OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w03 1/3 kam. 5-7
  • Ovo va Yula Elambalalo

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ovo va Yula Elambalalo
  • Utala Wondavululi—2003
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Wa Yovoka Pole, Vokatembo Kamue ño
  • Uviali Wocitundo Cimue ca Kangisa Omanu Kofeka yo Hungria
  • Ukonde ko Hungria Kuenda Oku Talavaya Kocitumãlo Coku Talisila Ohali Ovikonde ko Sérvia
  • Ofeka yo Hungria Vuviali wo Komunista
  • Esulilo Lia Lambalalo Osi
  • Momo Lie Kukasilili Elambalalo Liatavo?
    Utala Wondavululi—2003
  • Nda komõha calua atambululo Embimbiliya a sunguluka hao ateta onimbu
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
Utala Wondavululi—2003
w03 1/3 kam. 5-7

Ovo va Yula Elambalalo

FRIEDA JESS wa citiwa kunyamo wo 1911 ko Dinamarka, kuenje eye lolonjali viaye va ilukila kolupale luo Husum konano yo Alemanya. Vokuenda kuanyamo eye weya oku sanda upange ko Magdeburgo, kuenje kunyamo wo 1930 wa papatisiwa okuti wa litokeka locimunga comanu vana va kũlĩhĩwile hati Vakuakulilongisa Embimbiliya vana veya oku kũlĩhĩwa noke okuti, Olombangi via Yehova. Kunyamo wo 1933 eci Hitler a linga kesongo kofeka, ku Frieda ca kala efetikilo lieci ci soka 23 kanyamo oku tala ohali peka liovitundo vivali viopulitika.

Kunyamo wo 1933, kosãi Yelombo ombiali yoko Alemanya ya sokiya ocela. Ndotolo umue o tukuiwa hati Detlef Garbe, okuti eye mitavaso yocitumãlo coku kangisila ovikonde lupange ko Neuengamme ocipepi loko Hamburg, wa lombolola hati: “Omanu vana vatiamẽla kocitundo ci tukuiwa hati Nacional​—⁠Socialista va enda oku kisika onepa yalua yomanu oco va nõle usongui wavo Adolf Hitler kocela.” Olombangi via Yehova ka via pangele onepa kocela coku nõla ombiali yofeka, momo va kuama onumbi ya Yesu okuti ka ci tava ovo oku tiamẽla kopulitika kuenda oku ‘litenga vovitangi violuali.’ Nye hẽ ceyililako? Olombangi via Yehova via handelekiwa oco vi liwekepo upange wavo woku kunda.​—⁠Yoano 17:16.

Frieda wamamako loku linga upange waye woku kunda vuyombeki kuenda wa linga upange woku panga Utala Wondavululi. Eye wa lombolola hati: “Olorevista vimue via enda oku tualiwa vuyombeki ku vamanji vana va kala vocitumãlo coku kangisila ovikonde lupange.” Eye wambatiwa kukonde kunyamo wo 1940 kuenje wa sombisiwa lasualali va tukuiwa hati, Gestapo. Omo liaco, wa pita olosãi vialua vokayike likaliaye. Ndamupi eye a tẽla oku pandikisa? Eye wa lombolola hati: “Ohutililo oyo ya kala ocitililo cange. Nda enda oku fetika oku likutilila komẽle kuenda olonjanja viosi vokuenda kueteke. Ohutililo ya nyĩha epandi kuenda ekuatiso oco si ka sakalale calua lovina viatiamẽla komuenyo.”​—⁠Va Filipoi 4:​6, 7.

Noke Frieda weya oku tunda vokayike, pole, kunyamo wo 1944 asualali vo Gestapo vo tuala vali vokayike. Onjanja eyi ombonge yo sapuila okuti, o kala vokayike ka tukuiwa hati Waldheim eci ci soka anyamo epanduvali. Frieda wamisako oku lombolola hati: “Vokayike nda kala kumosi lakãi vana tua talela kumuamue ohali, kuenje va kalei veya oku tu ĩha upange woku tata olonjo vioku sukuila kuenda olonjo viuhayele. Omo okuti olonjanja vialua nda enda oku kala locikonde cimue ca tunda ko Tchecoslováquia, nda kuata epuluvi lioku u sapuila eci catiamẽla ku Yehova kuenda eci catiamẽla kekolelo liange. Olombangulo viaco via ndi kuatisa calua koku pandikisa.”

