Ecelela Okuti Ondaka Ya Suku Yi Songuila Olomãhi Viove
“Ondaka yove oyo ovela yolomãhi viange, haiyo ocinyi cokonjila yange.”—OSAMO 119:105.
1, 2. Momo lie omanu ka va siatelele oku kuata ombembua yocili lesanju?
ANGA hẽ ivaluka eteke wa pingile onumbi komunu umue oco aku lekise onjila? Citava okuti, wa kala ocipepi loku o yongola oku enda, pole noke wa kuama onjila yikuavo. Ale pamue wa nyelile, kuenje wa sukilile oku kuama onjila yikuavo. Anga hẽ poku liyaka lovitangi evi, ka ca sungulukile oku kuama onumbi yomunu wa kũlĩha kocitumãlo caco? Omunu waco eye lika o tẽla oku ku kuatisa oco o pitile kocitumãlo kuna o yongola oku enda.
2 Tunde kosimbu, omanu va siata oku lisonguila ovo muẽle okuti ka va kuatisiwa la Yehova. Omo lioku li nõlela onjila yavo muẽle, va kasi vowelema. Kuenje, ka va tẽla oku sanga onjila yi va nenela ombembua yocili lesanju. Momo lie? Uprofeto Yeremiya wa popia hati: “Okuenda kuomunu ka ku kasi povaka aye muẽle.” Tunde eci a popia olondaka evi, pa pita ale ci pitahãla 2.500 kanyamo. (Yeremiya 10:23) Omunu wosi o lisonguila eye muẽle okuti ka yongola ekuatiso, o pita lovitangi vialua. Omo liaco, omanu va sukila olonumbi vi va songuila.
3. Momo lie Yehova a velelapo koku eca olonumbi vi songuila omanu, kuenda nye a tu likuminya?
3 Yehova eye lika o tẽla oku eca olonumbi via sunguluka. Momo lie? Momo eye wa kũlĩha ciwa ndomo omanu va lulikiwa. Eye wa kũlĩhavo ndomo epata liomanu lia yapuka vovihandeleko viaye loku enda vowelema. Handi vali, wa kũlĩha eci va sukila oku linga oco va kuame vali onjila ya sunguluka. Omo okuti Yehova eye Ululiki wetu, wa kũlĩha ovina viwa tu sukila. (Isaya 48:17) Tu pondola oku kolela kolohuminyo viaye ndomo elivulu Liolosamo 32:8 li popia hati: “Hu longisa, hu imbaimba onumbi yonjila [wendela]. Hu lungula, hu imba ovaso.” Omo liaco, Yehova eye lika o tẽla oku tu songuila vonjila ya sunguluka. O tu songuila ndati?
4, 5. Olonumbi via Suku vi pondola ndati oku tu songuila?
4 Ukualosamo wa likutilila ku Yehova hati: “Ondaka yove oyo ovela yolomãhi viange, haiyo ocinyi cokonjila yange.” (Osamo 119:105) Olonumbi via Suku kuenda alungulo aye a sangiwa Vembimbiliya, a pondola oku tu kuatisa oku yula ovitangi vi tu tateka oku endela vonjila yi tuala komuenyo. Eci tu tanga Embimbiliya loku ecelela okuti li tu songuila, tu limbuka ocili colondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya 30:21, li popia hati: “Ovatũi ene a yeva ondaka yi tundilila konyima yene, yiti: Enjui, eyi oyo onjila, endelimo.”
5 Osamo 119:105, ya lekisa okuti, Ondaka ya Suku yi kuete esilivilo volonepa vivali. Catete, yi kasi ndovela yolomãhi vietu. Eci tu liyaka lovitangi vieteke leteke, olonumbi Viembimbiliya vi tu songuila oco tu nõle onjila ya sunguluka. Kuenje, tu tẽla oku yuvula olonjanjo violuali lulo lua Satana. Cavali, yi kasi ndocinyi conjila yetu, momo yi tu kuatisa oku ambata omuenyo u likuata lelavoko lietu lioku kala otembo ka yi pui Voluali Luokaliye palo posi, luna Yehova a tu likuminya. Omo liocinyi caco, tu tẽla oku limbuka ovitangi kuenda asumũlũho eyilila konjila tua nõla. (Va Roma 14:21; 1 Timoteo 6:9; Esituluilo 22:12) Tu konomuisi atosi amue a lekisa ndomo Ondaka ya Suku yi pondola oku kala ovela yolomãhi vietu kuenda ocinyi conjila yetu.
