. Ocili okuti, voluali lulo, ka ca lelukile oku lekisa ocisola caco. Ndeci, ekambo lioku lilongisa kosikola kuenda ovituwa vĩvi vina okuti omunu o kula lavio, ovio via siata oku tepulula onjongole yomanu yoku lilongisa. Omo liaco, ca velapo okuti tu lilongisa eci catiamẽla ku Yehova. Elivulu Liolosapo 2:1-5, li lombolola ndoco: “Amõlange, nda o tava kolondaka viange, loku seleka vutima ovihandeleko viange, okuti o vonguila etui liove kolondunge, loku tiamisa utima wove kuloño, ocili, nda o sandiliya ukũlĩhĩso, loku lipilikila uloño, nda o vi sanda sanda ndeci va sanda sanda opalata kolomina, kuenda o vi vanjiliya ndeci va vanjiliya ukuasi wa selekiwa, oco o kũliha oku sumbila Yehova, kuenje o sanga ukũlĩhiso wa Suku.”
4. Oku ‘tiamisila utima kuloño’ ci lomboloka nye? Pole, nye ci pondola oku tu kuatisa oku ci linga?
4 Ivaluka okuti, okupisa kocinimbu 1 toke 4, tua vetiyiwa olonjanja vialua okuti ka tu sukila lika oku likolisilako loku “tava kolondaka,” pole, tu sukilavo oku “sandiliya ukũlĩhĩso, loku lipilikila uloño.” Nye ci tu vetiya oku linga ovina evi? Ocili okuti, ocinimbu ca popia hati, “tiamisila utima wove kuloño.” Elivulu limue lilombolola okuti, elungulo eli “ka li kasi oku pinga oku yevelela lika lutate, pole, olio li vetiya omunu oco a lekise onjongole kovina viosi vi kasi oku longisiwa.” Nye ci tu vetiya oku tava loku lekisa onjongole kovina viosi Yehova a kasi oku tu longisa? Cosi catiamẽla ño kelomboloko lietu ndomo tu tenda elongiso liaco. Tu sukila oku tenda ‘ukũlĩhĩso wa Suku’ ‘ndopalata ale ndukuasi wa solekiwa.’
5, 6. (a) Nye ci pondola oku pita letu olonjanja vimue? Pole ndamupi tu pondola oku yuvula ovitangi viaco? (b) Momo lie tu sukilila oku vokiya kukũlĩhĩso tu kuete u sangiwa Vembimbiliya?
5 Ka ca tĩlile oku pokola kondaka eyi. ‘Vukũlĩhĩso Wondaka ya Suku’ ove wa lilongisa, ci tava okuti mua kongela ocili catiamẽla kocipango ca Yehova eci a likuminya omanu vaye vakuekolelo vaka kala otembo yenda hũ Vofeka Yelau palo posi. (Osamo 37:28, 29) Eci ove wa fetika oku lilongisa ocili, ci tava okuti wa kapele ukũlĩhĩso waco vutima wove ndukuasi umue wocili kuenda ukũlĩhĩso waco wa ku ihĩle esanju lelavoko. Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla kekalo liove cilo? Anga hẽ, onjongole yove wa kuatele tete, ya fetika oku tepuluka voku enda kuotembo? Seteka oku linga ovina vivali. Tete, lekisa onjongole yina wa kuatele ale osimbu oco o lekise esilivilo kovina Yehova a kasi oku ku longisa, ndaño ceci wa lilongisa ale osimbu.