Wa Yovoka Pole, Vokatembo Kamue ño

O kayike ka tukuiwa hati Waldheim ka tambuiwa lasualali o kofeka ya va Sovietiku kosãi ya Kupemba kunyamo wo 1945, kuenje Frieda wa yovoka kuenda wa tiukila ko Magdeburgo loku linga upange waye woku kunda, pole eci wa ci linga ño votembo yimue ka yaluile. Asualali o kofeka ya va Sovietiku vana va tambula ocitumãlo cofeka yaco, veya oku handeleka Olombangi via Yehova oco vi liwekepo oku linga upange wavo woku kunda . Gerald Hacke ukuakukonomuisa eci catiamẽla ko pulitika yo Totalitarismu wa lombolola hati: “Olombangi via Yehova ovio lika ocimunga cimue citito ca kala loku lambalaliwa vokuenda kuotembo yalua lovitundo vivali viuviali vofeka yo Alemanya.”

Momo lie va lambalaliwile otembo yalua? Handi lopo, esunga liembalalo ekalo liavo okuti ka va litengi vovitangi violuali. Kunyamo wo 1948 kutundilo wofeka yo Alemanya kua lingiwa ocela ndomo ulume umue Hacke a ci lombolola hati: “Esunga lieci Olombangi via Yehova via endela oku lambalaliwa momo okuti ovo ka tavele oku panga onepa kocela ca enda loku lingiwa lolombiali viofeka.” Omo liaco, kosãi Yenyenye, kunyamo wo 1950, kutundilo wofeka yo Alemanya, Olombangi via Yehova via handelekiwa oku liwekapo oku linga upange wavo woku kunda. Kuenje, ovita Violombangi via Yehova viambatiwa kukonde oku kongelamo Frieda.

Frieda wa tiukila vali kombonge yoku sombisiwa kuenje vo sapuila okuti o kala vali vokayike eci ci soka anyamo epandu. Eye wa lombolola hati: “Onjanja eyi, nda kala la vamanji kuenje omo lioku kala kumosi la vamanji ca ndi kuatisa calua. Noke yoku tunda kuaye vokayike kunyamo wo 1956, wa ilukila kutakelo wofeka yo Alemanya. Kuenje, cilo Frieda o kasi ko Husum kuenda o kuete eci ci soka 90 kanyamo. Eye o kasi oku amamako oku vumba Suku yocili Yehova.

Frieda wa pita eci soka 23 kanyamo lelambalalo liovitundo vivali viuviali. Eye wa lombolola hati: “Omanu vaco Vakuakukangisa va seteka oku nyõla etimba liange liositu, osimbu okuti vakuapulitika yo komunismu va seteka oku nyõla uhayele wange kespiritu. Oco hẽ pi nda enda oku sanga ongusu yoku pandikisa? Poku kala locituwa ciwa coku lilongisa Embimbiliya osimbu sia kapiwile handi vokayike okuti ndi kasi velianjo, oku lingainga ohutililo olonjanja viosi eci ndi kasi lika liange, oku enda enda kolohongele olonjanja viosi eci ku kala apuluvi aco kuenda oku sapuila omanu eci catiamẽla ketavo liange olonjanja viosi, ca ndi kuatisa oku kuata epandi.”

Uviali Wocitundo Cimue ca Kangisa Omanu Kofeka yo Hungria

O Hungria, ofeka yikuavo kuna Olombangi via Yehova viamamako oku lekisa epandi omo lielambalalo. Handi vali, Olombangi via Yehova kolofeka vikuavo ka via lambalaliwile lika lovitundo vivali viuviali, pole, via lambalaliwilevo lovitundo vitatu viuviali okuti via kala oku va talisa ohali yalua. Umue o tukuiwa hati, Ádám Szinger, wa pita lovitangi viaco. Ádám wa citiwila kocitumãlo co Paks kofeka yo Hungria kunyamo wo 1922, kuenje eye wa kulila vetavo lio Protestande. Kunyamo wo 1937, Vakuakulilongisa Embimbiliya ndomo Olombangi via Yehova via kũlĩhĩwile kotembo yaco, via linga limue epasu ku Ádám. Omo liaco, eye vonjanja yaco haico a lekisa onjongole kesapulo vo nenela. Eci a lilongisa Vembimbiliya co vetiya oku limbuka okuti, ovina viosi a lilongisa tete ketavo liaye, via kala viesanda kuenda ka vi sangiwa Vembimbiliya. Eye wa tunda vetavo lio Protestande kuenje wa likongela kocimunga cava va kũlĩhĩwile okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya loku linga upange woku kunda.

