OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w04 1/8 kam. 29-32
  • Atosi Avelapo Velivulu Liatendelo

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Atosi Avelapo Velivulu Liatendelo
  • Utala Wondavululi—2004
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • KOMUNDA SINAI
  • (Atendelo 1:1–10:⁠10)
  • VA TUMBOKA VEKALASOKO
  • (Atendelo 10:11–21:⁠35)
  • KANYALA A MOAVI
  • (Atendelo 22:1–36:⁠13)
  • Ceci tu Lilongisilako:
  • Ulandu Watendelo
    Embimbiliya li Kola—Epongoluilo Lioluali Luokaliye
  • Mose wa Veta Vewe
    Elivulu Liasapulo Embimbiliya
  • Pokola Kuviali Wa Suku
    Utala Wondavululi—2002
  • Yehova wa Velisapo Umbombe Atendelo 12:1-15
    Utala Wondavululi—2009
Utala Wondavululi—2004
w04 1/8 kam. 29-32

Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo

Atosi Avelapo Velivulu Liatendelo

ECI va Isareli va tunda kupika Kegito, noke va linga epata limue linene. Kua va kambele ño otembo yitito oco va iñile Vofeka Yohuminyo, pole ka va iñilile. Puãi, va tumboka akũi akuãla kanyamo “vekalasoko . . . linene [hailio] li lingisa usumba.” (Esinumuĩlo 8:​15) Momo lie? Ulandu Wembimbiliya wa sonehiwa kelivulu Liatendelo u tu sapuila eci capitako. Ulandu waco u lekisa kokuetu esilivilo lioku pokola ku Yehova kuenda kalume vana eye a nõla oco va songuile omanu vaye.

Elivulu Liatendelo lia sonehiwa la Mose. Eye wa li soneha eci va kala vekalasoko kuenda kanyala a Moavi. Oku soneha elivulu liaco kuambata eci ci soka 38 kanyamo kuenda olosãi 9. Eye wa fetika oku li soneha kunyamo wo 1512 kuenda lia malusuiwa kunyamo wo 1473. (Atendelo 1:1; Esinumuĩlo 1:⁠3) Onduko Atendelo, ya tunda koku tendiwa kua va Isareli olonjanja vivali. Tunde eci va tendiwa onjanja yatete, pa pita eci ci soka 38 kanyamo. Noke veya oku tendiwa onjanja yavali. (Ocipama 1-4, 26) Ulandu waco wa tepiwa volonepa vitatu. Onepa yatete yi lombolola eci ca pita la va Isareli eci va kala Komunda Sinai. Onepa yavali yi sapula ulandu weci ca pita la va Isareli eci va tungayala vekalasoko. Onepa yatatu haiyo ya sulako yi lombolola eci ca pita kanyala a Moavi. Osimbu o tanga ovolandu aco, ciwa okuti o lipula ndoco: Ovolandu ava a ndongisa nye? Mu sangiwa hẽ olonumbi ndi pondola oku kuama komuenyo wange?

KOMUNDA SINAI

(Atendelo 1:1–10:⁠10)

Oku tendiwa kuatete kua lingiwa eci va Isareli va kala vetapi Liomunda Sinai. Alume vosi okupisa kuava va kala leci ci soka 20 kanyamo va tendiwa. Etendelo liavo lia tẽlele eci ci soka 603.550 komanu. Va Lewi ovo lika ka va tendiwile. Oku tendiwa kuaco kua lingiwila oku nõla alume va tẽla oku enda kuyaki. Owiñi waco wosi wa va Isareli, oku kongelamo akãi, omãla, kuenda va Lewi, va kala eci ci pitãhala olohuluwa vitatu.