6 Cavali ceci okuti, o sukila oku amamako loku vokiya kueci o kasi oku lilongisa. Anga hẽ poku fẽla nda wa nola ondiamande yimue, ku konomuisa vali kuenje o yi kapa vombolusu kuenda amamako lungende wove? Anga hẽ ku amamako loku fẽla oco o konomuise nda pali vali yimue yikuavo? Vondaka ya Suku mu sangiwa ukũlĩhĩso wocili u kuete esilivilo lialua okuti u sokisiwa londiamande. Ndaño okuti o kuete ale ukũlĩhĩso wasuapo, ci tava okuti amamako loku vokiyako ovina via longa. (Va Roma 11:33) Nda wa lilongisa etosi limue liokaliye liatiamẽla kocili, lipulisa ove muẽle ndoco: ‘Eci nda lilongisa ndeti ci kuete esilivilo lie? Anga hẽ ci pondola oku ndi kuatisa oku kuata elomboloko liatiamẽla kekalo lia Yehova kuenda kocipango caye? Etosi liaco eli hẽ li pondola oku ndi kuatisa oku kuama volomãhi via Yesu?’ Oku sokolola kapulilo ava cika ku kuatisa oku lekisa ocisola kocili Yehova a siata oku ku longisa.
Tu Lekisi Ocisola Kocili tu Kasi Oku Longisa
7, 8. Vipi hẽ olonjila vimue tu pondola oku kuama oco tu lekise ku vakuetu okuti tu sole ocili tua lilongisa Vembimbiliya? Ci lombolola.
7 Osimbu tu amamako loku longisa vakuetu, ndamupi tu pondola oku lekisa ocisola kocili tua lilongisa Vondaka ya Suku? Tu sukila oku kuama ongangu ya Yesu lekuatiso Liembimbiliya kupange wetu woku kunda kuenda woku longisa. Koloneke vilo, omanu va Suku voluali luosi va siata oku vetiyiwa oco va kuame Embimbiliya kupange wavo woku kunda. Osimbu amamako oku pokola kelungulo eli, sandiliya onjila yina yecelela va kuanjo oku kũlĩha okuti cosi o kasi oku va longisa ci tunda Vembimbiliya.—Mateo 13:52.
8 Ndeci, noke yoku lunduiwa kuolosapalalo volupale luo Nova York kunyamo wa pita, Ukristão umue ukãi wa situluila omanu a sanga kupange woku kunda olondaka vi sangiwa kelivulu Liosamo 46:1, 11. Tete, eye wa pulisa omanu ndomo va kala eci kua pita ocilunga vokuenda kuosemana yaco. Eye wa yevelela lutate katambululo avo, noke wa va pulisa hati: “Ci tava hẽ okuti ndu ku lekisi ocinimbu cimue Cembimbiliya okuti ca siata oku ndi lembeleka calua? Ndaño okuti, omanu vamue ka va tavele, pole kuli valua okuti, veya oku tava manji. Poku vangula lamalẽhe vamue eye wa enda oku popia hati: “Tunde eci nda fetika oku longisa Embimbiliya toke cilo, pa pita ale ci soka 50 kanyamo. Ene hẽ wa kũlĩhĩ eci nda siata oku longisa? Lalimue eteke nda sangele ocitangi cimue okuti Embimbiliya ka lipondola oku tetulula ocitangi caco.” Nda tua lekisa esanju liocili komanu tu vangula lavo, tu pondola oku lekisa kokuavo okuti, tua va velisapo kuenda tu sole calua eci tua lilongisa Vondaka ya Suku.—Osamo 119:97, 105.
9, 10. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kuama Embimbiliya eci tu tambulula apulilo a lingiwa okuti atiamẽla ketavo lietu?
9 Eci omanu va tu pulisa eci catiamẽla ketavo lietu, eli olio epuluvi liwa lioku va lekisa okuti etu tu sole calua Ondaka ya Suku. Poku kuama ongangu ya Yesu, etambululo tu eca kokuavo ka ci tava okuti litiamisiwila lika kovisimĩlo vietu muẽle. (Olosapo 3:5, 6) Pole, tu sukila oku kuama Embimbiliya poku va tambulula. Ove hẽ o kuete usumba woku puliwa omo lioku sima okuti pamue kuka tẽla oku eca etambululo? Konomuisa olonjila vivali via sunguluka ove o sukila oku kuama.