“Ovela Yolomãhi Viange”
6. Kapuluvi api olonumbi via Suku vi pondola oku linga ovela yolomãhi vietu?
6 Oloneke viosi tua siata oku nõla ovina tu yongola oku linga. Pamue ovina viaco vi molẽha ndu okuti, vitito, pole, vi kapa kohele ovituwa vietu. Momo, citava okuti pamue vi tu vetiya oku linga ukahonga, oku iva, ale oku litenga vopulitika. Oco tu yuvule ovitangi viaco, tu sukila oku ‘pindisa olondunge vietu oco tu tẽle oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi.’ (Va Heveru 5:14) Poku kuata ukũlĩhĩso Wondaka ya Suku, lelomboloko liolonumbi viaco, tuka pindisa olondunge vietu. Kuenje ci tu kuatisa oku nõla onjila yi sanjuisa Yehova.—Olosapo 3:21.
7. Lombolola ndomo Ukristão a pondola oku vetiyiwa oku likongela lakamba vo kupange okuti ka va fendela Yehova.
7 Tu konomuisi ulandu ulo. Ove hẽ, o yongola oku sanjuisa utima wa Yehova? (Olosapo 27:11) Nda wa ci linga, o pandiyiwa calua. Pole, sokolola ndeci okuti, akamba vove kupange, va ku laleka oku enda lavo kolomapalo vimue. Ovo va sole calua oku talavaya love kupange, kuenje va yongola okuti, wenda lavo kovitalukilo. Noke, o sima okuti, akamba vaco omanu vamue vawa. Momo va siata oku lekisa ovituwa viwa. Nye o sukila oku linga? Anga hẽ kuli ohele yoku tava kelaleko liaco? Ondaka ya Suku yi ku kuatisa ndati oku nõla onjila o sukila oku kuama?
8. Olonumbi vipi Viembimbiliya vi tu kuatisa oku nõla ciwa akamba?
8 Konomuisa olonumbi vimue Viembimbiliya. Onumbi yatete, yi sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 15:33, li popia hati: “Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.” Anga hẽ olondaka evi vi lekisa okuti, o sukila oku yuvula omanu vosi ka va fendela Yehova? Embimbiliya li tambulula okuti, sio ku sukila oku va yuvula. Upostolo Paulu wa lekisile ocisola ‘komanu vosi,’ oku kongelamo vana ka va fendela Yehova. (1 Va Korindo 9:22) Etu Tuakristão, tu kuete ocikele coku lekisa ocisola komanu vosi oku kongelamo vana ka va fendela Yehova. (Va Roma 10:13-15) Nda tua yuvula omanu vana va sukila ekuatiso lietu, tu pokola ndati kelungulo Liembimbiliya li popia hati, “tu lingi eci ciwa komanu vosi”?—Va Galatia 6:10.
9. Elungulo lipi Liembimbiliya li tu kuatisa oku lunguka koku kuata ukamba lomunu tu talavaya laye?
9 Oku kuata ukamba lomunu tu talavaya laye, ca litepa loku kala ekamba liaye liocili. Catiamẽla kondaka eyi, kuli onumbi yikuavo yi tu kuatisa. Upostolo Paulu wa lungula Akristão hati: “Ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele.” (2 Va Korindo 6:14) Ondaka yoku popia hati, “ko ka kutiwili kokanga ka ya lisokele kumosi lava ka va tavele,” yi lomboloka nye? Ambimbiliya amue ondaka yaco va yi popia hati, ‘kuka kale vongongela yavo,’ ‘kuka kuame ovilinga viavo,’ ‘yuvula oku kuata ukamba ka wa sungulukile.’ Vepuluvi lipi omunu a pondola oku kuata ukamba ũvi lomunu a talavaya laye kupange? Omunu o pitĩla ndati vokanga yaco yĩvi? Catiamẽla kondaka eyi, Embimbiliya olio lika li ku songuila vonjila ya sunguluka.
10. (a) Yesu wa enda oku nõla ndati akamba? (b) Apulilo api a pondola oku tu kuatisa koku nõla akamba?
10 Konomuisa ongangu ya Yesu wa sola calua omanu tunde eci va lulikiwa. (Olosapo 8:31) Eci a kala palo posi, wa kuatele ukamba wocili lolondonge viaye. (Yoano 13:1) Wa lekisavo ocisola komanu vakuatavo esanda. (Marko 10:17-22) Pole, wa yuvula oku kuata ukamba walua lavo. Yesu, ka kuatele ukamba walua lomanu vana ka va yonguile oku linga ocipango ca Isiaye Yehova. Onjanja yimue, wa popele hati: “Ene wakamba vange nda vu linga ovina ndu handeleki.” (Yoano 15:14) Ove citava okuti o linga ekamba lia umue kupange o talavaya. Pole, o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, ekamba eli li yongola oku linga ovina Yesu a tuma? O yongola hẽ oku lilongisa eci catiamẽla ku Yehova una Yesu a tu longisa okuti eye lika tu sukila oku fendela? Anga hẽ, wa kolela kolonumbi vina nda siata oku pokola?’ (Mateo 4:10) Eci o sapela laye, loku u vetiya oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, etambululo liaye lika ku kuatisa oku limbuka nda o kuete onjongole yaco ale ka kuete.