Uviali wocitundo cina ca kangisa omanu kofeka yo Hungria, ca kala oku amamako oku livokiya vofeka. Onjanja yimue, olosipayu via sanga Ádám kupange woku kunda konjo lanjo kuenje vokuata, vo tuala kombonge oco a sombisiwe. Elambalalo lieya oku livokiya calua Kolombangi via Yehova kuenje, kunyamo wo 1939, Olombangi via Yehova via handelekiwa oku liwekapo upange wavo woku kunda. Kunyamo wo 1942 Ádám vo tuala vokayike kuenda vo tipula olonjanja vialua. Nye hẽ ceya oku u kuatisa oku pandikisa kovitangi kuenda kolohali viñi viñi vokayike eci a kala leci ci soka 19 kanyamo? Eye wa lombolola hati: “Eci handi nda kala konjo, nda enda oku lilongisa Embimbiliya lutate walua kuenda nda enda oku kuata elomboloko liocili lieci catiamẽla kocipango ca Yehova.” Ádám wa papatisiwa lika noke yoku tunda vokayike kuenje wa linga Ombangi ya Yehova. Eye wa papatisiwa eteke limue koñolosi yosãi Yenyenye kunyamo wo 1942, volui lumue lu kasi ocipepi lonjo yaye.

Ukonde ko Hungria Kuenda Oku Talavaya Kocitumãlo Coku Talisila Ohali Ovikonde ko Sérvia

Vokuenda kuyaki wavali wa pita voluali luosi, ofeka yo Hungria kuenda ofeka yo Alemanya via litunga ongombo oco vi yake lofeka yo União Sovietika. Votembo yokuenye kunyamo wo 1942, Ádám wa ambatiwa kupange woku kala esualali. Eye wa popia hati: “Nda lombolola okuti ka ci tava okuti ndi kala esualali omo lieci nda lilongisa Vembimbiliya. Nda va sapuila eci catiamẽla kekalo liange okuti ka ci tava okuti ndi li tenga vovitangi violuali. Omo liaco, wa sombisiwa lombonge kuenje wa kapiwa vokayike eci soka 11 kanyamo. Pole, Ádám ka kalele otembo yalua kofeka yo Hungria.

Kunyamo wo 1943 ci soka 160 Kolombangi via Yehova via kala oku tutiwa volokayike viñi viñi, oku ambatiwila volombaluku volui lutukuiwa hati, Danube oku enda ko Sérvia. Ádám wa kalavo pokati kavo. Ovikonde viaco viosi vieya ko Sérvia, via kala oku kangisiwa luviali wa Hitler u tukuiwa hati Reich yatatu. Ovo va kapiwa vocitumãlo cimue coku kangisila ovikonde lupange ci tukuiwa hati, Bor kuenda oku kisikiwa oku talavaya koku fẽla opalata. Noke yunyamo umosi, ovo va tiukila kofeka yo Hungria kuna Ádám eya oku yovuiwa lasualali o kofeka yo Sovietika kunyamo wo 1945 kotembo yonjovo.

Ofeka yo Hungria Vuviali wo Komunista

Olombangi via Yehova ka via kuatele elianjo otembo yalua. Kesulilo liunyamo wo 1940, olombiali vio komunismu kofeka yo Hungria, via handeleka Olombangi via Yehova oco vi liwekepo oku linga upange wavo woku kunda ndeci ca lingile ocitundo ci kuavo cina ca kala kuviali osimbu handi uyaki ka wa fetikile. Kunyamo wo 1952, Ádám wa kala leci ci soka 29 kanyamo okuti wa kuelele ale kuenda wa kuatele ale omãla vavali vafeko. Eye wa ambatiwa kukonde eci a likala oku linga onjanja yavali esualali. Ádám kombonge wa lombolola hati: “Yilo hayoko onjanja ya tete ndi likala oku linga esualali. Vokuenda kuyaki wa pita nda kala ale vokayike kuenje noke va ndi tumisa ko Sérvia omo liocitangi cimuamue catiamẽla kusualali. Ame nda likala oku kala esualali omo lieci nda lilongisa Vembimbiliya. Ame Ndimbangi ya Yehova kuenda lalimue eteke nda pangele onepa vovitangi violuali.” Omo liaco, ndaño okuti ombonge ya sapuilile Ádám oco a kale vokayike eci ci soka anyamo ecelãla pole, noke va tepululako anyamo akuãla.