Noke yoku tendiwa, va Isareli va tambula olonumbi viatiamẽla kungende wavo. Va tambulavo olonumbi viatiamẽla kovopange a va Lewi kuenda ovopange o tavernakulu. Yehova wa va imbavo onumbi yoku tundisa vocilombo omunu wosi wa kuatiwa lovilundu. Va tambulavo olonumbi viatiamẽla kulume ukuesepa kuenda viocisila ca va Nasiri. Vocipama 7 tu sangamo alomboluilo atiamẽla kovilumba via eciwa lasongui a va Isareli eci Mose a mãla oku tunga ombalaka yoku ñualehela la Yehova. Ocipama 9, ci lombolola eci catiamẽla kocipito co Paskoa. Owiñi wa tambuilevo olonumbi vioku tumbika ocilombo kuenda vioku ci yalula.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

2:​1, 2​—⁠“Ondimbukiso” yipi ya kapiwile vapandela a kala pokati kovilombo viapata a va Isareli? Embimbiliya ka li lekisa ndomo ondimbukiso yaco ya kala. Pole, ondimbukiso yaco ka ya kale yimue yi kola ale yatiamẽla ketavo. Ondimbukiso yaco ya kapiwilemo oco yi kuatise omanu oku limbuka apa pa kasi ocilombo cavo.

5:27​—⁠Ocinimbu eci ci lekisa okuti ukãi wosi wa linga uvasi ‘ocikalo caye ci fuva.’ Eci ci lomboloka nye? ‘Ocikalo’ ca tukuiwa palo, ci lomboloka ovimatamata viuyali. (Efetikilo 46:​26) ‘Oku fuva kuocikalo’ caco, ci lomboloka okuti, ukãi ka citi vali.

Ceci tu Lilongisilako:

6:​1-7. Va Nasiri va enda oku likandangiya ovinyu lovina viosi vi koluisa. Ovo va enda oku yovisa esinga liavo ndondimbukiso yepokolo liavo ku Yehova, nda cina akãi va pokola ku va veyavo kuenda ku va isiavo. Va Nasiri ka ca tavaile okuti vamẽla ocipepi locivimbi sanga va vĩhĩsua. Ndaño muẽle ocivimbi ca isiavo ale ca inavo. Koloneke vilo, vamanji va litumbika kupange woku kunda otembo yosi, va siata oku lekisavo ku Yehova epokolo lia soka ndeli. Vamue pokati kavo va kasi oku talavaya kolofeka kupãla. Kuenje pamue ka va tẽla oku tiuka kimbo liavo oku kala ponambi ya umue ngandiavo.

8:​25, 26. Oco ku sokiyiwe ciwa ovopange a va Lewi, loku kapako utunga womunu lomunu, alume vana okuti va kukile, va enda oku upiwa ocikele cupange wekisika. Pole, ca tavaile okuti nda va yongola, vakuatisako vakuavo va Lewi amalẽhe. Utunga ka u tateka omunu oku kala ukundi Wusoma. Pole, konumbi eyi tu lilongisilako etosi limue li kuete esilivilo. Nda okuti omo lioku kuka Ukristão ka tẽla vali oku linga ovopange amue, eye ci tava okuti o linga upange una wa li soka longusu yaye.

VA TUMBOKA VEKALASOKO

(Atendelo 10:11–21:⁠35)

Eci va Isareli va enda oku limbuka okuti elende lia kala kilu lio tavernakulu li fetika oku enda, ovo va fetikavo ungende wavo toke apa li talama. Kuenje lia va songuila toke kanyala a Moavi. Ungende waco wambata eci ci soka 38 kanyamo kuenda osãi yimosi ale vivali. Oco o tale ungende wavo va linga, tala o mapa yi sangiwa kemẽla 9 vokalivulu ka kuete osapi ya linga hati, “Veja a Boa Terra.” Ka sandekiwa Lolombangi via Yehova.

Vungende wavo toke ko Kadesi, kanyala a Parane, va Isareli va lisiõsiõla olonjanja vitatu. Onjanja yatete va liwekapo lika oku lisiõsiõla eci Yehova a tuma ondalu ya tunda kilu, kuenje ya ponda vamue pokati kavo. Onjanja yavali va Isareli va lisiõsuĩla ositu. Kuenje Yehova wa va ĩha ositu yolonjila vi tukuiwa hati akalanga. Onjanja yatatu, Miriama la Arone va sokola Mose. Kuenje Miriama wa kuatiwa lovilundu.

