Pamisa Olohuela Viove ‘Ndukolo Wa Ketikiwa Lutatu’
“Ukolo wa ketikiwa lutatu ko tepa lombili.”—UKU. 4:12.
1. Helie wa tokekisa olohueli viatete?
ECI Yehova Suku a mãla oku lulika oviti kuenda ovinyama, wa lulikavo omunu watete o tukuiwa hati Adama. Suku wa pekelisa Adama otulo tuelume noke wo upa olumati lumue oco a lulike oñuatisi yaye. Kuenje eci Adama o mola, wa popia hati: “U ekepa liakepa ange, haeye ositu yositu yange.” (Efet. 1:27; 2:18, 21-23) Yehova noke yoku tokekisa ulume watete lukãi waye, wa lekisa esanju kuenda wa va sumũlũisa.—Efet. 1:28; 2:24.
2. Satana wa yapuisa ndati Adama la Heva?
2 Ocipango ca Suku catiamẽla kolohuela, va ci lingila usuanji. Ndamupi? Ungelo umue ũvi weya oku tukuiwa hati Satana, wa yonja Heva oku lia kepako lina vava handelekele okuti, ka citava oku liako. Noke Adama wa likongela kukãi waye koku lueyela Suku. (Efet. 3:1-7) Yehova eci a pula olohueli omo lieci va linga, ovo va limbuka okuti, ukamba wavo laye wa nyolẽha. Adama wa lundila ukãi waye poku popia hati: “Ukãi una wa nyiha oku kala lame, eye wa nyĩhako epako liuti waco kuenje nda lia.”—Efet. 3:11-13.
3. Ocituwa cipi ka ca sungulukile va Yudea va kuatele?
3 Vokuenda kuanyamo, Satana wa siata oku kuama atutu alua oco a nyõle olohuela. Olonjanja vimue, eye wa siata oku vetiya alongisi vatavo oku kuata ovisimĩlo ka vi litava lolonumbi viovisonehua viatiamẽla kolohuela. Asongui vava Yudea ka va lekisile esumbilo kolonumbi via Suku, momo va enda oku ecelela okuti, ulume o tundisa ukãi waye nda ka tẽla oku teleka ciwa. Pole, Yesu wa popia hati: “Wosi o nyala ukãi waye, nda halondaka yoku pekelisa, kuenje o kuela ukãi ukuavo, o linga ukahonga.”—Mat. 19:9.
4. Ovina vipi via siata oku nyõla olohuela koloneke vilo?
4 Satana wa sakalala loku tepa olohuela. Eli olio esunga lieci tua siatela oku mõla alume va likuela lalume, alume va kasi pamosi lakãi ndaño ka va tokekisile olohuela, kuenda alume va litepa lakãi vavo. (Tanga Va Heveru 13:4.) Nye Akristão va sukila oku linga oco ka vaka vetiyiwe lovisimĩlo viaco? Tu konomuisi ovina vi nena esanju kuenda asumũlũho volohuela.
Kongela Yehova Volohuela Viove
5. Ondaka “ukolo wa ketikiwa lutatu” yi lomboloka nye?
5 Oco olohueli vi amameko lesanju, vi sukila oku kuata ukamba la Yehova. Ondaka Yaye yi popia hati: “Ukolo wa ketikiwa lutatu ko tepa lombili.” (Uku. 4:12) Ondaka “ukolo wa ketikiwa lutatu,” yi lomboloka okuti ulume lukãi waye va sukila oku kolela Yehova Suku oco olohuela viavo vi ende ciwa. Oku kuata ukamba la Suku, ci tu kuatisa oku tetulula ovitangi, kuenda ci nena esanju volohuela.
6, 7. (a) Nye Akristão va sukila oku linga, oco va limbuke okuti va kongela Suku volohuela viavo? (b) Manji umue ukãi wa popia nye catiamẽla kovituwa viulume waye?
6 Nye ci kuatisa ulume lukãi oku limbuka okuti olohuela viavo vi kasi ndukolo wa ketikiwa lutatu? Ukualosamo Daviti wa imba ocisungo hati: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila. Ovihandeleko viove vi kasi vutima wange.” (Osa. 40:8) Ocisola tu kuetele Suku ci tu vetiya oku u vumba lutima wosi. Omo liaco, olohueli vi sukila oku likolisilako oku pamisa ukamba wavo la Yehova kuenda oku sanjukila oku linga ocipango caye. Olohueli vi sukilavo oku pamisa ocisola cavo ku Suku.—Olosap. 27:17.
