O Kapadokia—Ocitumãlo Cimue Okuti Omanu va Kala Volonjo Via Songiwa Lofela kuenda Ovava
Upostolo Petulu wa tukula o Kapadokia. Onepa yimue yukanda waye watete, wa sonehiwila ‘ovingedeleyi via sanduiwile ko Kapadokia.’ (1 Petulu 1:1) Ofeka yo Kapadokia ya kala ndati? Momo lie olonungi viokofeka yaco va kala volonjo via fẽliwa vovawe? Va sanga ndati alongiso Akristão?
Ulume umue ukuakulinga ungende o tukuiwa W. F., Ainsworth wokofeka yo Britania okuti wa nyula o Kapadokia kunyamo 1840, wa popia hati: “Vocipikipiki tua kala ndu tua nyelela vusenge umue mueyuka olongunji viovawe.” Toke cilo eposo liaco handi li komõhisa vana va siata oku nyula onepa yaco yolupale luo Turquia. Kuli “oviñumañuma” via pangiwa lovawe via kongeliwa ndolondavululi vokati katapi o ko Kapadokia. Vimue pokati koviñumañuma viaco, vi kasi ndofolono ya lepa ci pitahãla 30 kolometulu. Oviñumañuma vikuavo via setahãla owa.
Lutanya omo liocinyi cekumbi, oviñumañuma viaco vi molẽha lavala a litepa. Lomẽle eci ku ca, vi molẽha levala li kusukilua. Lutanya eci ekumbi li kala vonjunji, vi molẽha ndu vi yela kuenda eci ekumbi li panda koku iñila vi molẽha levala limue li ñañala ndulu. Nye ca koka okuti ku kala “usenge waco u kuete olongunji viovawe?” Momo lie omanu vokofeka yaco va tungilamo?
Via Fẽliwa Lofela kuenda Ovava
O Kapadokia yi sangiwa vokati kocifuka co Anatólia ci tokekisa o Ásia lo Europa. Ocitumãlo caco nda ca lepa calua nda okuti ka kua pitile ovilunga vivali okuti osi ya totãla. Kosimbu omo lioku totãla kuosi yaco, ca koka okuti ocitumãlo caco ci sitikiwa lovawe avali a litepa okuti limue li tekãva likuavo liyela ndu okuti lia tengiwa letiko lia tunda koku totãla kuosi yaco.
Osimbu olondui, ombela kuenda ofela via enda oku veta vovawe aco, via fẽla ovimbota. Omo liaco, kohulo yovimbota viaco omo lioku li fẽla, via linga olongunji viovawe okuti eposo liaco ka li sangiwa kolonepa vikuavo viongongo. Olongunji vimue viovawe vieya oku setahãla ocingo cowiki. Olonungi viopocitumãlo caco via enda oku fẽla olohondo kewe lia leñela kuenje osimbu epata lia enda oku livokiya va endavo oku fẽla olohondo vikua. Volohondo viaco, vokuenye mua enda oku talala kuenda vondombo mu tokota.
Omuenyo Vimbo Liaco
Citava okuti omanu va kala valeva o Kapadokia, nda va kala ulika nda ka va kaile kocitumãlo cimue kua enda oku ñualehẽla omanu vakuavitumãlo via litepa. Etapalo lia vakualomĩlu lia kũlĩhĩwa calua okuti o Seda, lina li kuete ociñala ci soka 6.500 kolokilometulu oku tunda Kuviali wo Roma toke ko China, lia enda oku pita ko Kapadokia. Vetapalo liaco, ka mua endaile oku pita lika vakualomĩlu, pole mua endavo oku pita asualali vo ko Persia, vo ko Helasi kuenda vo ko Roma. Olongende viaco, via enda oku nena ovisimĩlo viokaliye viatiamẽla ketavo.
Kocita cavali O.Y, ko Kapadokia kua kala omanu va tundile ko Yudea. Va Yudea vokocitumãlo caco, va kala ko Yerusalãi kunyamo 33 K.K. Ovo va endeleko oco va linge ocipito co Pendekoste. Eli olio esunga upostolo Petulu a kundila va Yudea vo ko Kapadokia noke lioku wavekiya lespiritu sandu. (Ovilinga 2:1-9) Citava okuti vamue pokati kavo va tava esapulo liaco kuenda eci va tiukila vambata elongiso liaco liokaliye. Omo liaco, Petulu wa tukula Akristão vo ko Kapadokia vukanda waye watete.
Pole vokuenda kuanyamo, Akristão vo ko Kapadokia va fetika oku yapuisiwa lalongiso esanda. Asongui vatatu vavelapo vatavo o ko Kapadokia vokocita cakuãla, va teyuila elongiso liokuti Suku umosi muvatatu lina ka li sangiwa Vembimbiliya. Asongui vaco vatatu okuti Gregório wo ko Nazianzeno, Basílio Unene kuenda manjaye Gregório wo ko Nissa.
Basílio Unene wa vetiyavo efendelo lioviteka. Olonjo vio ko Kapadokia vina via fẽliwa vovawe, via kala ocitumãlo cimue ca sungulukile oco va fendelelemo oviteka. Osimbu omanu kocitumãlo caco va kala oku livokiya va tunga olonembele vokati kaleva anene. Toke kocita 13 ci soka ovita vitatu violonembele via fẽliwa vovawe. Vialua pokati kolonembele viaco vi kasiko toke koloneke vilo.
Ndaño okuti okuti olonembele viaco kuenda olonjo via vakuatavo va vi imũla, pole ekalo liomuenyo liomanu vopocitumãlo caco lia pongoloka vokuenda kuanyamo. Aleva alua handi a kasi ndolonjo. Omanu valua va kuakunyula o Kapadokia va komõha omo liuloño olonungi vialio vi kuete woku fẽla ovawe oco vi linge olonjo.
[Omapa kemẽla 24, 25]
(Oco o tange ovipama viosi, tala o revista yilo)
O KAPADOKIA
O CHINA (Catai)