11. Tukula ovitangi vimue tu sukila oku songuiwa Londaka ya Suku.
11 Kuli ovitangi vimue okuti, Ondaka ya Suku yina yi kasi ndovela, oyo lika yi tu kuatisa oku liyaka lavio. Citava okuti manji umue o kasi oku sandiliya upange, o lalekiwa oku iñila kupange umue. Pole, o kisikiwa oku talavaya olowola vialua kupange waco. Nda wa tava upange waco, ka kuata vali otembo yoku endaenda kolohongele loku linga ovopange akuavo atiamẽla kefendelo lia Yehova. (Osamo 37:25) Manji umue ukuavo, citava okuti, o yonjiwa lovitalukilo vina vi pisiwa Lolonumbi Viembimbiliya. (Va Efeso 4:17-19) Ukuavo citava okuti o sumua omo liolondaka vĩvi manji umue a popia. (Va Kolosai 3:13) Nda tua pita lovitangi via tukuiwa ndeti, tu sukila oku ecelela okuti, Ondaka ya Suku, yi linga ovela yolomãhi vietu. Nda tua pokola kolonumbi Viembimbiliya, tuka tẽla oku liyaka ciwa lovitangi. Momo, Ondaka ya Suku yi “silivila oku longisa, loku lungula, loku pindisa, loku ikisa esunga.”—2 Timoteo 3:16.
‘Ocinyi Conjila Yange’
12. Ondaka ya Suku yi pondola ndati oku kala ocinyi conjila yetu?
12 Osamo 119:105, yi popiavo hati, Ondaka ya Suku yi pondola oku kala ocinyi conjila yetu. Catiamẽla kotembo yi laika okuiya, ka tu kasi vowelema. Momo Embimbiliya li tu sapuila elomboloko liovitangi vi kasi voluali kuenda eci ci keya kovaso yoloneke. Tua kũlĩha okuti, tu kasi ‘koloneke via sulako’ violuali lulo lua vĩha. (2 Timoteo 3:1-5) Omo lioku kũlĩha ovina vi laika oku iya kovaso yoloneke, tu likolisilako oku lekisa ovituwa viwa cilo. Upostolo Petulu wa popia hati: “Omo [okuti] ovina viaco viosi vi yenguluka, . . . co sesamẽli okuti, kovimuenyo viene vu kola kuenje vu sumbila Suku. Vu kala ndomo osimbu vu lavoka loku yayuisa etukuluko lieteke lia [Yehova] Suku.”—2 Petulu 3:11, 12.
13. Ekalo liotembo yilo, li tu vetiya oku kuata ovisimĩlo vipi, kuenda oku ambata omuenyo upi?
13 Ovisimĩlo vietu lovituwa vietu, vi sukila oku eca uvangi wokuti tua kolela okuti, ‘oluali lulo lu takata loloñeyi vialuo.’ (1 Yoano 2:17) Oku pokola kolonumbi Viembimbiliya, ci tu kuatisa oku nõla ovimaho via sunguluka komuenyo wetu. Yesu wa popia hati: “Tete vanjiliyi usoma waye kuenda esunga liaye, kuenje ovina evi viosi viu vokiyiwi.” (Mateo 6:33) Tu sanjuka calua poku mola amalẽhe valua va kasi oku pokola kolondaka via Yesu, poku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Vakuavo oku kongelamo apata amue, va siata oku ilukila kolofeka vina kuli ekambo liakundi Vusoma wa Suku.
14. Epata limue lia vamanji lia vokiya ndati upange wavo woku kunda?
14 Kũlĩhĩsa ulandu wolohueli vimue via tunda kofeka yo Estados Unidos, okuti via ilukila kofeka yo República Dominikana oco va kuatise kupange woku kunda. Vofeka yaco, muli akũi atãlo kolohulukãi viomanu. Vekongelo va ilukila, mua kala lika ci soka 130 kakundi Vusoma. Pole, keteke 12 kosãi ya Kupupu yunyamo wo 2006, kocipito Conjivaluko yolofa via Yesu, kua kala eci ci soka 1.300 komanu. Eci ci lekisa okuti, vofeka yaco, ‘ovapia a yelela oku ungula.’ Noke liolosãi vitãlo, epata liaco liosi, lia kuata eci ci soka akũi atatu komanu va lilongisa Embimbiliya. (Yoano 4:35) Isia yaco wa popia hati: ‘Ekongelo li kuete akũi atatu kakundi va ilukila kofeka yilo oco va kuatise kupange woku kunda. Ci soka akũi avali kakundi va tunda kofeka yo Estados Unidos. Vakuavo, va tunda ko Bahama, ko Kanada, ko Italia, ko Nova Zelandia, kuenda ko Espanya. Ovo veya lonjongole yoku litumbika kupange woku kunda. Kuenje cilo vamanji tua sanga vocikanjo, va pamisiwa calua kespiritu.’
