Kua Kũlĩhĩle Nda Ombuto Yipi Yima Ciwa!
“Omẽle imba ombuto yove, oñolosi eka ka li ka lembuke; momo kua kũlĩhĩle nda ombuto ye nda ombuto ye yima ciwa.”—UKU. 11:6.
1. Momo lie oku mõla ndomo ombuto yi kula ku komõhisila kuenda ci tu longisa oku lekisa umbombe?
O NGUNJA eci yi waya ombuto yi sukila oku kuata epandi. (Tia. 5:7) Noke lioku waya ombuto, o kevelela toke eci yi tunda osongo kuenda oku kula. Nda ya kũlĩwa posi yiwa, yi tunda osongo kuenje yi fetika oku kuata amẽla. Noke lioku kula, yi fetika oku ima apako. Kuenje, ongunja yi kuata upange wokungula. Oku kula kuombuto ku komohĩsa calua! Oco tu limbuke Ono yoku kula kuaco, tu sukila oku lekisa umbombe. Tu pondola oku tata ciwa ombuto yaco poku yi tapela lovava olonjanja viosi. Pole, Suku eye lika o tẽla oku yi kulisa.—Sokisa lelivulu lia 1 Va Korindo 3:6.
2. Alusapo Yesu ata vocipama ca pita, a tu longisa nye catiamẽla koku kula kespiritu?
2 Ndomo ca lekisiwa vocipama ca pita, Yesu wa sokisa upange woku kunda Usoma longunja ya waya ombuto. Volusapo luolosi via litepa Yesu, wa lombolola okuti, ndaño uwayi wa waya ombuto yiwa, pole, ekalo liutima womunu olio li tepisa nda ombuto yaco yi kula ale ka yi kuli. (Mar. 4:3-9) Volusapo luatiamẽla kongunja ya waya ombuto okuti noke wa pekela, Yesu wa lombolola okuti, omunu waco ka kuatele elomboloko lia suapo lioku kula kuombuto. Momo ombuto yaco yi kula lika lunene wa Suku okuti, womunu hawoko. (Mar. 4:26-29) Kaliye, tu konomuisa alusapo atatu Yesu ata ndeci: Ombuto yulemba, etumbisa, kuenda owanda.a
Olusapo Luombuto Yulemba
3, 4. Olusapo luombuto yulemba lu situlula nye catiamẽla kesapulo Liusoma?
3 Olusapo luombuto yulemba lua lomboluiwa kelivulu lia Marko kocipama 4, lu situlula atosi avali avelapo ndeci: Oku amamako kuesapulo Liusoma, kuenda eteyuilo ku vana va tava kesapulo liaco. Yesu wa popia hati: “Usoma wa Suku, tu u sokisa ndati, tu u tela olusapo lue? Wa lisoka lombuto yulemba, okuti nda yimbiwa posi, ndaño yitito pokati kolombuto viosi viokilu lieve, haimo, nda yi kũliwa, yi tunda, kuenje yi kula, yi linga uti unene, ovikũla viosi vikuavo vi sule, yi kuata ovianja vinene kuenje olonjila viovusenge vi tunga vulembo wawo.”—Mar. 4:30-32.
4 Vovinimbu evi, oku amamako ‘kusoma wa Suku’ kua tokekisiwa loku li sandula kuesapulo Liusoma kuenda oku kula kuekongelo Liakristão tunde Kopendekoste yunyamo wa 33 K.K., toke cilo. Ombuto yulemba yitito calua kuenda yi lombolokavo cimue citito. (Sokisa la Luka 17:6.) Pole, eci uti waco u kula, u kuata eci ci soka 10 ale 15 kolometulu, kuenje eci ovianja viaco vi lisandula vi linga uti unene.—Mat. 13:31, 32.
5. Ndamupi ekongelo Liakristão vokocita catete lieya oku livokiya?
5 Oku kula kuekongelo Liakristão kua fetika lokacimunga katito okupisa kunyamo wo 33 K.K., eci olondonge vi soka 120 via wavekiwa lespiritu sandu. Noke liotembo yimue yitito, okacimunga kolondonge viaco, keya oku livokiya calua kuenje lia linga ekongelo liolohulukãi viomanu va tava kesapulo Liusoma. (Tanga Ovilinga 2:41; 4:4; 5:28; 6:7; 12:24; 19:20.) Noke liakũi atatu kanyamo, etendelo liolondingupange viokungula lieya oku livokiya calua, kuenje upostolo Paulu wa sapuila ekongelo lia va Kolosai hati, olondaka viwa via “kundiwila omanu vosi voluali.” (Va Kol. 1:23) Hevokiyokuolio li komohĩsa!
6, 7. (a) Evokiyo lipi lia fetika kunyamo wo 1914? (b) Evokiyo lipi tu lavoka?
6 Tunde eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu kunyamo wo 1914, ovianja ‘viuti’ wulemba vi kasi oku lisandula calua. Afendeli va Suku va lete oku tẽlisiwa kuocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Isaya li popia hati: “U o sule o linga epata, lu otito o linga ofeka ya pama.” (Isa. 60:22) Kefetikilo liocita 20, olombuavekua vina via litumbika kupange woku kunda Usoma, ka via kũlĩhĩle okuti, kunyamo wo 2008 kuka kala ci soka olohuluwa epanduvali Violombangi Via Yehova vika kundila kueci ci pitahãla 230 kolofeka. Evokiyo liaco li komohĩsa, kuenda li sokisiwa lombuto yulemba Yesu a tukula volusapo luaye!
