Yuvula Ovina Ka Vi Kuete Esilivilo
“U o tungayala ño [lovina ka vi kuete esilivilo,] wa kamba olondunge.”—OLOSAP. 12:11.
1. Ovina vipi tu kuete okuti vi kuete esilivilo, kuenda tu talavaya lavio ndati ciwa?
ETU Tuakristão tu kuete ovina vialua vi kuete esilivilo. Vovina viaco mua kongela uhayele, olohõlo, uloño, ale ovokuasi. Omo okuti tu sole Yehova, tu sanjukila oku u vumba lovina viaco kuenda oku tava kelaleko li popia hati: “Vumba Yehova lovipako viove, lelombolo lia tete kokungula kuove kuosi.”—Olosap. 3:9.
2. Elungulo lipi li sangiwa Vembimbiliya liatiamẽla kovina ka vikuete esilivilo, kuenda li kapiwako ndati?
2 Embimbiliya li lombololavo catiamẽla kovina ka vikuete esilivilo kuenda li tu lungula oku yuvula oku pesila ovokuasi vetu kovina viaco. Catiamẽla kondaka eyi, kũlĩhĩsa olondaka vi sangiwa kelivulu Liolosapo 12:11, vi popia hati: “U o lima lima ovapia aye eye o sanga okulia ku u tẽla, puãi u o tungayala ño [lovina ka vi kuete esilivilo,] wa kamba olondunge.” Caleluka oku kuata elomboloko liolondaka evi violosapo. Nda ulume o pesila otembo yaye longusu yaye koku talavaya calua oco a tekule epata liaye, o kuata olombongo kuenda ekalo liwa. (1 Tim. 5:8) Pole, nda o pesila ovokuasi aye kovina ka vi kuete esilivilo, ci lekisa okuti “wa kamba olondunge,” kuenda ka kuete ovisimĩlo viwa. Kovaso yoloneke o linga osuke.
3. Elungulo Liembimbiliya liatiamẽla kovina ka vikuete esilivilo, li kapiwako ndati kefendelo lietu?
3 Nda kefendelo lietu tua kapako onumbi yelivulu liolosapo, nye ci pita letu? Nda tua yi kapako, tu limbuka okuti, Ukristão wosi ovumba Yehova lutima wosi, loku lekisa ekolelo kokuaye, o kuata ekalo liwa. Eye o tambula asumũlũho a Suku cilo kuenda elavoko liovina vikeya kovaso. (Mat. 6:33; 1 Tim. 4:10) Ukristão una o tiamisila utima waye kovina ka vi kuete esilivilo, o kapa kohele ukamba waye la Yehova kuenda omuenyo waye ko pui. Tu yuvula ndati ohele yaco? Tu sukila oku kũlĩhĩsa ovina ‘ka vikuete esilivilo’ komuenyo wetu kuenda oku nõlapo oku vi yuvula.—Tanga Tito 2:11, 12.
4. Ovina ka vi kuete esilivilo, vi lomboloka nye?
4 Ovina ka vi kuete esilivilo vi lomboloka nye? Vi lomboloka ovina viosi vi tu tateka oku vumba Yehova lutima wosi. Vovina viaco mua kongelavo ovitalukilo. Ocili okuti tu sukila oku lavulula ndomo tu pesela otembo yetu kovitalukilo viaco. Pole, nda tu pesila otembo yalua “kovitalukilo” okuti ka tu pitisa kovaso ovopange atiamẽla kefendelo lietu, ovitalukilo viaco ka vi kuata esilivilo. Momo vi nyõla ekalo lietu liwa kespiritu. (Uku. 2:24; 4:6) Oco Ukristão a yuvule ohele yaco, o sukila oku lunguka kuenda oku kũlĩhĩsa ndomo a pesela otembo yaye. (Tanga Va Kolosai 4:5.) Pole, kuli ovina vi koka ohele okuti ovitalukilo vi sule. Vovina viaco, mua kongela olosuku viesanda.