15. Asumũlũho api o pondola oku tambula nda wa pitisa kovaso upange wa Yehova?
15 Vamanji valua, ka va pondola oku ilukila kofeka yikuavo kuli ekambo liakundi vondaka ya Suku. Pole, vana va pondola oku ilukila kolofeka viaco, va siata oku tambula asumũlũho alua omo lioku litumbika kupange woku kunda. Ivaluka okuti nda wa litumbika koku vumba Yehova lutima wosi, o kuata esanju, ndaño okuti ekalo liove ka li ecelela oku ilukila kocikanjo cikuavo. Nda wa pitisa kovaso Usoma wa Yehova, Eye ‘oku ĩha asumũlũho a piãla okuti apa a selekiwa ka pa molẽha.’—Malakiya 3:10.
Ekuatiso Lioku Songuiwa la Yehova
16. Ekuatiso lipi li tunda koku pokola kolonumbi via Yehova?
16 Olonumbi via Yehova vi tu songuila volonepa vivali via litepa. Ovio, vi kasi ndovela yolomãhi vietu. Ovio, vi tu kuatisa oku kuama onjila ya sunguluka poku nõla eci tu yongola oku linga. Olonumbi via Suku, via linga ndocinyi conjila yetu. Momo yi tu kuatisa oku kũlĩha ovina vi keya kovaso yoloneke. Oyo, yi tu kuatisavo oku pokola kelungulo lia Petulu wa popia hati: “Pamisi ovitima viene. Lisuluviki. Elavoko liene li loñe lika kocali ciya kokuene eci Yesu Kristu a tukuluka.”—1 Petulu 1:13.
17. Oku tanga Embimbiliya ku tu kuatisa ndati oku pokola kolonumbi via Yehova?
17 Ocili okuti, Yehova wa siata oku tu ĩha olonumbi vi tu songuila. Ove hẽ, o tava oku pokola kolonumbi viaco? Oco o kuate elomboloko ndomo Yehova a siata oku tu ĩha olonumbi viaco, sokiya otembo yoku tanga Embimbiliya eteke leteke. Sokolola ovipama wa tanga oco o limbuke onjongole ya Yehova yoku tẽlisa ocipango caye. Sokolola ndomo ovina wa tanga vi pondola oku ku kuatisa. (1 Timoteo 4:15) Noke poku nõla onjila oyongola oku kuama, kuatisiwa lolondunge viove via pindisiwa londaka ya Suku.—Va Roma 12:1.
18. Nda tua tava oku songuiwa londaka ya Suku, tuka tambula asumũlũho api?
18 Nda tua pokola ku Yehova, olonumbi Viembimbiliya vi tu pamisa kuenda vi tu songuila poku nõla onjila tu sukila oku kuama. Tu pondola oku kolela okuti, olonumbi via Yehova, vi “muisa olondunge ava va wulua.” (Osamo 19:7) Nda tua ecelela okuti Embimbiliya li tu songuila, tu kuata utima wa yela, kuenda oku linga ovina vi sanjuisa Yehova. (1 Timoteo 1:18, 19) Nda tua ecelela okuti Ondaka ya Suku yi songuila olomãhi vietu, Yehova oka tu ĩha esumũlũho liomuenyo ko pui.—Yoano 17:3.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie oku songuiwa lolonumbi via Yehova ku kuetele esilivilo?
• Olonumbi via Yehova vi pondola ndati oku linga ovela yolomãhi vietu?
• Olonumbi via Yehova vi pondola ndati oku kala ocinyi conjila yetu?
• Elilongiso Liembimbiliya li tu kuatisa ndati oku pokola kolonumbi via Yehova?
[Elitalatu kemẽla 19]
Vapuluvi api tu sukila oku yuvula ukamba la vana ka va fendela Yehova?
[Elitalatu kemẽla 20]
Yesu wa kuatele ukamba wa velapo lomanu va linga ocipango ca Yehova
[Elitalatu kemẽla 21]
Anga hẽ ekalo lietu li lekisa okuti tua pitisa kovaso Usoma wa Yehova?