Voluali Lulo Citava Okuti Olohuela Vienda Ciwa
“Wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” —VA KOLOSAI 3:14.
1, 2. (a) Nye tua siata oku mõla vekongelo okuti ci pamisa ekolelo lietu? (b) Nye olohueli vi sukila oku linga oco vi kale ciwa?
VEKONGELO Liakristão, muli vamanji valua okuti tunde eci va likuela papita ale ci soka ekũi lianyamo. Vamue va kasi ale akũi avali kanyamo kuenda vakuavo va kasi akũi atatu kanyamo. Ci sanjuisa calua oku mola olohueli viaco. Ndaño lovitangi vialua, ovo va siata oku likolela pokati.—Efetikilo 2:24.
2 Ocili okuti, olohueli via siata oku liyaka lovitangi vialua. Ukãi umue ukuakukonomuisa ovitangi viepata wa popia hati: ‘Ka kuli olohuela via lipua. Olohueli vi kuete apuluvi esanju kuenda apuluvi esumuo. Pole, valua va kasi oku amamako lesanju ndaño lovitangi.’ Olohueli vina via loñoloha, via siata oku lilongisa ndomo va tẽla oku liyaka lovitangi viomuenyo. Ca piãla enene nda va kasi oku tekula omãla. Valua eci va liyaka lovitangi viaco, va siata oku limbuka okuti, “ocisola lalimue eteke ci tokoka.”—1 Va Korindo 13:8.
3. Nye ovolandu a lekisa catiamẽla kolohuela kuenda koku litepa kuolohueli? Apulilo api a votuiwa?
3 Voluali, onepa yalua yomanu vakuele, va siata oku litepa. Esapulo limue lia lekisa okuti, ‘koloneke vilo kofeka yo Estados Unidos olohueli vialua vi panda koku litepa. Pole, tunde eci va likuela, papita lika anyamo epanduvali ale ecelãla. Handi vali, kuli vakuavo okuti va litepele ale lolohueli viavo, noke va kuela omanu vakuavo. Omo liaco, valua pokati kavo ka va kuete elavoko lioku amamako lolohuela viavo.’ Kolofeka vina okuti kosimbu ka via kuatele etendelo lialua liomanu va tepa olohuela viavo cilo etendelo liavo lia livokiya calua. Kofeka yo Japão oku litepa kuolohueli kua li vokiyavo calua. Ovitangi vipi via siata oku tepa olohuela okuti mua kongelavo olohuela via vamanji vekongelo? Ocili okuti, Satana eye wa siata oku nyõla olohuela viomanu. Oco hẽ, nye ci kuatisa olohueli okuamamako lolohuela viavo?
Ayonjo tu Sukila Oku Yuvula
4. Ovina vipi via siata oku kapa kohele olohuela?
4 Embimbiliya li kuatisa oku limbuka ovitangi vina vi nyõla olohuela. Tu konomuisi ovitangi Paulu a tukula hati, vikeya koloneke via sulako. Eye wa popia hati: “Koloneke via sulako kuiya otembo yohali. Momo omanu va linga vakuakulisola, vakuakusola olombongo, vakuakulipandiya, vakueyengu, vakuakatombangunja, haivo va siñala olonjali viavo, vakualutukãi, ka va kuete efendelo [kuenda] ka va kuete ocikembe la vangadiavo. Va linga vakuamanya, vakualundi, haivo ka va tẽla oku likandangiya, va linga olongangala, ka va sole eci ciwa, haivo olomakuli, vakuacipango, vakuepela, vakuakusola ca lua esanju [okuti] Suku ci sule. Va limolehisa nda vakuekolelo lioku kolela Suku, puãi va likala unene walio. [Omo liaco,] litepa lavo.”—2 Timoteo 3:1-5.
5. Momo lie omunu ‘o lisole eye muẽle’ a kapela kohele olohuela viaye? Elungulo lie tu sanga Vembimbiliya liatiamẽla kondaka eyi?
