Va Suvukiwa Ndaño Ka Va Lingile Cimue
“Va suvuka ño olivova.”—YOANO 15:25.
1, 2. (a) Momo lie vamue va siatela oku komõha eci ovanyãli va lundila Akristão vocili? Pole, momo lie ka tu komohẽla poku yeva alundi aco? (b) Ondaka “oku suvukiwa” tuka lilongisa vocipama cilo, yi lomboloka nye? (Tala pombuelo yemẽla.)
OLOMBANGI VIA YEHOVA vi likolisilako oku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Kuenje vi kuete oluhimo luwa kolofeka viosi. Pole, olonjanja vimue via siata oku lundiliwa. Usongui umue wo kofeka yo Rusia wa popia hati: ‘Va tu sapuilile hati, Olombangi via Yehova ocisoko cetavo limue li koka ohele. Ovio via siata oku ponda omãla kuenda oku li ponda ovio muẽle pokati.’ Noke eci usongui waco a talavaya Lolombangi via Yehova kohongele yimue yofeka, wa popia hati: ‘Nda limbuka okuti, Olombangi via Yehova via sanjuka calua, viomboka, vakuambembua kuenda vi kuetele ocisola vakuavo.’ Eye wamisako lolondaka viaye hati: ‘Sia kũlĩhĩle esunga lieci omanu va lundilila Olombangi via Yehova.’—1 Petulu 3:16.
2 Omanu va Yehova ka va sanjukila oku va lundila hati, olondingaĩvi. Pole, ka va komõha eci va suvukiwa lomanu. Momo va kũlĩha olondaka Yesu a sapuila olondonge viaye hati: “Nda oluali lu u suvuki ivaluki okuti ame lua lianga oku [ndi] suvuka. . . . Puãi ca lingilua ondaka yocihandeleko cavo citi, va suvuka ño olivova.”a (Yoano 15:18-20, 25; Osamo 35:19; 69:4) Eye wa vi sapuililevo hati: “Nda va tukula muẽleonjo vati, Belesevulu, vakuanjo yaye hẽ, ka ci piãla?” (Mateo 10:25) Ocili okuti, Akristão va pondola oku pandikisa kalundi aco. Momo eci va litumbika ku Yehova va kũlĩha okuti va lavoka oku liyaka lovitangi vielambalalo.—Mateo 16:24.
3. Elambalalo liomanu va Suku lia siata oku li sandula toke pi?
3 Elambalalo liomanu va Suku lia fetika kotembo ya ‘Havele ukuesunga.’ (Mateo 23:34, 35) Olio lia siata oku li sanduila kolonepa viosi violuali. Yesu wa popele hati, olondonge viaye vika ‘suvukiwa lomanu vosi’ omo lionduko yaye. (Mateo 10:22) Upostolo Paulu wa popiavo hati, omanu vosi va Suku va lavoka elambalalo. (2 Timoteo 3:12) Momo lie?
Koku Kua Tunda Elambalalo
4. Helie wa siata oku nena elambalalo komanu va Suku ndomo Embimbiliya li ci lombolola?
4 Embimbiliya li lekisa okuti, Satana eye wa siata oku nena elambalalo tunde kosimbu. Tu konomuisi ndomo omunu wa tete Havele a pondiwa. Embimbiliya li lekisa okuti huvaye Kaini, wa ‘tunda ku Satana Eliapu.’ (1 Yoano 3:12) Kaini omo lioku nõla onjila yĩvi, wa tẽlisa ocipango ca Satana Eliapu. Embimbiliya li lekisavo okuti Satana eye wa nenele ovitangi ku Yovi kuenda ku Yesu Kristu. (Yovi 1:12; 2:6, 7; Yoano 8:37, 44; 13:27) Elivulu Liesitululilo li lombololala ciwa u wa siata oku nena elambalalo kolondonge via Yesu. Olio li popia hati: “Eliapu limba vamue pokati kene vokayike okuti vu nyikiwa.” (Esituluilo 2:10) Omo liaco, Satana eye wa siata oku nena elambalalo komanu va Suku.
5. Momo lie Satana a siatela oku lambalala omanu va Yehova?
5 Momo lie Satana a siatela oku lambalala omanu va Yehova? Eye wa siata oku ci linga oco a nyike Yehova osoma ka yi pui. (1 Timoteo 1:17; 3:6) Satana wa popia hati: Yehova ka eci elianjo kovina viosi a lulika. Lomue o vumba Yehova lutima waye wosi. Vana vovumba va kasi oku ci lingila omo lionima yimue. Satana wa lipandavo hati, nda wa kuatele omoko yoku seteka omanu vosi, nda wa tẽla oku va yapula koku vumba Yehova. (Efetikilo 3:1-6; Yovi 1:6-12; 2:1-7) Omo lionjongole yaye yoku viala, wa lundilavo Yehova hati: Ongangala, ohembi, haiye wa hongua. Kuenda Satana o kuetele onyeño yalua omanu va Yehova. Momo o yongolavo oku fendeliwa.—Mateo 4:8, 9.