Yuvula Olosuku Viesanda
5. Olonjanja vimue Embimbiliya li tiamisila pi ondaka ovina ka vi kuete ‘esilivilo’?
5 Vembimbiliya muli ovinimbu vialua okuti, ondaka ovina ‘ka vi kuete esilivilo,’ olonjanja vimue yi tiamisiwila kolosuku viesanda. Yehova wa sapuilile va Isareli hati: “Ko ka lisongeli iteka. Ko ka litalamisili ociñumañuma ca songiwa, pamue ongunji yoku fendela. Ko ka tumbiki ociteka cewe vofeka yene ho ci fendela.” (Ovis. 26:1) Soma Daviti wa soneha hati: “Yehova unene, wa posokela esivayo lia piãla, haeye wa posokela esumbilo lia piãla, olosuku viosi vi sule. Momo olosuku viosi violofeka, oviteka viaño. Puãi Yehova wa lulika ovailu.”—1 Asa. 16:25, 26.
6. Momo lie olosuku viesanda ka vi kuetele esilivilo?
6 Ndomo Daviti a ci popia, tua ñualiwa lovina vialua vieca uvangi wunene wa Yehova. (Osa. 139:14; 148:1-10) Hesumũlũhokuolio va Isareli va kuata omo liukamba va kuatele la Yehova! Pole, va lekisa uveke poku tinduka kokuaye loku kekamela oviñumañuma lolongunji oco va vi fendele. Momo kotembo yohali, olosuku viavo viesanda ka via kuatele esilivilo lunene woku va popela ndaño va kala afendeli vavo.—Olong. 10:14, 15; Isa. 46:5-7.
7, 8. “Ukuasi” u pondola ndati oku linga osuku?
7 Koloneke vilo, kolofeka vialua omanu va siata oku kekamela oviñumañuma ndeci ca kala kosimbu. Pole, olosuku viaco ka vi kuete esilivilo. (1 Yoa. 5:21) Embimbiliya li lombolola ovina vikuavo via litepa lolosuku vioviñumañuma. Kũlĩhĩsa olondaka via Yesu wa popia hati: “Lomue o tẽla oku vumba vacime vavali, momo pamue umue u suvuka lukuavo u sola, pamue o sumbila umue lukuavo u lavisa. Ko tẽla oku vumba Suku kuenda ukuasi.”—Mat. 6:24.
8 “Ukuasi” u pondola ndati oku linga osuku? Sokolola ndeci okuti vusenge wa va Isareli muli ewe limue. Ewe liaco, citava okuti va tunga lalio onjo ale ocimbaka. Pole, nda va li tunga “ongunji yoku fendela” ale “ociteka cewe,” li kapela ocilondokua omanu va Yehova. (Ovis. 26:1) Cimuamue haico catiamẽla kolombongo okuti, vi sukiliwa, pole tu sukila oku talavaya lavio lolondunge. Tu vi sukila oco vi tu kuatise komuenyo, kuenda oku kuatisa lavio kupange wa Yehova. (Uku. 7:12; Luka 16:9) Pole, nda tua vi pitisa kovaso okuti ka tu kapiko upange wa Yehova, vi linga osuku yetu. (Tanga 1 Timoteo 6:9, 10) Voluali lulo omo okuti omanu va pitisa lika kovaso oku sanda olombongo, tu sukila oku kuata ovisimĩlo via sunguluka viatiamẽla kolombongo.—1 Tim. 6:17-19.
9, 10. (a) Akristão va tenda ndati elilongiso lio kosikola? (b) Ohele yipi yi tunda kelilongiso liavelapo?