5 Poku konomuisa olondaka via Paulu, tu limbuka okuti, ovina eye a tukula ovio via siata oku nyõla olohuela. Tua siata oku mola okuti, omanu vana ‘va lisole ovo muẽle,’ va linga vakuacipululu. Kuenda ka va kapeleko vakuavo. Alume lakãi vana va lisole ovo muẽle, va yongola lika oku linga ocipango cavo. Ovo, ka va tava kelungulo lia vakuavo. Anga hẽ ovituwa viaco vi kuatisa olohueli oku kala ciwa lesanju? Sio, ka vi kuatisa. Upostolo Paulu wa lungula Akristão vosi, capiãla enene vana vakuele. Eye wa popia hati: “Cosi vu linga, ko ka ci lingili omo vu yongola oku limuisa pamue oku lipanda, puãi, loku liketisa, tendi vakuene hoti ovo va velapo, etu tu sule. Lomue ka ka sokolole ovina viaye lika, puãi omunu omunu a sokolole ovina via vakuavo.”—Va Filipoi 2:3, 4.
6. Ndamupi ocisola coku sola olombongo ca siata oku nyõla olohuela?
6 Oku sola calua olombongo ku pondolavo oku tepa ulume lukãi waye. Upostolo Paulu wa lungula hati: “Ava va yongola oku linga olohuasi va kupukila vayonjo, va fa vonjanjo kuenje va kuatiwa lalivelo uveke, hao a nyõla, kuenje a kokela omanu oku vombisua loku nyõleha. Momo ocisola coku sola olombongo oco olumbombo luavĩho osi. Vamue oku pindamua laco va yapuka vekolelo, kuenje va litoma lohali ya lua.” (1 Timoteo 6:9, 10) Koloneke vilo, kuli olohueli vialua okuti via siata oku pita lovitangi Paulu a tukula ndeti. Omo lioku sandiliya calua ovokuasi, ka va siatele vali oku kapako ovina ukãi ale ulume waye a sukila ndeci: oku likuatela ocisola, elembeleko, kuenda ocikembe.
7. Olonjanja vimue, ovituwa vipi vĩvi via siata oku nyola olohuela?
7 Paulu wa lombololavo okuti, koloneke via sulako omanu ‘ka vaka kuata efendelo. Kuenda ka vaka kuata ocikembe lavangandiavo. Pole, vaka linga vakuamanya.’ Ocili okuti, ohuminyo yolohuela, ocisila cimue cotembo yosi. Kuenda ka citava okuti ohuminyo yaco yi nyoliwa. (Malakiya 2:14-16) Pole, omanu valua va siata oku siapo olohueli viavo. Kuenje, va fetika oku namulãla lomanu vakuavo. Ukãi umue okuti eci a litepa lulume waye wa kuata ci soka 30 kanyamo, wa popia hati: ‘Osimbu handi ka tua litepele, ulume wange wa kuatele ukamba ũvi lakãi vakuavo. Eye ka limbukile okuti, ulume wosi okuele o sukila oku yuvula ukamba waco lakãi. Eci nda limbuka ocituwa caye, nda sumuile calua. Noke, nda seteka oku u lungula oco kaka wile veyonjo liaco. Pole, ka tavele kelungulo liange, kuenje wa wila vuvasi.’—Olosapo 6:27-29.
8. Nye ca siata oku tuala olohueli koku linga uvasi?
8 Embimbiliya li lungula olohueli oco ka vika wile vuvasi. Olio li popia hati: “U o linga uvasi wa kamba olondunge. U o ci linga o linyõla eye muẽle.” (Olosapo 6:32) Ocili okuti, omunu ka wila ño vuvasi ocipikipiki. Ndonge Tiago wa lombolola okuti, omunu tete o kuata ovisimĩlo viaco. Eci ovisimĩlo viaco vi kula, oco a wila vekandu liaco. (Tiago 1:14, 15) Nda umue pokati kolohueli wa wila vuvasi, ka lekisa vali esumbilo kukuavo a likuminyile oku kala laye otembo yosi. Yesu wa popia hati: “Wa yevi okuti ca popiwa citi, Ku ka pekelise, puãi ame mopia lene siti, U wa vanja ukãi ho liveli, vutima waye wo pekelisa ale.”—Mateo 5:27, 28.