6. (a) Ndamupi tua kongeliwa vocitangi cuviali wa Yehova? (b) Elomboloko liocitangi caco li tu kuatisa ndati oku amamako loku pandikisa? (Tala pokakasia kemẽla 12.)
6 Ove hẽ wa kũlĩha ndomo ondaka eyi yi tiamisiwila kokuove? Ove ufendeli wocili, wa kũlĩha okuti, o sukila oku likolisilako oco o linge ocipango ca Yehova. Pole, nda wa ci linga, oka tambula asumũlũho alua. Pamue ove o liyaka lovitangi vina okuti ka calelukile oku pokola kolonumbi via Yehova. Oco hẽ nye o sukila oku linga? Nda wa limbuka okuti koku vumba Yehova ka ku tundi onima, nye o sukila oku linga? Anga hẽ o pondola oku sima okuti oku vumba Yehova ka ku kuete esilivilo? Ocisola o kuetele Yehova, ci pondola oku ku vetiya oku amamako oku endela volonjila viaye. (Esinumuĩlo 10:12, 13) Yehova o kasi loku ecelela okuti Satana amamako oku tu nenela ovitangi. Poku ci linga, wa tu ĩha epuluvi lioku lekisa ocisola cetu kokuaye. Kuenda wa tu ĩhavo epuluvi lioku eca uvangi wokuti Satana ohembi.—Olosapo 27:11.
‘Ceci Omanu va tu Lundila’
7. Olonjanjo vipi Satana a siata oku kuama oco tu yapuke vefendelo lia Yehova?
7 Tu konomuisi ndomo Satana a siata oku seteka oku tẽlisa olondaka viaye vioku lundila Yehova lomanu vaye. Yesu wa popia hati, Satana eye “isia yuhembi.” (Yoano 8:44) Ondaka Eliapu yi lomboloka omunu umue ‘Ukuakulundila.’ Satana wa fetika oku lundila Yehova tunde osimbu. Eye wa sepula ondaka yaye londuko yaye yi kola. Satana wa siata oku kuama ovohembi kuenda alundi voku nyika uviali wa Yehova. Koloneke vilo, eye wa siatavo oku kuama onjila yaco oco a yapule omanu va Yehova. Omo lioku kuama onjila yaco, Satana o pondola oku nena ovitangi vialua komanu va Yehova okuti ka ca lelukile oku liyaka lavio.
8. Ndamupi Satana a lundila Yovi? Kuenda nye ceyililako?
8 Tu kũlĩhĩsi ulandu wa Yovi una okuti onduko yaye yi lomboloka ‘Ukuahali. Eye wa pesela ovipako viaye, wa fisa omãla vaye vosi, kuenda wa vetiwa luvei. Satana wa vetiya Yovi oku sima okuti o kasi oku yambuiwa la Suku omo liekandu limue a linga. Yovi wa kala omunu umue wa sumbiwa calua. Pole, weya oku pembuiwa lepata liaye kuenda lakamba vaye. (Yovi 19:13-19; 29:1, 2, 7-11) Akamba va Yovi veya oku vetiyiwa la Satana. Kuenje, va lembeleka Yovi ‘lolondaka vĩvi.’ Tete, vo lundila hati, wa linga ekandu limue linene. Noke vo pisa ndondingaĩvi. (Yovi 4:6-9; 19:2; 22:5-10) Alundi aco a sumuisile calua Yovi.
9. Ndamupi Yesu a sokisiwile ndomunu ukuakandu?
9 Yesu Kristu omo lioku pokola kuviali wa Yehova, wa suvukiwile calua la Satana. Eci Yesu a kala palo posi, Satana wa seteka oku sepula ekalo liaye kespiritu ndeci a linga ku Yovi. Momo wo sokisile ndomunu ukuakandu. (Isaya 53:2-4; Yoano 9:24) Omanu veya oku lundila Yesu hati, oholua, wa sapa kuenda ukualondele. (Mateo 11:18, 19; Yoano 7:20; 8:48; 10:20) Eye volundilavo hati wa popia etonai. (Mateo 9:2, 3; 26:63-66; Yoano 10:33-36) Yesu wa sumuile calua omo lialundi aco. Momo wa kũlĩhĩle okuti alundi aco a tiamisiwila ku Isiaye. (Luka 22:41-44) Satana wa lundilavo Yesu hati ongangala. (Mateo 27:38-44) Pole, Yesu wa likolisilako oku pandikisa ‘kesuvu lia vakuakandu.’—Va Heveru 12:2, 3.