Elambalalo lia Ádám liamamako toke vokati kunyamo wo 1970 okuti pa pita eci ci pitahãla 35 kanyamo tunde eci omanu vana va kũlĩhĩwile kotete okuti Vakuakulilongisa Embimbiliya va linga limue epasu konjo yolonjali viaye. Vokuenda kuotembo yaco, eye wa kala ale volokayike eci soka 23 kanyamo, kuenje wa sombisiwa leci ci soka olombonge epandu kuenda wa kala ale kueci ci soka ekũi kovitumãlo vina vioku kangisila ovikonde lupange. Eye wa pandikisa lalambalalo añi añi a lingiwa lovitundo vitatu viuviali ndeci: Uviali woku kangisa omanu kofeka yo Hungria, Uviali wo Nacional​—⁠Socialista wo ko Alemanya kofeka yo Sérvia kuenda Uviali wo komunismu kofeka yo Hungria kotembo yuyaki wopulitika.

Ádám cilo handi o kasi loku amamako oku vumba Suku lesunguluko liocili kolupale luo Paks kuna vocitila. Anga hẽ eye wa kuata olohõlo vimue vi likasi okuti ovio vio kuatisa oku pandikisa lovitangi viñi viñi? Sio, ka kuatele. Eye wa lombolola hati:

“Oku lilongisa Embimbiliya, ohutililo kuenda okuenda enda kolohongele kumosi la vamanji, ca ndi kuatisa calua. Pole, ndi yongola oku lekisa ovina vivali via velapo. Catete, Yehova eye ono yongusu tu pondola oku kuata. Oku kuata ukamba wocili laye oco ca ndi kuatisa oku amamako loku pandikisa. Cavali, nda endaenda oku sokolola olonjanja viosi olondaka Viembimbiliya vi sangiwa kelivulu lia Va Roma ocipama 12 okuti: ‘Ko ka lifetuluinyi.’ Omo liaco, lalimue eteke nda kuatele onyeño yoku fetuluinya eci cĩvi komunu umue. Olonjanja vimue nda enda oku kuata epuluvi lioku fetuluinya komanu vana va enda loku ndi lambalala, pole lalimue eteke nda ci lingile. Etu ka tu pondola oku talavaya longusu Yehova a tu ĩha oco tu fetuluinye komanu vosi vana va tu linga cĩvi.”

Esulilo Lia Lambalalo Osi

Frieda la Ádám, cilo va pondola oku fendela Yehova lelianjo okuti ka va kasi vali velambalalo. Nye hẽ tu pondola oku lilongisila kovitangi va pita lavio viatiamẽla kalambalalo etavo? Elambalalo liaco ka litẽla oku yapuisa omanu vana va kuete epandi liocili, ca piãla vali enene nda elambalalo liaco lia loña Kakristão vocili. Ndaño okuti oku lambalala Olombangi via Yehova kua pesela olombongo vialua kuenda kua nena olohali viñi viñi, olombiali vina via enda loku ci linga, ka via tẽlisile ocimãho cavo coku mãlako Olombangi via Yehova. Cilo, Olombangi via Yehova vi kasi oku livokiya calua kocifuka co Europa kuna kua vialele ovitundo vivali violombiali vina via enda loku kangisa omanu.

Oco hẽ, nye Olombangi via Yehova via linga eci via lambalaliwa? Ndomo ovolandu a Frieda la Ádám a lekisa, ovo va kapako komuenyo wavo elungulo Liembimbiliya lia linga hati: “Ku ka yuliwe leci cĩvi, puãi eci cĩvi ci yula leci ciwa.” (Va Roma 12:21) Anga hẽ ocili muẽle okuti eci ciwa ci yula eci cĩvi? Oco muẽle. Pole, ci tẽliwa lika nda ca lingiwa lekolelo liocili li tunda ku Suku. Oku yula Kuolombangi via Yehova elambalalo kocifuka co Europa kua tẽlisiwa lekuatiso liespiritu lia Suku. Kuenje, espiritu liaco lia kala ocindekaise cunene woku linga eci ciwa omo liekolelo lina li tunda kespiritu sandu lieciwa Kakristão vana okuti ambombe. (Va Galatia 5:​22, 23) Voluali lulo lueyuka ovongangala, eyi oyo ongangu omanu va sukila oku patekela kuenda oku yi kapako komuenyo wavo lutate wocili.

[Elitalatu kemela 5]

Frieda Jess (cilo Thiele) eci a tualiwa vokayike kuenda otembo yilo

[Elitalatu kemela 7]

Ádám Szinger eci a tualiwa kukonde kuenda oloneke vilo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link