10 Linga cosi o tẽla oco o liangiliye ciwa. Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Sumbili Kristu nda Ñala. Olonjanja viosi lipongiyi okuti vu tẽla oku kumbulula komunu wosi o pula oku kũlĩhisa elavoko vu kasi lalio. Ci lingi puãi lumbombe kuenda lesumbilo.” (1 Petulu 3:15) Ove hẽ wa liangiliya oco o teyuile etavo liove? Ndeci, nda umue o yongola oku kũlĩha esunga lieci ove ku kuatela onepa kocituwa cimue ci pisiwa Lembimbiliya, ka ca sungulukile oku tambulula lika ndoco: “Ocituwa eci ka ci taviwa ketavo liange.” Etambululo eli, li lekisa okuti ove o kasi oku ecelela vakuene oco va ku noleleko onjila o sukila oku kuama kuenda ci tava okuti ove watiamẽla ketavo limue lisokisiwa ndocitundo. Omo liaco, ciwa oku tambulula ndoco: “Embimbiliya okuti olio Ondaka ya Suku, li lungula okuti tu sukila oku yuvula ocituwa eci.” Handi vali, pamue o pondola oku tambulula ndoco: “Ocituwa caco eci ci sumuisa Suku yange,” kuenje, noke lombolola lesunguluko esunga lieci wa ecela etambululo liaco.—Va Roma 12:1.
11. Elivulu lipi li pondola oku tu kuatisa oku tambulula vonjanja yaco muẽle eci omanu va pula cimue catiamẽla kocili Condaka ya Suku?
11 Nda ove wa limbuka okuti kua lipongiyile oco ece etambululo, momo lie ku pitila otembo yimue loku tanga elivulu Raciocínios à Base das Escrituras? a Nõla atosi ana omanu va sole oku pula calua, kuenda patekela ovinimbu vimue Viembimbiliya viatiamẽla katosi aco. Ambata Embimbiliya liove kumue lelivulu Raciocínios. Kuka sume sume poku kuama alivulu aco kuenda sapuila komunu okuti, ove o kuete elivulu limue o yongola oku kuama oco liuku kuatise oku sanga etambululo Liembimbiliya kepulilo lia lingiwa.
12. Nye tu pondola oku linga nda va tu linga epulilo lina okuti ka tua kũlĩhĩle ndomo Embimbiliya li tambulula epulilo liaco?
12 Kuata utõi kuenda kuka kale lusumba. Omo okuti etu tumanu ka tualipuile, ka tu pondola oku eca atambululo osi. Nda va ku linga epulilo limue Liembimbiliya okuti ku kuete etambululo liaco, ci tava okuti o tambulula ndoco: “Nda pandula calua omo liepulilo liove wa linga ndeti. Cilo, si pondola oku eca etambululo, pole Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla kondaka eyi. Ndika sandiliya atambululo lekuatiso Liembimbiliya. Omo liaco, ndika konomuisa lutate epulilo liove kuenje ndika tiuka oku nena etambululo liove.” Nda tua kuama onjila eyi, ci pondola oku tu kuatisa oku amamako lombangulo yetu.—Olosapo 11:2.
Tu Lekisi Ocisola Komanu tu Kasi Oku Longisa
13. Momo lie tu sukilila oku tenda lesunguluko omanu vana tu kundila ondaka yocili?
13 Yesu wa lekisa ocisola komanu vana eye a longisa. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu yaye kueci catiamẽla kondaka eyi? Tu sukila oku lekisa ovituwa via sunguluka komanu vosi va tu ñuala. Ocili okuti, “uyaki weteke linene lia [Yehova] Suku Tõlo” u kasi ocipepi, kuenda olohuluwa vialua viomanu vaka kunduiwa. (Esituluilo 16:14; Yeremiya 25:33) Pole, ka tua kũlĩhĩle ava vaka kala lomuenyo kuenda ava vaka kunduiwa. Esombiso liaco li kasi handi kotembo yo kovaso, kuenda lika lingiwa la Yesu Kristu una wa nõliwa la Yehova. Osimbu eteke liaco liesombiso ka lieyile, tu sukila oku tenda omanu vosi nda vakuavitima via sunguluka okuti va pondola oku vumba Yehova.—Mateo 19:24-26; 25:31-33; Ovilinga 17:31.