7 Oku ecelela okuti ovihandeleko via Suku vi kala vutima wetu, ci tu kuatisa oku lekisa ovituwa ndeci, ekolelo, elavoko, kuenda ocisola. Ovio, vi tu kuatisa oku pamisa olohuela. (1 Va Kor. 13:13) Manji umue ukãi o tukuiwa hati, Sandra, okuti tunde eci a kuela pa pita ale 50 kanyamo wa popia hati: “Ndi sole calua ovituwa viulume wange, momo wa loñoloha kespiritu, kuenda wa siata oku ndi kuatisa lelungulo Liembimbiliya. Kuenje, wa siata oku lekisa ocisola calua ku Yehova okuti kokuange ci sule.” Ene alume, anga hẽ akãi vene va siatavo oku eca epandiyo limuamue kokuene?
8. Nye olohueli vi sukila oku linga oco vi kuate “onima yupange wavo”?
8 Ene alohueli, anga hẽ wa pitisi kovaso ovina viespiritu komuenyo wene? Anga hẽ, o tenda ohueli yove ndoñuatisi koku vumba Yehova? (Efet. 2:24) Soma Salomone wa soneha hati: “Vavali kumuamue va velapo, umosi lika liaye o sule, momo va mola onima yupange wavo.” (Uku. 4:9) Omo liaco, ulume lukãi va sukila oku likolisilako okuti va kuata “onima yupange wavo” kuenda va pamisa olohuela viavo locisola oco va tambule asumũlũho ka a pui a tunda ku Suku.
9. (a) Alume va kuete ovikele vipi? (b) Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia va Kolosai 3:19, ulume o sukila oku tata ndati ukãi waye?
9 Nda ulume lukãi va likolisilako oku pokola kolonumbi via Suku, ci lekisa okuti va kasi oku U kongela volohuela viavo. Alume va kuete ocikele coku kuatisa epata liavo ketimba kuenda kespiritu. (1 Tim. 5:8) Ovo va vetiyiwavo oku kapako ovisimĩlo viakãi vavo. Kelivulu lia va Kolosai 3:19, tu tangako ndoco: “Ene alume, soli akãi vene. Ko ka kali lavo [lonyeño].” Ulume umue ukuakukonomuisa Embimbiliya, wa lombolola hati, vondaka ‘onyeño,’ mua kongela ‘oku vangula olondaka vi valula, ekambo liocisola, oku liwekapo oku tekula epata, kuenda oku li teyuila.’ Olohueli vina okuti Akristão, vi sukila oku yuvula ocituwa caco. Nda ulume o songuila epata liaye locisola, ci vetiya ukãi oku lekisa epokolo kokuaye.
10. Ocituwa cipi akãi Akristão va sukila oku lekisa?
10 Akãi Akristão okuti, va kongela Yehova Suku volohuela viavo, va sukila oku kapako olonumbi viaye. Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Akãi, pokoli ku vaveyene ndeci ku Ñala. Momo ulume eye utue wukãi ndeci Kristu eye utue wekongelo.” (Va Efe. 5:22, 23) Satana poku yapuisa Heva, wo kemba hati, oku tomba olonumbi via Suku, ci nena esanju ka li pui. Omo liaco, volohuela mueya ekambo liesumbilo. Eli olio esunga lieci tua siatela oku mõla ocituwa coku litumĩla volohuela. Pole, akãi vana va sumbila eliangiliyo lia Suku liatiamẽla kolohuela, ka va tendi epokolo ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Ovo va kũlĩha okuti, Yehova wa nõla Heva oco a kale “oñuatisi” yulume waye. Eci ci lekisa okuti akãi va kuete ocikele ca sumbiwa la Suku. (Efet. 2:18) Ukãi wosi Ukristão okuti o pokola keliangiliyo liaco, o kala “ulamba” ku veyaye.—Olosap. 12:4.
11. Nye manji umue a popia okuti ca siata oku va kuatisa volohuela?
11 Oku lingila kumosi elilongiso Liondaka ya Suku, ci kuatisa olohueli oku lekisa okuti, va kongela Suku volohuela viavo. Manji umue ulume o tukuiwa hati Gerald okuti tunde eci a kuela pa pita ale 55 kanyamo, wa popia hati: “Oku lilongisila kumosi Embimbiliya ceca onima yiwa volohuela.” Eye wamisako hati: “Oku lingila kumosi ovina viespiritu, ci kuatisa olohueli oku pamisa ukamba wavo la Yehova.” Oku lilongisila kumosi Embimbiliya ci kuatisa epata oku kapako olonumbi via Yehova, kuenda ci va kuatisa oku amamako oku kula kespiritu.