10. Ndamupi Akristão vocili va siata oku lundiliwa la Satana?
10 Koloneke vilo olombuavekua via Yesu vina vi kasi handi palo posi, via siatavo oku pita velambalalo lia Satana. Embimbiliya li lekisa okuti, Satana wa siata oku ‘lundila vamanji ya Kristu utanya luteke.’ (Esituluilo 12:9, 10) Tunde eci Satana a tundisiwa kilu, wa siata oku nena ovitangi vialua komanu vosi voluali. (1 Va Korindo 4:13) Kolofeka vimue Akristão vocili va siata oku lundiliwa hati, ocisoko cetavo limue li koka ohele. Ocitangi eci haico Akristão vokocita catete va liyaka laco. (Ovilinga 24:5, 14; 28:22) Ndomo tua ci mõla kefetikilo liocipama cilo, ovikanda viasapulo, via siata oku sandeka alundi alua atiamẽla Kakristão vocili. Pole, ovo va siata oku pandikisa loku pokola kovihandeleko via Suku. Embimbiliya li lekisa okuti, ‘ndaño omanu va va kemainya, ndaño va va lavisa, ndaño va va iha oluhimo lũvi, ale oluhimo luwa,’ ovo va siata oku eca uvangi wa Yesu.—2 Va Korindo 6:8; Yoano 10:16; Esituluilo 12:17.
11, 12. (a) Momo lie Akristão vocili va siatela oku popiwa lãvi? (b) Ndamupi Akristão va siata oku tala ohali omo liekolelo liavo?
11 Olonjanja vimue omanu va Yehova ka va siatele oku lundiliwa omo ‘liesunga.’ (Mateo 5:10) Kuli ovitangi vimue okuti vi tunda kekambo lietu lioku lipua. Etu Tuakristão ‘nda tu tala ohali omo lieci cĩvi,’ ndaño tu pandikisa kohali yaco ka ci kuete esilivilo kovaso a Suku. Ukristão o panduiwa lika ‘nda ivaluka ocikele caye kovaso a Suku kuenje o pandikisa kohali, ndaño okuti ohali yaco hayesungako.’ (1 Petulu 2:19, 20) Ovitangi viaco viya ndati?
12 Vamanji vamue povitumãlo viavo, va siata oku popiwa lãvi. Momo ka va yongola oku linga ovihilahila vio polonambi. (Esinumuĩlo 14:1) Amalẽhe vamue va siata oku sepuiwa omo lioku pokola kolonumbi via Yehova. (1 Petulu 4:4) Olonjali vimue via siata oku sepuiwa omo lioku yuvula oku sakula omãla vavo losonde. (Ovilinga 15:29) Vamanji vamue va siata oku pembuiwa lepata liavo kuenda lomanu vo posongo yavo omo lioku vumba Yehova. (Mateo 10:34-37) Ovo va kuãi ongangu ya Yesu leyi yovaprofeto. Momo va talisiwavo ohali ndaño ka va lingile cimue.—Mateo 5:11, 12; Tiago 5:10; 1 Petulu 2:21.
Tu Pandikisi Kalundi
13. Nye ci pondola oku tu kuatisa oku pandikisa konepa yespiritu eci tu liyaka lalundi?
13 Olonjanja vimue, eci va tu lundila tu sumua calua. Kuenje tu kala nda Yeremiya eci a pitile velambalalo. Kuenda tu sima oku liwekapo oku vumba Yehova. (Yeremiya 20:7-9) Nye ci pondola oku tu kuatisa oco tu amameko lekolelo? Tu sukila oku kapako ovina ndomo Yehova a vi kapako. Omanu vosi va pandikisa kovitangi, Yehova o va tenda okuti va yula. (Va Roma 8:37) Seteka oku ivaluka omanu vana va lekisile ekolelo kuviali wa Yehova kosimbu ndeci: Havele, Yovi, Maria ina ya Yesu, kuenda omanu vakuavo. Koloneke vilo kulivo ava va kasi oku pokola ku Yehova ndaño lovitangi Satana a siata oku va kokela. (Va Heveru 11:35-37; 12:1) Tu sukila oku sokolola ndomo ovo va siata oku pandikisa. Ekolelo liavo li pondolavo oku tu vetiya oku amamako lepandi, oco tu tambule onima Yehova a solekela vana va yula oluali.—1 Yoano 5:4.