Osimbu va kala ko Kadesi, Mose wa tuma alume 12 oco va ka kũlĩhĩse ekalo Liofeka Yohuminyo. Eci pa pita akũi akuãla koloneke, alume vaco va tiuka. Alume ekũi va sapuila va Isareli ondaka yĩvi yofeka va ka lavuluile. Kuenje owiñi wa yonguile oku sasõla lovawe Mose la Arone la Yehosua kuenda Kalembe. Omo liaco, Yehova wa yonguile oku veta omanu vaco lefengi. Pole Mose wa tutuiya Yehova hati ku ka ci linge. Kuenje Yehova wa popia la Mose hati omo lioku sina kuavo, kaliye va tumboka vekalasoko ci soka 40 kanyamo toke eci vosi va tendiwile va fa.

Noke Yehova wa eca olonumbi vikuavo. Kora lomanu vaye va lisiõsuĩla Mose la Arone. Kuenje Yehova wa tuma ondalu ya tunda kilu kuenje ya va nyõla. Vakuavo osi ya asama kuenje ya va ina. Puãi eteke likuavo, va Isareli vosi va lisiõsuĩla Mose la Arone hati, ene wa pondi omanu va Yehova. Omo lioku lisiõsiõla kuavo, Yehova wa va temẽla kuenje wa tuma efengi. Efengi liaco lia ponda ekũi liolohũlũkai kolohũlũkai vikuãla lovita epanduvali komanu. Oco Yehova a lekise kowiñi okuti wa nõla Arone oco a kale ocitunda cinene, wa lingisa okuti ombueti yaye yi yova. Noke Yehova wa eca olonumbi vikuavo viatiamẽla kovikele via va Lewi. Kuenda evi viatiamẽla koku liyelisa kua va Isareli. Onema yi kusuka ya kala ocindekaise coku yelisiwa locilumba ca Yesu.​—⁠Va Heveru 9:​13, 14.

Va Isareli va tiukila ko Kadesi kuenje Miriama oko a fila. Noke owiñi wa lisiõsuĩla vali Mose la Arone. Momo lie? Momo liekambo liovava. Omo okuti Mose la Arone ka va sivayele onduko ya Yehova kovaso a va Isareli eci va vopila ovava vesenje, Yehova wa va sapuila hati, ka wiñili Vofeka Yohuminyo. Noke va Isareli va tunda ko Kadesi. Kuenje Arone wa fila komunda Horo. Poku ñuala ofeka yo Edome, va Isareli va kavele calua. Kuenje va fetika oku lisiõsuĩla Suku kuenda Mose. Kuenje Yehova wa tuma pokati kavo olonyõha vi kuete owule kuenje via ponda valua. Noke Mose wa likutilila ku Yehova. Kuenje Yehova wo wimba onumbi yoku tunga onyõha yosipi. Kuenda oku yi tulika kuti oco okuti wosi wa lumaniwa, eci a vanjako, o kala lomuenyo. Onyoha yaco ya kala ocindekaise coku valeliwa kua Yesu Kristu kuti, oco a yovole omanu kekandu. (Yoano 3:​14, 15) Va Isareli va lundula Olosoma via va Amori Sihoni la Oge. Noke va tambula olofeka viavo.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

12:1​—⁠Momo lie Miriama la Arone va sokuila Mose? Esunga lieci vo sokuila ceci okuti, Miriama wa kala lonjongole yoku kala lomoko yoku tumĩla. Eci ukãi wa Mose, Cipora eya kokuavo vekalasoko, Miriama wa kuata esepa. Kuenje wa fetika oku sima okuti omanu ka vaka ndi tenda vali ndusongui wakãi vocilombo.​—⁠Etundilo 18:​1-5.