9. Elungulo lie li sangiwa kelivulu Liolosapo 5:18-20?
9 Elivulu Liolosapo lieca alungulo oku kuatisa olohueli. Olio li popia hati: “Ono yove yisumũlũhe. Sanjukila ukãi wove wombutulua, una wa soka ndombambi ya posoka, pamue ndohoha ya fina. Elembeleko liaye li ku sanjuise olonjanja viosi. Sanjukila ocisola caye oloneke viosi. Amõlange, nye o solela ukãi wamãle? Nye wa likondekela locipuepue?”—Olosapo 5:18-20.
Yuvula Oku Kuela Lonjanga
10. Momo lie umalẽhe a sukilila oku pita otembo yimue oco a kũlĩhe ciwa omunu a yongola oku kuela?
10 Olonjanja vimue olohueli via siata oku liyaka lovitangi omo lioku kuela lonjanga. Momo pamue olohueli viaco amalẽhe calua okuti, ka va kuete handi olondunge via suapo. Handi vali, citava okuti pamue ka va kuatele otembo yalua yoku likũlĩha ciwa kovina vimue ndeci: olonjongole viavo, ovisimĩlo viavo, kuenda ovituwa viapata avo. Omo liaco, umalẽhe wosi o yongola oku kuela o sukila oku pita otembo yimue oco a kũlĩhe ciwa omunu aka kuela. Tu sokololi ulandu wa pita la Yakoba omõla wa Isake. Osimbu handi Yakoba ka kuelele Rahele, wa pita anyamo epanduvali loku talavayela ndatembo yaye. Eye wa nolelepo oku ci linga, momo ka solele lika eposo liaye lioketimba. Pole, wa solele calua ovituwa viaye.—Efetikilo 29:20-30.
11. (a) Nye ca siata oku pita volohuela? (b) Momo lie olohueli vi sukilila oku vangula lutate?
11 Olohuela ka vi lomboloka lika ocisola culume lukãi. Pole, vi lombolokavo elitokeko liomanu vavali va litepa ndeci: kovituwa viapata, kekalo, kovisimĩlo, kolonjongole, kelongiso, kuenda kovina vikuavo. Olonjanja vimue omanu vaco va likuela, ka va tundile kofeka yimuamue kuenda ka va vangulavo elimi limuamue. Omo liaco, va kuata ovisimĩlo via litepa kuenda ovituwa via litepa koku vangula. Kuenje ci tava okuti pokati kavo pa kala olonamãlala kuenda ovitangi vikuavo. Ocili okuti, olondaka vietu ci tava okuti vi valula ale vi sakula. Olondaka vina vi popiwa ño okuti omunu ka sokolola vali, vi pondola oku nyõla olohuela.—Olosapo 12:18; 15:1, 2; 16:24; 21:9; 31:26.
12, 13. Volohuela mua kongela nye?
12 Nda manji umue o yongola oku kuela, o sukila oku kũlĩha ciwa omunu a yongola oku kuela. Manji umue ukãi wa popia hati: ‘Poku kũlĩhĩsa omunu o yongola oku kuela, sokolola ciwa ovituwa vimue ove o sole okuti eye o vi tẽlisa. Nda omunu waco wa kambisapo ovituwa vimue, lipula ove muẽle ndoco: Anga hẽ ovituwa viaco via kambako si vi kapiko vali? Ndika tẽla hẽ oku pandikisa lekambo liovituwa viaco? Nda poku sokolola ovituwa viaco wa sanga atatahãi, liwekapo lukamba waco.’ Pole, nda o yongola oku kuela o sukila oku lekisa esunguluko. Ivaluka okuti, lalimue eteke oka sanga omunu wa lipua. Momo ove kua lipuilevo.—Luka 6:41.
13 Vomuenyo wolohuela mua kongela oku likolisilako calua. Upostolo Paulu wa lombolola ciwa ondaka yaco eci a popia hati: ‘Njongola okuti ka vu kala lolohele viaño. Ulume ka kuelele o sakalala levi via Ñala Yehova, loku U sanjuisa. Ulume wa kuela, o sakalala levi violuali loku sanjuisa ukãi waye. Utima waye wa litepa. Ukãi ka kuelele, pamue ufeko, wa sakalala levi via Ñala Yehova loku sokolola ndomo a tẽla oku kola ketimba lo kespiritu. U wa kuela o sakalala levi violuali loku sanjuisa veyaye.’—1 Va Korindo 7:32-34.