14. Ndamupi olohutililo vi pondola oku pamisa ekolelo lietu?
14 Eci tu liyaka ‘lovitangi,’ tu sukila oku likutilila ku Yehova oco a tu lembeleke kuenda oco a tu kolise. (Osamo 50:15; 94:19) Eye oka tu ĩha olondunge tu sukila oco vi tu kuatise oku liyaka lovitangi viaco. Kuenda oka tu kuatisavo oco tu teyuile ocitangi cuviali Waye, muna mua kongeliwa esuvu liomanu vaye. (Tiago 1:5) Yehova o tu ‘ĩhavo ombembua yaye ya velapo olondunge viosi.’ (Va Filipoi 4:6, 7) Ombembua yaco ya Yehova yi tu kuatisa oku yuvula esakalalo eci tu liyaka lovitangi. Espiritu liaye li pondola oku tu kuatisa kovitangi viosi tu liyaka lavio.—1 Va Korindo 10:13.
15. Nye ci tu kuatisa oku likandangiya konyeño eci tu liyaka lovitangi?
15 Nye ci tu kuatisa oku yuvula oku kuatela onyeño vana va tu suvuka? Etu tua kũlĩha okuti, Satana kumue lolondele viaye ovo anyãli vetu. (Va Efeso 6:12) Kuli omanu vamue okuti va siata oku tu lambalala ocipango. Pole, vakuavo va siata oku ci linga omo lioku vetiyiwa la vana va tu nyãle. (Daniele 6:4-16; 1 Timoteo 1:12, 13) Yehova o yongola okuti, omanu vosi ‘va kuata ukũlĩhĩso wocili oco va popeliwe.’ (1 Timoteo 2:4) Kuli omanu valua okuti kosimbu va kala ovanyãli vetu. Pole omo liovituwa vietu viwa, cilo va lingavo vamanjetu. (1 Petulu 2:12) Tu pondola oku lilongisila kongangu yiwa ya Yosefe omõla wa Yakoba. Eye wa tala ohali yalua peka lia va huvaye. Pole, weya oku va tata ciwa. Momo lie? Momo eye wa kũlĩhĩle okuti Yehova wa kongeliwa vocitangi caco oco a tẽlise ocipango caye. (Efetikilo 45:4-8) Cimuamue haico Yehova a pondola oku linga letu. Olonjanja vimue ecelela okuti tu liyaka lovitangi oco onduko yaye yi kemanyiwe.—1 Petulu 4:16.
16, 17. Momo lie ka tu yokokela nda ovanyãli vetu vamamako loku tateka upange woku kunda?
16 Nda ovanyãli vetu vamamako loku tateka upange woku kunda olondaka viwa Viusoma, ka tuka sakalali. Momo Yehova o kasi loku tuñunya olofeka viosi luvangi wondaka yaye. Kuenje, omanu valua va kasi oku iñila vocisoko caye. (Hagai 2:7) Yesu Ungombo uwa wa popia hati: “Olomeme viange vi yeva ondaka yange. Nda vi kũlĩha, kuenje vi ñuama. Ndi viha omuenyo ko pui, . . . lomue o tẽla oku vi kotosola peka lia Isia.” (Yoano 10:27-29) Ovangelo va kasivo oku kuatisa kupange woku kunda olondaka viwa. (Mateo 13:39, 41; Esituluilo 14:6, 7) Omo liaco, lacimue ovanyãli vetu va pondola oku popia ale oku linga oco ci tateke ocipango ca Yehova.—Isaya 54:17; Ovilinga 5:38, 39.
17 Olonjanja vimue onjongole yovanyãli ka ya siatele oku tẽlisiwa. Vocifuka co Afrika muli ovisoko viomanu vamue va siata oku lundila Olombangi via Yehova. Ovo va siatavo oku popia hati, Olombangi via Yehova afendeli Veliapu. Eteke limue eci Olombangi via Yehova via endele konjo yukãi umue o tukuiwa hati, Grace, eye wa tilila konyima yonjo toke eci ovo va tiukila. Momo usongui wetavo liaye wa lunguile omanu vosi hati, lomue kaka tange alivulu Olombangi via Yehova. Alivulu avo a pondola oku nyõla ekolelo liene. Ondaka yaco yeya oku vetiya Grace oku konomuisa alivulu aco. Eci Olombangi via Yehova via tiukilile konjo yaye, eye wa tava oku vangula lavo. Kuenje vo wiha elivulu kuenda wa fetika oku lilongisa Embimbiliya. Eye wa papatisiwa kunyamo wo 1996. Cilo, eye o kasi loku kundila vana va siata oku yeva asapulo ãvi atiamẽla Kolombangi via Yehova.