14. (a) Ndamupi tu pondola oku li konomuisa etu muẽle nda tu kasi muẽle oku lekisa ukamba komanu? (b) Onjila yipi ya sunguluka tu pondola oku kuama poku lekisa ukamba wocili ku vakuetu?
14 Yesu wa kuatele ohenda lomanu, omo liaco tu sukilavo oku kuama ongangu yaye. Tu sukila oku lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Ndi kuete hẽ ocikembe lomanu vana va kasi oku kembiwa loluali lulo lueyuka ndeti ovina vi koka ohele ndeci, atavo, opulitika kuenda olomĩlu? Nda ovo ka va lekisa onjongole kesapulo liusoma tu va kundila, ndi sandiliya hẽ esunga lieci ka va tavela kesapulo liaco? Ndi limbuka hẽ okuti ame kuenda vakuetu vana okuti cilo va kasi oku vumba Yehova lekolelo liocili, haico va kasi loku simavo? Onjila nda siata oku kuama koku kunda yi litava hẽ lekalo liavo? Anga hẽ poku vangula lomanu vaco ndi yuvula ocisimĩlo cokuti, ka va pondola oku pongoloka?’ (Esituluilo 12:9) Eci omanu va limbuka ohenda tu va kuetele, ovo va pondola oku tava kesapulo lietu liusoma. (1 Petulu 3:8) Ohenda yi pondolavo oku tu kuatisa oku lekisa onjongole yocili komanu tu sanga kupange wetu woku kunda. Tu sukila oku soneha atosi amue atito atiamẽla kapulilo ovo va tu linga kuenda esakalalo liavo. Eci tu tiukila oku ka vangula lavo onjanja yikuavo, tu sukila oku va lekisa okuti tua siata oku sokolola calua eci catiamẽla kapulilo ana ovo va lingile kepasu liatete. Nda ovo va kuete esukilo liaco, ci tava okuti tu eca limue ekuatiso liatiamẽla kapulilo aco.
15. Momo lie tu sukilila oku popia ovina viwa viatiamẽla komanu? Pole, ndamupi tu pondola oku ci linga?
15 Etu tu sukila oku sandiliya eci ciwa komanu ndeci Yesu a linga. Ci tava okuti pamue onjali yimue yi kasi oku likolisilako oku tekula omõla likaliaye. Pamue ulume o kasi oku talavaya calua oco a kuatise epata liaye. Omunu umue wa kuka calua ci tava okuti o lekisa onjongole yocili kovina viespiritu. Anga hẽ eci tu limbuka omanu va kasi lovitangi viaco, tu vangula lavo lonjila yimue okuti kokuavo yesunguluko? Nda tua ci linga ci tava okuti tu vetiya onjongole yavo kuenje cika yulula onjila yoku vangula lavo eci catiamẽla kesapulo Liusoma.—Ovilinga 26:2, 3.
Umbombe u Sukiliwa Koku Lekisa Ocisola
16. Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa umbombe lesumbilo komanu vana tu kundila esapulo Liusoma?
16 Poku lekisa ocisola komanu tu kasi oku longisa cika tu vetiya oku pitisa kovaso elungulo Liembimbiliya lia popia hati: “Ukũlĩhiso u koka oku lipanda, ocisola puãi ci kolisa.” (1 Va Korindo 8:1) Ndaño okuti Yesu wa kuatele ukũlĩhĩso wasuapo, lalimue eteke a livelisilepo eye muẽle. Osimbu ove amamako loku sapuilako vakuene eci catiamẽla ketavo liove, yuvula ocituwa coku kuata olonamalãla, ale ocituwa coku livelisapo. Ocimãho cetu, coku veta kovitima viomanu lesapulo liondaka yocili kuenda oku lekisa ocisola cocili kokuavo. (Va Kolosai 4:6) Ivaluka okuti, upostolo Petulu poku lungula Akristão oco va teyuile etavo liavo, eye wa lungulavo okuti, tu sukila oku ci linga “lumbombe kuenda lesumbilo.” (1 Petulu 3:15) Nda tua lekisa umbombe lesumbilo liocili, tuka kokela omanu ku Suku una tu kasi oku vumba.