12, 13. (a) Momo lie olohueli vi sukilila oku lingila kumosi olohutililo? (b) Ovopange api a pondola oku pamisa olohuela?
12 Vana va kuete esanju volohuela, va lingila kumosi olohutililo. Nda ulume o lekisa ‘ovisimĩlo viutima waye’ poku linga ohutililo, ci pamisa olohuela viavo. (Osa. 62:8) Nda poku liyaka lovitangi va pinga ekuatiso ku Suku Tõlo, va pondola oku vi tetulula! (Mat. 6:14, 15) Handi vali, poku linga olohutililo, ulume lukãi va sukila oku ‘kuata utima woku amamako oku lisola kuenda oku liecela pokati.’ (Va Kol. 3:13) Ivaluka okuti ohutililo ocindekaise coku kolela Suku. Soma Daviti wa popia hati: “Vosi [ove] va ku imba ovaso.” (Osa. 145:15) Nda poku likutilila tua kolela Suku, ka tu kuata usumba, momo tua kũlĩha okuti, ‘o tu lava.’—1 Pet. 5:7.
13 Oku endaenda kolohongele kuenda oku talavayela kumosi kupange woku kunda, ci kuatisa ulume lukãi oku kongela Yehova volohuela viavo. Kolohongele, olohueli vi lilongisa ndomo va pondola oku limbuka ‘atutu’ Satana siata oku kuama oco a tepe apata. (Va Efe. 6:11) Nda ulume lukãi va talavayela kumosi kupange woku kunda, va lilongisa oku kala “vakuepandi, haivo va tuamẽla.”—1 Va Kor. 15:58.
Ceci Kuiya Ovitangi
14. Ovina vipi vi pondola oku nena ovitangi volohuela?
14 Ndaño olonumbi tua lilongisa ndeti, via eciwa osimbu, momo lie ku sapelela lohueli yove ndomo u pondola oku vi kapako? Sokiya ndomo o kapako olonumbi viaco volohuela viove. Embimbiliya li lekisa okuti, ndaño vana va kongela Suku volohuela viavo, va pondola oku liyaka ‘lohali yoketimba.’ (1 Va Kor. 7:28) Omo okuti ka tua lipuile, ovituwa vĩvi violuali kuenda atutu Eliapu, vi pondola oku nena ovitangi kolohueli vina via sumba Suku. (2 Va Kor. 2:11) Pole, tua kolela okuti, Yehova eye lika o tu kuatisa oku yula ovitangi viaco. Embimbiliya li lekisa okuti, Yovi wa pesela ovinyama viaye, lolonalavayi kuenda omãla vaye. Pole, “kovina evi viosi . . . ka lingile ekandu ndaño oku vela Suku.”—Yovi 1:13-22.
15. Ovitangi vi vetiya omanu oku linga nye, kuenda olohueli vi yuvula ndati ovituwa viaco?
15 Yovi ukãi waye wo sapuila hati: “Lopo nga wa kolela okuti esunga olio lia velapo? Siñala ño Suku kuenje fa.” (Yovi 2:9) Cimuamue haico ca siata oku pita koloneke vilo, okuti eci kuiya ovitangi, pamue tu kuata ovisimĩlo vĩvi. Eli olio esunga lieci Salomone a popela hati: “[Oku kangisiwa] ku pongolola ukualondunge kuenje o linga eyui.” (Uku. 7:7) Nda ohueli yove ya siata oku vangula olondaka ‘viukãlu,’ yuvula oku u fetuluinya poku u tambulula lumbombe. Momo oku tambulula lolondaka ka via sungulukile ci nena ovitangi. (Tanga Osamo 37:8.) Oku vangula olondaka “viumãmõhe” ka ca sungulukile, momo vi nena esumuo.—Yovi 6:3.
16. (a) Olondaka via Yesu kelivulu lia Mateo 7:1-5, vi tiamisiwila ndati kolohuela? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku lekisa esunguluko volohuela?