Tu Pamisi Ekolelo Lietu
18. Momo lie tu sukilila oku pamisa ekolelo lietu osimbu handi ka tua pitile lovitangi? Kuenda tu pondola oku ci linga ndati?
18 Etu tua kũlĩha okuti, Satana wa siata oku sandiliya onjila yoku tu lambalala. Omo liaco, tu sukila oku pamisa ekolelo lietu. Ndamupi tu pondola oku ci linga? Kofeka yimue okuti Olombangi via Yehova via siata oku pita velambalalo, kua tunda ulandu wa popia hati: ‘Omanu vana va kuete ombili lovina viespiritu haivo va sanjukila ocili Condaka ya Suku, eci va sangiwa lovitangi ka va konyoha. Pole, kuli vamue va kuete owesi woku endaenda kolohongele lo kupange woku kunda. Kuenda va siata oku lueya kovina vitito. Omanu vaco eci va pita voseteko va konyõha lonjanga.’ (2 Timoteo 4:2) Omo liaco, nda ove wa limbuka okuti o sukila apongoloko amue, likolisilako oku a linga.—Osamo 119:60.
19. Epandi liomanu va Yehova lieca uvangi we?
19 Omanu va Yehova va siata oku pandikisa calua kovitangi via Satana. Kuenje, epandi liavo lieca uvangi wokuti uviali wa Yehova owo lika wesunga. Ekolelo liavo li sanjuisavo utima wa Yehova. Omanu citava okuti va sepula afendeli va Yehova. Pole, Yehova ‘ka kuatela osõi omanu vaye eci vo tukula hati, eye Suku yavo.’ Embimbiliya li lombolola eci catiamẽla komanu vana vamamako oku pandikisa kohali. Olio li popia hati: ‘Ovo ka va solele oluali.’—Va Heveru 11:16, 38.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Vembimbiliya ondaka “oku suvukiwa” yi kuete alomboloko alua. Povinimbu vimue ondaka yaco, yi lomboloka oku lekisa ocisola citito. (Esinumuĩlo 21:15, 16) Pole, ndaño okuti omunu ka sole ocina caco, eye ka ci nyõli. Ondaka eyi oyo tu konomuisa vocipama cilo.
O Tẽla hẽ Oku Lombolola?
• Momo lie afendeli va Yehova va siatela oku suvukiwa?
• Ndamupi Satana a lundila Yovi la Yesu oco a konyõle ekolelo liavo?
• Yehova wa siata oku tu pamisa ndati oco tu pandikise kesuvu lia Satana?
[Okakasia kemẽla 12]
Va Limbuka Esunga Liovitangi
Kofeka yo Ukrania upange woku kunda wa tatekiwa eci ci soka akũi atãlo kanyamo. Omo liaco, manji umue kofeka yaco wa popia hati: ‘Ovitangi Violombangi via Yehova, ka ci tava oku vi konomuisa lovisimĩlo viomanu. Olonalavayi viombiali poku lambalala omanu va Suku, via kala ño oku linga upange wavo. Eci ombiali ya pongoloka, ovo va pongololavo ocituwa cavo. Pole etu ka tua pongolokele. Tua kũlĩhĩle okuti, Embimbiliya li lombolola esunga lieci tu talela ohali.
‘Etu ka tua li tendele ndomanu vamue okuti omuenyo wavo oku tala lika ohali peka liolongangala. Pole, tua pandikisa kohali yaco. Momo tu kuete elomboloko liocitangi cuviali wa Yehova ca votuiwa vocumbo Cendene. Etu ka tua nõlelepo lika oku teyuila ocitangi cina mua kongela omanu. Pole, tua nõlapovo onjila yoku teyuila uviali wa Suku. Tua kuata elomboloko liovina viatiamẽla kovitangi viaco. Elomboloko liaco, lia tu kuatisa oku pandikisa kovitangi viosi.’
[Elitalatu kemẽla 9]
Helie wa koka ovitangi Yesu a liyaka lavio?
[Elitalatu kemẽla 11]
Yovi la Maria kuenda omanu va Suku koloneke vilo, ndeci Stanley Jones, va teyuila uviali wa Yehova
[Ono Yelitalatu]
Victor Popovych wa kapiwile vokayike kunyamo wo 1970