17, 18. (a) Ndamupi tu pondola oku tenda ocituwa coku popiwa lãvi kueci catiamẽla koku loñoloha kuetu kupange woku kunda? (b) Momo lie elilongiso lialimi osimbu Vambimbiliya, ka a kuete esilivilo kuava va lilongisa Embimbiliya?
17 Poku kundila omanu, ka tu sukila oku va komohĩsa lukũlĩhĩso welilongiso lietu tua tambula kosikola. Nda vocikanjo cove muli omanu vamue okuti va likala oku yevelela ukundi una okuti ka lilongisilile kosikola ya velapo, ocituwa caco ka cika tepulule esanju liove. Eci vamue va likalele esapulo lia Yesu omo ka tangelele kosikola ya velapo koloneke viaye, eye ka co sumuisile. Handi vali, ka setekele oku komohĩsa omanu lukũlĩhĩso walua wovina viosi eye a kuatele.—Yoano 7:15.
18 Ndaño okuti Ukristão wa lilongisa calua kosikola, pole o sukila oku lekisa umbombe kuenda ocisola. Yehova, okuti eye Ulongisi Wavelapo, o tu longisa oco tu linge olondingupange viaye. (2 Va Korindo 3:5, 6) Ndaño okuti Akristão Vesanda va siata oku livelisapo luloño wavo, etu ka tu sukila oku lilongisa upopi umue wa tĩla oco tu linge alongisi Vondaka ya Suku. Yehova wa ecelela okuti Embimbiliya li sonehiwa vupopi umue wa leluka oco omanu va pondole oku kuata elomboloko liocili Cembimbiliya. Ocili okuti Embimbiliya lia pongoluiwa kueci ci pitahãla ocita calimi, pole ocili ci sangiwamo ka ca pongolokele. Omanu vamue va siata oku kuama upopi wosimbu, pole ukũlĩhĩso waco ka u kuete vali esilivilo lia velapo. Omo liaco, epela li tunda kuloño woku kũlĩha alimi li pondola oku nyõla ekalo liwa liomunu lina lia velapo Kakristão vocili oku kala alongisi.—1 Timoteo 6:4.
19. Momo lie tu sukilila oku likolisilako kupange wetu Tuakristão?
19 Ocili okuti, upange wetu woku kunda u sukila oku lekisa umbombe wocili. Olonjanja viosi tua siata oku sanga omanu vana ka va sole upange wetu, lava ka va lekisa onjongole, kuenda vana va tu lambalala. (Yoano 15:20) Pole, lekolelo liocili, tu pondola oku linga upange wetu momo owo u kuete esilivilo liocili. Nda tu amamako loku lekisa umbombe poku kuatisa vakuetu kupange owu, tu kuama ongangu ya Yesu Kristu una wa lekisa umbombe komanu vana a longisa. Konomuisa ndoco: Nda tu kasi oku kundila olohũlũkãi viomanu vana ka va lekisa onjongole, ale komanu vana ka va sole upange wetu woku sandiliya vana va kasi ndolomeme, ka tu sukila hẽ oku amamako oku likolisilako? Ocili okuti tu sukila oku likolisilako. Omo liaco, poku amamako lupange waco tuka likolisilako lekolelo oku sandiliya omanu vana va kasi ndolomeme okuti handi ka va yevele ondaka yocili. Tua kolela okuti, Yehova la Yesu vaka ecelela oco tu sange omanu vana va yongola ekuatiso lietu osimbu handi esulilo ka lieyile.—Hagai 2:7.