9 Elilongiso lio kosikola, citava okuti li pongolokavo ovina ka vi kuete esilivilo. Tu yongola okuti omãla vetu va longisiwa ciwa kosikola oco va kuate ekalo liwa komuenyo wavo. Elilongiso li kuetevo esilivilo momo li kuatisa Ukristão oku tanga ciwa Embimbiliya, oku kuata elomboloko lialio, loku kuata uloño woku tetulula ovitangi, kuenda oku longisa ocili Cembimbiliya lonjila yimue yi vetiya omanu. Oku kuata elilongiso liwa lio kosikola, cambata otembo, pole otembo yaco ka yi peseka olivova.
10 Nye ci popiwa catiamẽla koku kuata elilongiso liavelapo kolosikola via kemãla? Elilongiso liaco, lia siata oku tendiwa ndonjila yoku kuata ekalo liwa komuenyo. Pole, valua eci va mala elilongiso liaco kolosikola via kemala, va tiamisila ovitima viavo kolondunge violuali. Elilongiso liaco li pesela otembo yalua yovomalẽhe yina yi sesamẽla oku yi pesila kupange wa Yehova. (Uku. 12:1) Eli olio esunga lieci okuti, kolofeka vina va pitisa kovaso elilongiso lia velapo, valua pokati kavo, ka va tava vali okuti kuli Suku. Akristão ka va tiamisila ekolelo liavo kelongiso lia velapo lioluali lulo. Pole, va kolela lika Yehova.—Olosap. 3:5.
Kuka Ecelele Olonjongole Vietimba Oku Linga Osuku
11, 12. Momo lie Paulu a popela hati, vamue “suku yavo imo”?
11 Upostolo Paulu vukanda waye a sonehela Akristão voko Filipoi, wa tukula ocina cimue ci pondolavo oku linga osuku. Eye wa lombolola eci catiamẽla komanu vamue va kala vamanji, kuenje wa popia hati: “Ndeci ndo sapuili olonjanja [vialua, cilo ndu sapuili vali loku lila okuti], va lua kovimuenyo viavo va linga ovanyali [vuti] wa Kristu. Efulilo liavo oku nyõleha. suku yavo imo. . . . Va sokolola lika ovina via palo posi.” (Va Fil. 3:18, 19) Imo liomunu li pondola ndati oku linga osuku?
12 Omanu vana Paulu a kũlĩhĩle, va pitisile kovaso olonjongole vietimba okuti oku vumba Yehova kumosi la Paulu cisule. Valua pokati kavo citava okuti va enda okulia calua lokunyua, kuenje va linga ovisapanu ale oloholua. (Olosap. 23:20, 21; sokisa Lesinumuĩlo 21:18-21.) Vakuavo va tiamisilile lika ovitima viavo koku sanda ovokuasi kuenda kayele a kala kocita catete, kuenje va yapuka koku vumba Yehova. Omo liaco, ka tuka eceleli okuti onjongole yoku sanda omuenyo welau yi tepulula ombili yetu yoku vumba Yehova lutima wosi.—Va Kol. 3:23, 24.
13. (a) Ocipululu ci lomboloka nye, kuenda Paulu wa ci lombolola ndati? (b) Tu pondola ndati oku yuvula ocipululu?
13 Paulu wa tukulavo etosi likuavo liatiamẽla kefendelo liesanda. Eye wa popia hati: “Ipayi ovituwa vĩvi vi tiama koluali, viokuti ukahonga, levĩho, lokanyaima, kuenda oñeyi yĩvi, locipululu ca lomboloka efendelo lioviteka.” (Va Kol. 3:5) Ocipululu, ci lomboloka oku kuatela onjongole ka ya sungulukile ocina cimue ka tu kuete epondolo lioku ci kuata. Ocina caco citava okuti ovokuasi, kuenda oñeyi yoku linga ukahonga. (Etu. 20:17) Anga hẽ ka ca sungulukile oku sima okuti onjongole yaco ya lisoka loku fendela olosuku viesanda? Yesu wa tukula etosi limue li lekisa esilivilo lioku yuvula olonjongole viosi vĩvi.—Tanga Marko 9:47; 1 Yoa. 2:16.