16 Ulume lukãi va sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kolohuela. Pamue ulume ale ukãi o sima ndoco: ‘Ndi pondola oku pongolola ovituwa viohueli yange.’ Pole, nda wa lekisa ocisola lepandi, ohueli yove yika linga apongoloko amue. Ivaluka olondaka via Yesu viatiamẽla komunu o velisapo oku lueya kutito ku kasi ‘ndokacinene’ viso lia manjaye, okuti eye muẽle ka limbuka “ohangalo” yi kasi viso liaye. Omo liaco, Yesu o tu lungula ndoco: “Ko ka veli oco ko ka veliwe.” (Tanga Mateo 7:1-5.) Pole, ka ci lomboloka okuti, ka tu kapiko akandu anene. Ulume umue o tukuiwa hati Robert okuti tunde eci a kuela pa pita ale 40 kanyamo wa popia hati: “Poku sapela la vakuetu, tu sukila oku kala vakuacili, kuenda oku lekisa umbombe.” Omo liaco, lekisa esunguluko. Yuvula oku kapako ovina viosi vĩvi ohueli yove a linga, pole kapako ovituwa viwa a siata oku lekisa.—Uku. 9:9.
17, 18. Pi tu pondola oku sanga ekuatiso eci tu liyaka lovitangi?
17 Omo okuti ekalo liomuenyo li pongoloka, pamue vokuenda kuotembo kuiya oloseteko. Olohueli vi kuete omãla, vi pondola oku pita lovitangi. Pamue umue pokati kavo o kuatiwa loku vela. Ale va sukila oku tata olonjali viavo via kuka. Pamue eci omõla a kula o tunda konjo yolonjali viaye. Ocitangi cikuavo, catiamẽla koku tẽlisa ovikele va tambula vekongelo. Ovina viaco, vi pondola oku nena ovitangi kuenda esumuo volohuela.
18 Nye o sukila oku linga nda wa limbuka okuti olohuela viove vi panda koku nyõleha? (Olosap. 24:10) Kuka konyõhe! Momo Satana ka yongola okuti omanu va fendela Suku. Nda pokati kolohueli pali ocisola, eye ka ci sanjukila. Omo liaco, amamako oku pamisa olohuela viove ndukolo wa ketikiwa lutatu. Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua omanu vakuekolelo va pandikisa kovitangi. Daviti onjanja yimue, wa lekisile ovisimĩlo viutima waye ku Yehova poku popia hati: “Ndinge ohenda, a Suku, momo omanu va yongola oku ñosa.” (Osa. 56:1) Anga hẽ wa siatavo oku talisiwa ohali ‘lomanu’? Nda o kasi oku talisiwa ohali la vangandiove ale lomanu vakuavo, o pondola oku pandikisa ndeci Daviti a linga. Eli olio esunga lieci Daviti a popela hati: “Nda sanda Yehova kuenje wa nambulula, wa mopela kovinjoko viange viosi.”—Osa. 34:4.
Asumũlũho Eyililako
19. Tu yuvula ndati oku yapuisiwa la Satana?
19 Omo okuti tu kasi koloneke via sulako, olohueli vi sukila oku ‘likolisa kuenda oku li kuatisa pokati.’ (1 Va Tes. 5:11) Ivaluka okuti Satana wa popia hati, omanu va vumba lika Yehova omo liocipululu. Eye oka seteka oku linga ovina vialua oku kongelamo oku nyõla olohuela kuenda ekolelo tu kuetele Suku. Oco ka tuka yapuisiwe la Satana, tu sukila oku lavulula loku kolela Yehova. (Olosap. 3:5, 6) Paulu wa soneha hati: “Nẽla ovina viosi vu Kristu u o ñolaisa.”—Va Fil. 4:13.
20. Asumũlũho api eyilila koku kongela Suku volohuela?
20 Oku kongela Suku volohuela, ku nena asumũlũho alua. Manji umue o tukuiwa hati, Joel lukãi waye, okuti tunde eci va li kuela pa pita ale 51 kanyamo, wa popia hati: “[Ndeca] olopandu ku Yehova omo liukamba ndi kuetele ukãi wange. Eye oñuatisi yimue yiwa.” Nye ca siata oku va kuatisa? Eye wa popia hati: “Tua siata oku likolisilako oku li kuatela ocikembe kuenda epandi loku lisola pokati.” Lomue pokati ketu o pondola oku linga ovina via lipua voluali lulo. Omo liaco, tu sukila oku kapako olonumbi Viembimbiliya kuenda oku kongela Yehova volohuela vietu. Nda tua ci linga, olohuela vietu vika kala ‘ndukolo wa ketikiwa lutatu, okuti ko tepa lonjanga.’—Uku. 4:12.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Oku kongela Yehova volohuela ci lomboloka nye?
• Nye olohueli vi sukila oku linga eci kuiya ovitangi?
• Tu tẽla oku limbuka ndati okuti Suku wa kongeliwa volohuela?
[Elitalatu kemẽla 18]
Oku lingila kumosi olohutililo, ci kuatisa olohueli oku yula ovitangi