20. Olonjila vipi tu sukila oku kuama poku longisa loku lekisa ongangu yiwa?
20 Oku longisa loku lekisa ongangu yiwa, oyo onjila yikuavo yoku lekisa onjongole yoku kuatisa vakuetu. Oku longisa omanu okuti va lekisa onjongole yoku vumba Yehova ‘Suku ukuesanju,’ oyo lika onjila ya velapo komuenyo wetu. (1 Timoteo 1:11) Osimbu ovo vamamako loku tala ovituwa vietu viwa, poku kala kuetu ciwa la vakuetu tu kasi lavo posongo yimuamue, poku kala ciwa la vakuetu kosikola, kuenda ava tu talavaya lavo kupange umuamue, cika va kuatisa cocili. Anga hẽ ovo vaka limbuka okuti tumanu vamue va kuete esanju liocili? Handi vali, tu sukila oku sapuila komanu tu lilongisa lavo Embimbiliya okuti, ekongelo Liakristão olio ocitililo tu pondola oku sanga ocisola voluali lulo luevĩho. Anga hẽ omanu tu lilongisa lavo Embimbiliya va pondola oku limbuka okuti tu kuete ocisola lomanu vosi va sangiwa vekongelo kuenda tu likolisilako oco tu amameko lombembua yetu la vakuetu?—1 Petulu 4:8.
21, 22. (a) Oku likonomuisa lutate kueci catiamẽla kupange wetu woku kunda ci pondola oku tu kuatisa oku linga nye? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Olonjanja vimue tu sukila oku li konomuisa etu muẽle eci catiamẽla kocituwa cetu kupange wetu woku kunda. Ava va kuama onjila yaco eyi lumbombe wocili, noke veya oku limbuka okuti, va sukilile oku vokiyako upange wavo poku litumbika kupange wukundi wotembo yosi, ale oku ka kundila kocikanjo cina okuti ku sukila akundi valua vusoma. Akundi vamue va siatavo oku nõlapo oku lilongisa elimi liofeka yikuavo oco va kundile vovikanjo vina mu sangiwa omanu vana va vangula elimi liaco. Nda o kuete epondolo lioku ci linga, likutilila ku Yehova oco o litumbike ciwa kupange waco. Oku litumbika kupange waco, ci nena esumũlũho lesanju liocili kuenda ombembua yo vutima.—Ukundi 5:12.
22 Kovina viosi tu linga, tu kuami ongangu ya Yesu Kristu poku pamisa ocisola cetu kocili tu kasi oku longisa kuenda tu lekisivo ocisola komanu tu longisa ocili. Oku amamako loku lekisa ocisola kolonjila evi vivali, cika tu kuatisa oku kuama ongangu ya Kristu koku longisa. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu yaco ya sevetiwa la Kristu? Ocipama cikuãimo, cika lombolola olonumbi vimue Yesu a kuamele koku longisa.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Ndamupi o Tambulula
• Ohuminyo yipi tu kuete yokuti ongangu ya Yesu ndulongisi ka ya tĩlile calua oku yi kuama?
• Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu lekisa ocisola kocili tua lilongisa Vembimbiliya?
• Momo lie ci kuetele esilivilo oku amamako loku lekisa umbombe osimbu tu amamako loku kuata ukũlĩhĩso wa Suku?
• Vipi hẽ olonjila vimue tu pondola oku kuama koku lekisa ocisola komanu vana tu kasi oku longisa?
[Elitalatu kemẽla 12]
Linga cosi oco o pondole oku lipongiya
[Elitalatu kemẽla 13]
Nda ove wa kapako calua “ukũlĩhiso wa Suku,” o pondola oku kuata uloño woku kuama Embimbiliya
[Elitalatu kemẽla 14]
Tu lekisa ocisola komanu poku va longisa olondaka viwa