Esunga Lieci Olohuela Vimue ka vi Tumãlela
14, 15. Nye ca siata oku nyola olohuela?
14 Manji umue ukãi wa sumuile calua eci a litepa lulume waye. Olohuela viavo via tumãla lika ci soka 12 kanyamo, kuenje, ulume waye wa vanja ukãi ukuavo. Anga hẽ osimbu handi ka va litepele, manji ukãi wa limbukile cimue cĩvi kulume waye? Eye wa popia hati: ‘Osimbu handi ka tua litepele, ulume wange wa liwekapo oku likutilila, loku endaenda kolohongele. Kuenda ka kuatele vali otembo yoku enda kupange woku kunda. Ka kuatelevo otembo yoku kala lame. Momo wa enda loku popia hati, nda kava calua omo liupange. Eye wa liwekapo oku vangula lame ovina viepata kuenda ovina viespiritu. Ndeya oku sumua calua poku mola ndomo ulume wange a pongoloka. Noke nda fetika oku kuata ovisimĩlo viokuti hayeko ulume nda kuelele.’
15 Olohueli vimue via litepa via siatavo oku popia hati: ‘Olohuela viavo via nyõleha eci umue pokati kavo a fetika oku hongua kespiritu. Momo wa liwekapo oku tanga Embimbiliya, loku likutilila, kuenda oku endaenda kolohongele. Kuenje, omo lioku tepa ukamba wavo la Yehova, va nyõla olohuela viavo. Va tepulula onjongole yavo yoku pitisa kovaso ovina viespiritu. Kuenda ka va tendele vali Yehova okuti eye Suku yocili. Vapua elavoko lioku kala voluali luokaliye. Olonjanja vimue, oku hongua kuaco kespiritu, ku fetika osimbu handi omunu ka wilile vuvasi.’—Va Heveru 10:38, 39; 11:6; 2 Petulu 3:13, 14.
16. Nye ci pondola oku pamisa olohuela?
16 Olohueli vina via sunguluka, vi likolisilako oku pamisa olohuela viavo poku pitisa kovaso ovina viespiritu. Ovo va lingila kumosi olohutililo kuenda va lilongisila kumosi Embimbiliya. Ulume umue ohueli wa popia hati: ‘Tua siata oku tangela kumosi Embimbiliya loku lingila kumosi upange woku kunda. Tua siatavo oku lingila kumosi ovopange akuavo.’ Ovolandu ava, a lekisa okuti, oku kuata ukamba la Yehova, ci pamisa olohuela.
Lekisa Esunguluko Kuenda Ocituwa Coku Sapela
17. (a) Ovina vipi vivali vi pondola oku kuatisa olohueli? (b) Ndamupi Paulu a lombolola ocisola Cukristão?
17 Esunguluko kuenda ocituwa coku sapela, vi kuatisa calua koku pamisa olohuela. Nda ukuenje lufeko va kasi oku namulãla, olonjanja vimue ka va siatele oku kapako ovituwa viavo vĩvi. Pamue va likuela lovisimĩlo viovina vimue viwa va mõla valivulu ale votelevisão. Noke yoku kuela, va fetika oku limbuka okuti, olohuela viavo via litepa lovina va simĩle. Kuenje va fetika oku litatamisa pokati lovina vimue ka vi kuete esilivilo. Poku liyaka lovitangi viaco, Akristão va sukila oku lekisa apako espiritu. Limue pokati kapako aco, ocisola. (Va Galatia 5:22, 23) Ocisola Cukristão ci kuete esilivilo liavelapo kuenda ka ci sokisiwa locisola culume lukãi. Paulu wa lombolola domo Ukristão a sukila oku lekisa ocisola caco. Eye wa popia hati: “Ocisola ci pandakaisa, ci lingainga ohenda. . . . ka ci lisandela ovina viaco muele, ka ci temisua, ka ci patekela onyeño. . . . Cecaila, ci vanjiliya uwa womanu; ci lavoka ño-o eci ciwa, epandi liaco ka li pui.” (1 Va Korindo 13:4-7) Ukristão wosi o lekisa ocisola, o pandikisa lakulueya avakuavo. Kuenda ka lavoka okuti vakuavo va lekisa ovituwa via lipua kokuaye.—Olosapo 10:12.