Lunguka Lolondaka Viesanda
14, 15. (a) Olondaka vipi ka vi kuete esilivilo via yapuisa omanu valua kotembo ya Yeremiya? (b) Momo lie olondaka via Mose via kuatela esilivilo?
14 Vovina viesanda, mua kongelavo olondaka. Yehova wa sapuila Yeremiya hati: “Evi via sapula ovaprofeto londuko yange viuhembi. Sia va tumĩle. Sia va ci tumbikilile. Sia popele lavo. Vo sapuili ocitumasuku cuhembi, ocitãho caco hacimueko, elimbi liovitima viavo.” (Yere. 14:14) Ovaprofeto vaco vesanda ndaño va kundaile vonduko ya Yehova, pole, va enda oku lombolola ovisimĩlo viavo muẽle kuenda olondunge viavo. Pole, olondaka viavo ‘ka via kuatele esilivilo.’ Ovo va kapele kohele efendelo liomanu va Yehova. Kunyamo wo 607 O.Y., valua omo lioku tava kolondaka viaco, veya oku pondiwa lasualali vo Bavulono.
15 Mose wa sapuila va Isareli hati: “Kapi vovitima viene olondaka viosi ndo vi tangeli etaili. . . . Momo olondaka evi kokuene hacimueko citito puãi olondaka evi omuenyo wene. Momo nda vu pokola ocili kolondaka evi oco vu kala osimbu vofeka vu yokela Yordão oku yi kuata.” (Esin. 32:46, 47) Olondaka via Mose, via tumiwile la Suku. Ovio via kuata esilivilo kekalo liwa lia va Isareli. Vana va pokuile kolondaka viaco, va kuatele omuenyo uwa lesanju. Omo liaco, tu sukila oku yuvula olondaka ka vi kuete esilivilo kuenda oku kakatela kolondaka viocili.
16. Tu pondola ndati oku tenda ovisimĩlo violonoño vina via litepa Londaka ya Suku?
16 Anga hẽ koloneke vilo tu pondolavo oku yeva olondaka ka vi kuete esilivilo? Tu pondola oku vi yeva. Olonoño via siata oku popia hati, elongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño kuenda ovina vikuavo va loñolola, vieca uvangi wokuti ka tu sukila oku kolela okuti kuli Suku. Ovina vi kasi voluali citava lika oku vi lombolola ndomo vi kasi. Anga hẽ tu sukila oku sakalala lovisimĩlo viaco violonoño? Sio, hacoko! Olondunge viomanu via litepa levi via Suku. (1 Va Kor. 2:6, 7) Ocili okuti, nda alongiso omanu ka a litava lovina Suku a siata oku situlula, ci lekisa okuti, alongiso aco esanda. (Tanga Va Roma 3:4.) Ndaño uloño u kasi oku amamako, olondaka Viembimbiliya viatiamẽla kolondunge viomunu viocili. Olio li popia hati: “Olondunge violuali lulo ku Suku via soka nduveke.” Olondunge via Suku vina ka vi sulila, via litepa lovisimĩlo viomanu.—1 Va Kor. 3:18-20.
17. Tu tenda ndati olondaka viovitunda Viakristão vesanda kuenda via vana va siapo oku vumba Suku?
17 Onepa yikuavo yolondaka ka vi kuete esilivilo, yi sangiwa pokati kovitunda Viakristão vesanda. Ovo va popia hati, va kasi oku kunda vonduko ya Suku, pole, elongiso liavo ka li sangiwa Vovisonehua, kuenda ovina viosi va popia ka vi kuete esilivilo. Omanu vana va siapo oku vumba Suku va siatavo oku vangula ovina viesanda loku popia hati, va kuete ukũlĩhĩso wa velapo okuti ‘wukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’ u sule. (Mat. 24:45-47) Pole, omanu vaco va vangula lika ovisimĩlo viavo muẽle kuenda olondaka viavo ka vi kuete esilivilo, momo vi kokela ocilondokua vana va vi yevelela. (Luka 17:1, 2) Tu pondola ndati oku yuvula oku yapuisiwa lavo?