12:​9-11​—⁠Momo lie okuti Miriama eye lika wa kuatiwa lovilundu? Cimõleha soketi eye wa pitile kovaso oku sokola Mose. Noke wa vetiya Arone oku likongela kokuaye. Pole Arone wa lekisa ocituwa ciwa. Momo wa pinga ongecelo yekandu liaye.

21:​14, 15​—⁠Elivulu lipi lia tukuiwa palo? Embimbiliya li tukula alivulu alua asonehi Vembimbiliya vakuamaile koku soneha kuavo ovolandu Embimbiliya. (Yehosua 10:​12, 13; 1 Olosoma 11:41; 14:​19, 29) “Elivulu li Ovita Via Yehova,” lia kala elivulu limue mua sonehiwile ovolandu ovoyaki a lingiwa lomanu va Yehova.

Ceci tu Lilongisilako:

11:​27-29. Mose wa tu sila ongangu yiwa yeci tu sukila oku linga eci vakuetu va tambula ovikele viupange vekongelo lia Yehova. Mose ka lekisile esepa eci espiritu sandu lieya ku Elidada la Medade yu va fetika oku popia ovitumasuku.

12:​2, 9, 10; 16:​1-3, 12-14, 31-35, 41, 46-50. Yehova o yongola okuti afendeli vaye va lekisa esumbilo ku vana eye a ĩha omoko yoku songola.

14:24. Oco tu yuvule oku linga eci cĩvi, tu sukila oku lekisa ‘ovituwa via litepa’ levi violuali.

15:​37-41. Olonjenje va Isareli va tongalaile kasũsu uwalo wavo, via kala ondimbukiso yoku va ivaluisa okuti ovo omanu va Suku va nõliwilile. Kuenda va sukilile oku u fendela loku pokola kovihandeleko Viaye. Etu tu sesamẽlavo oku pokola kovihandeleko via Suku kuenda oku litepa loluali.

KANYALA A MOAVI

(Atendelo 22:1–36:⁠13)

Eci va Isareli va kala kanyala a Moavi, va Moavi va kuatela va Isareli usumba. Kuenje Soma ya va Moavi, Balaka, wa pinga Baliame oco a siñale va Isareli. Pole Yehova wa silĩha Baliame oco a sivaye va Isareli. Noke omãla vakãi vo ko Moavi lava vo ko Midiane va tumiwa oku vetiyila alume va Isareli kukahonga kuenda koku fendela oviteka. Kuenje vosi va linga evĩho liaco, va fa lefengi lia Yehova. Eteke liaco, kua fa eci ci soka 24.000 kolondingaĩvi. Efengi liaco lia imũha lika eci Finehase a ponda u Isareli lukãi u Moavi a nenele vocilombo. Kuenje wa lekisa okuti o kasi konele ya Yehova.

Oku tendiwa kua lingiwa onjanja yavali kua lekisa okuti, alume vosi va tendiwile onjanja yatete va fa. Pa supile lika Yehosua la Kalembe. Noke Yehosua wa nõliwa oco a kale kapiñala ka Mose. Kuenje va Isareli va tambula olonumbi viatiamẽla koku eca ovilumba kuenda kolohuminyo. Noke va Isareli va fetuluinya va Midiane. Epata lia va Ruvene, leli lia va Gadi, kuenda onepa yepata lia Manase va tambuile ocipiñalo cavo kesinya Liolui Yordão. Noke va Isareli va tumiwa oku yoka olui Yordão oco va tambule Ofeka Yohuminyo. Ofeka yaco ya tepiwile loku imba ocela. Va Lewi va tambuile eci ci soka akũi akuãla lecelãla kovambo. Pokati kovambo aco, va nõlelepo ovambo epandu oco a kale ovaimbo ocitililo.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