18. Ocituwa coku sapela ci pamisa ndati olohuela?
18 Ocituwa coku sapela, ci kuetevo esilivilo liocili. Osimbu olohueli viamamako lomuenyo waco, vi sukila oku kuata ocituwa coku sapela kuenda oku liyevelela pokati. Ulume umue wa popia hati: ‘Tua siata oku lisapuilako eci ci kasi vutima wetu. Pole tu ci linga lukamba wocili.’ Olohueli vina via loñoloha, poku vangula vi liyevelela pokati. Kuenda vi likolisilako oku kuata elomboloko liovisimĩlo viukuavo. Eci ci lomboloka okuti, osimbu vamamako lolohuela viavo, omunu lomunu pokati kavo o sukila oku limbuka eci ci kasi vutima wukuavo. Akãi vamue va siata oku liyeya okuti, alume vavo ka va sole oku yevelela ovisimĩlo viavo. Alume vamue va siatavo oku liyeya okuti, akãi vavo va yongola lika oku vangula lavo vapuluvi amue ka a sungulukile. Vocituwa coku sapela mua kongela oku lekisa ocikembe kuenda oku kuata elomboloko. Momo ci kuatisa okuamamako lesanju volohuela.—Tiago 1:19.
19. (a) Momo lie catĩlila oku pinga ongecelo? (b) Nye ci tu vetiya oku pinga ongecelo?
19 Olonjanja vimue voku sapela mua kongelavo oku liecela. Pole, ka ca lelukile oku lekisa ocituwa caco. Momo, omunu o pondola lika oku limbuka okuti wa lueya, nda wa liketisa. Ocituwa caco ci kuete esilivilo liocili koku pamisa olohuela. Oku pinga ongecelo lutima wosi, ci kuatisa olohueli oku yuvula ovitangi. Momo eci olohueli vi lilueyela onjanja yikuavo, lomue oka ivaluka vali ocitangi cimue ca pita. Handi vali, ci va kuatisavo oku kuata onjongole yoku potolola ovitangi viya pokati kavo. Upostolo Paulu wa popia hati: “Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati. Ndeci Kristu o weceli ene, haico ene eceli. Puãi ca piãla enene wali ocisola, momo ocisola oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.”—Va Kolosai 3:13, 14.
20. Ocituwa cipi olohueli vi sukila oku yuvula pokati komanu kuenda pokolika?
20 Oku likuatisa pokati ku kuete esilivilo liocili volohuela. Akristão vana okuti olohueli va sukila oku likolela pokati kuenda oku imbapo ocituwa coku likuatela ohele pokati. Va sukilavo oku lekisa ovituwa vina vi pandiyiwa lomanu. Kuenda oku yuvula ocituwa coku lipopia lãvi. (Olosapo 31:28b) Olohueli vi sukila oku yuvula ocituwa coku sepula ukuavo kuenda olomapalo vina vi kutisa osõi pokati komanu. (Va Kolosai 4:6) Ekuatiso liaco, li lekisiwa lika lovilinga viocisola. Ovo va sukila oku lisapuilako olondaka viocisola poku popia hati: “Ndu ku sole calua. Kuenda nda sanjuka calua omo lioku kala love.” Olondaka evi vi pamisa ciwa ukamba kuenda oku kuata esanju volohuela. Kuli vali olonumbi vikuavo Viembimbiliya vi kuatisa olohueli oku endisa ciwa olohuela viavo. Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa ciwa olonumbi viaco.a
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o kuate elomboloko likuavo liondaka eyi, tanga elivulu Uloño Wepata Liasanjuka. Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Tẽla Oku Lombolola Eci Tua Lilongisa?
• Ovina vipi via siata oku tepa olohuela?
• Momo lie ka ca sungulukilile oku kuela lonjanga?
• Momo lie oku pama kespiritu ku kuetele esilivilo volohuela?
• Ovina vipi vi pamisa olohuela?
[Elitalatu kemẽla 26]
Oku kuata ukamba la Yehova, ci kuatisa olohueli oku kala ciwa