Ndomo tu Yuvula Olondaka Viesanda
18. Elungulo li sangiwa kelivulu lia 1 Yoano 4:1, tu li kapako ndati?
18 Upostolo Yoano wa eca elungulo liatiamẽla kondaka eyi. (Tanga 1 Yoano 4:1.) Omo lioku kuama onumbi yupostolo Yoano, tua siata oku vetiya omanu tu sanga kupange woku kunda oco va kũlĩhĩse ovina va longisiwa vetavo liavo poku vi sokisa levi vi sangiwa Vembimbiliya. Onumbi yaco ya sunguluka calua. Nda tua yeva asapulo amue a sepula ocili condaka ya Suku, ekongelo, lakulu vekongelo, kuenda vamanji, tu sukila oku yuvula asapulo aco ka a kuete esilivilo. Tu sukila oku lipula ndoco: “Anga hẽ, omunu o kasi oku sandeka ndeti asapulo aco, wa kũlĩha eci Embimbiliya li popia? Asapulo aco hẽ, a likuata locipango ca Yehova? A vetiya hẽ oku kuata ombembua vekongelo?” Asapulo osi tu yeva okuti, a sepula ocisoko cetu ca vamanji, atiamẽla kovina ka vi kuete esilivilo.—2 Va Kor. 13:10, 11.
19. Akulu vekongelo va kũlĩhĩsa ndati okuti olondaka viavo vi kuete esilivilo?
19 Catiamẽla kolondaka ka vi kuete esilivilo, akulu vekongelo va sukila oku li longisilako ovina vialua. Poku eca elungulo, va sukila oku ivaluka okuti, ka va lipuile, kuenje va yuvula oku eca elungulo li tunda kukũlĩhĩso wavo muẽle. Ovo va sukila oku eca elungulo li tunda Vembimbiliya. Akulu vekongelo va sukilavo oku kuama onumbi yupostolo Paulu yi popia hati: ‘Pokoli lika kovisonehua.’ (1 Va Kor. 4:6) Va sukilavo oku yuvula oku longisa ovina ka vi sangiwa Vembimbiliya. Omo liaco, va yuvula oku eca elungulo ka li sangiwa valivulu a sandekiwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.
20. Tu kuatisiwa ndati poku yuvula ovina ka vi kuete esilivilo?
20 Ovina ka vi kuete esilivilo ndeci, “olosuku” viesanda, olondaka, ale ovina vikuavo, vi pondola oku tu yapula. Omo liaco, tu sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova oco tu limbuke ovina viaco, kuenda oku sanda olonumbi viaye vi tu kuatisa oku vi yuvula. Nda tua cilinga, tu kuama ongangu yukualosamo wa popia hati: “Tiula ovaso ange, ka a ka talukile [kovina] viesanda. Nyihe omuenyo volonjila viove.” (Osa. 119:37) Vocipama cikuãimo tuka lilongisa esilivilo lioku tava kolonumbi via Yehova.
O Tẽla Oku Lombolola?
• Ovina vipi ‘ka vi kuete esilivilo’ tu sukila oku yuvula?
• Tu pondola ndati oku lunguka oco olombongo ka vika linge osuku yetu?
• Olonjongole vietimba vi pondola ndati oku linga osuku?
• Tu pondola ndati oku yuvula olondaka ka vi kuete esilivilo?
[Elitalatu kemẽla 3]
Va Isareli va vetiyiwile ‘oku lima ovapia avo’ oco va yuvule oku sanda ovina ka vi kuete esilivilo
[Elitalatu kemẽla 5]
Kuka ecelele okuti onjongole yovokuasi yi tepulula ombili yove kupange wa Yehova
[Elitalatu kemẽla 6]
Olondaka viakulu vekongelo, vi kuete esilivilo liocili