22:​20-22​—⁠Momo lie onyeño ya Yehova ya wengukilile Baliame? Yehova wa sapuilile uprofeto Baliame hati, ku ka siñale va Isareli. (Atendelo 22:​12) Pole Baliame wa enda lalume va Balaka oco a ka siñale va Isareli. Baliame wa yonguile oku sanjuisa soma ya va Moavi oco o wĩhe ofeto. (2 Petulu 2:​15, 16; Yuda 11) Eci Baliame a limbuka okuti Yehova wo silĩha oco a sumũlũise va Isareli, lopo wa sandiliya onjila yoku sanjuisa soma. Eye wa eca ocisimĩlo coku vetiya akãi vakuakufendela Baale oco va vetiyile alume va Isareli kukahonga. (Atendelo 31:​15, 16) Kuenje onyeño ya Yehova ya wengukilile Baliame omo liocipululu caye coku sanda ofeto.

30:​6-8​—⁠Ci tava hẽ okuti ulume Ukristão o tateka ukãi waye oku tẽlisa ohuminyo yimue a linga? Catiamẽla kolohuminyo, Yehova eca ocikele caco peka liomunu lomunu pokati kafendeli vaye. Oku litumbika ku Yehova, ohuminyo yimue omunu a linga likaliaye. (Va Galatia 6:⁠5) Ulume ka kuete omoko yoku imũla ohuminyo yaco. Pole ukãi o sukila oku yuvula oku linga ohuminyo yina ka yi li tava Londaka ya Suku. Kuenda oku yuvulavo ohuminyo yina yi tateka ocikele caye akuetele ulume waye.

Ceci tu Lilongisilako:

25:11. Finehase wa tu sila ongangu yimue yiwa yoku teyuila efendelo lia Yehova. Kuenje oco ekongelo ka li ka vĩhisue, tu sukila oku sapula kakulu omunu wosi wa linga ukahonga.

35:​9-29. Kosimbu, nda omunu wa ponda ukuavo pole ka ci lingile ocipango, ca sukilile okuti o tilila vimbo liocitililo. Kuenje omo a kala vokuenda kuotembo yimue. Eci ci tu longisa okuti omuenyo u kola. Kuenje tu sukila oku u sumbila.

35:33. Ocinimbu eci ci lekisa okuti osonde yosi yomunu yi pesiwa, yi vĩhĩsa ofeka. Kuenje ka ci tava oku yi sembika, te losonde yu wa yi pesela. Eci ci lekisa okuti Yehova o kuete esunga lioku ponda tete olondingaĩvi. Kuenje oco aka pongolola noke ilu lieve oco li kale oluali luokaliye.​—⁠Olosapo 2:​21, 22; Daniele 2:⁠44.

Ondaka ya Suku yi Kuete Unene

Etu tu sukila oku lekisa esumbilo ku Yehova. Kuenda kalume vana eye a nõla oco va songuile omanu vaye. Ondaka eyi yi lekisiwa ciwa kelivulu Liatendelo. Nda tua ci linga, vekongelo mu ka kala ombembua kuenda oku likuata omunga.

Ovolandu a sonehiwa velivulu Liatendelo a lekisa okuti ca leluka komanu vana ka va kapeleko ovina viespiritu oku kupukila vekandu lioku lisiõsiõla, liukahonga kuenda lioku fendela oviteka. Ovolandu amue a sangiwa velivulu Liatendelo, ci tava okuti a kongeliwa kueci ci sukiliwa pocitumãlo. Kuenje ci lomboluiwa Vohongele Yupange vakongelo Olombangi via Yehova. Ocili okuti ‘ondaka ya Suku yi kasi lomuenyo, haiyo yi kuete unene.’​—⁠Va Heveru 4:⁠12.

[Elitalatu kemẽla 31]

Yehova wa songuila va Isareli lelende lia wundaile kilu lio tavernakulu

[Elitalatu kemẽla 32]

Tu sukila oku lekisa esumbilo ku Yehova kuenda kalume vana eye a nõla oco va songuile omanu vaye

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link