7 Anga hẽ, evokiyo liaco, lia liwekapo? Sio, hacoko. Momo vokuenda kuotembo omanu vosi va kasi palo posi, vaka pokola Kusoma wa Suku. Ovanyãli vosi vaka nyõliwa. Ovina viaco ka vika tẽlisiwa lelikolisilo liomanu, pole, Ñala Yehova Ukuonenewosi, eye oka linga ovina viaco voluali. (Tanga Daniele 2:34, 35.) Noke tuka mola oku tẽlisiwa kuocitumasuku cikuavo ci sangiwa kelivulu lia Isaya wa popia hati: “Kilu lieve ku yuka ukũlĩhĩso wa Yehova ndeci ovava e yuka vokalunga.”—Isa. 11:9.
8. (a) Olonjila via tukuiwa volusapo lua Yesu vi lomboloka nye? (b) Kovina vipi tu kasi oku teyuiwa cilo?
8 Yesu wa lombolola okuti, olonjila vio kilu vi vutama vulembo Wusoma waco. Olonjila viaco ka vi lomboloka ovanyali Vusoma vana va seteka oku lia ombuto yiwa, ndeci ca linga olonjila via lomboluiwa volusapo luatiamẽla kulume wa waya ombuto ya lokila volosi via litepa. (Mar. 4:4) Pole, volusapo olu, olonjila vi lomboloka omanu vakuavitima viasunguluka va sandiliya eteyuilo vekongelo Liakristão. Toke cilo, omanu vaco va kasi oku teyuiwa kovituwa vĩvi violuali lulo okuti, vi nyõla ukamba wavo la Yehova. (Sokisa la Isaya 32:1, 2.) Yehova wa sokisa Usoma wa Mesiya luti umue poku popia hati: “Komunda ya lepa ya Isareli oko ndu lu peka kuenje lu eca olonavi, lu ima epako, lu linga uti [wo sedro] wa posoka. Vemehi liawo mu vu tama ovinyama viosi. Vulembo wolonavi viawo olonjila viosi vi kalamo.”—Esek. 17:23.
Olusapo Luetumbisa
9, 10. (a) Etosi lipi Yesu a tukula volusapo luatiamẽla ketumbisa? (b) Vembimbiliya etumbisa li lomboloka nye, kuenda epulilo lipi Yesu a linga liatiamẽla ketumbisa tu konomuisa cilo?
9 Ocili okuti, omunu ka tẽla oku mola oku kula kuovikũla. Yesu wa lombolola ciwa etosi eli volusapo lukuavo lu kuãimo. Eye wa popia hati: “Usoma wokilu wa soka ndetumbisa ukãi anyañula kuenje wa li tenga loviyongelo vitatu viosema toke cosi ca tumba.” (Mat. 13:33) Etumbisa liaco li lomboloka nye, kuenda li tiamisiwila ndati kevokiyo Liusoma?
10 Vembimbiliya etumbisa li lomboloka ekandu. Upostolo Paulu poku sapuila ekongelo lio ko Korindo catiamẽla koku yapuisiwa lekandu, wa tukulavo etumbisa. (1 Va Kor. 5:6-8) Anga hẽ, Yesu wa tukula etumbisa oco a litiamisile koku kula kuocina cimue ka ca sungulukile?
11. Etumbisa lia kuata esilivilo lie kotembo ya va Isareli?
11 Osimbu ka tua tambuluile epulilo eli, tu sukila oku kũlĩha atosi atatu. Liatete lieli okuti, Yehova ndaño ka tavele ovina vi kuete etumbisa vokuenda kuocipito Copaskua, pole, kotembo yikuavo wa tava oku tambula ovilumba vi kuete etumbisa. Ovina vietumbisa via enda oku kongeliwa vovilumba omanu va enda oku eca lutima wosi ku Yehova poku lekisa olopandu kokuaye omo liasumũlũho alua va tambula. Okulia kuaco kua enda oku liwa lesanju.—Ovis. 7:11-15.
12. Nye tu lilongisa kueci Embimbiliya li lekisa catiamẽla kovindekaise?
12 Liavali, lieli okuti, Vovisonehua ocina cimue ndaño ca tukuiwa lonjila yimue yĩvi, pole, vepuluvi likuavo ci tukuiwa lonjila yimue yiwa. Kelivulu lia 1 Petulu 5:8, Satana o sokisiwa lohosi yi koma okuti, yi koka ohele. Pole, kelivulu Liesituluilo 5:5, Yesu wa sokisiwa lohosi hati: ‘Ohosi yokepata lia Yuda.’ Handi vali, olonjanja vimue, ohosi yi tukuiwa ndocindekaise cutõi wesunga.
13. Olusapo lua Yesu luetumbisa, lu lekisa nye catiamẽla koku kula kespiritu?
13 Liatatu, Yesu volusapo luaye ka popele hati, etumbisa lia nyõla osema yosi okuti ka ya kuatele vali esilivilo. Pole, wa lombolola lika ndomo osema ya tengiwa lovava, ya siata oku kala eci yi kapiwa etumbisa. Ukãi eci a nyañula etumbisa wa likapa vosema ya tengiwa lovava, kuenje osema ya tumba ciwa. Ocili okuti, etumbisa lia selekiwa vosema ya tengiwa lovava. Ukãi ka muĩle ndomo osema ya tumba. Ondaka eyi, yi tu ivaluisa ulume una wa waya ombuto kuenje luteke wa pekela. Yesu wa popia hati, osimbu a pekela “ombuto yi tunda, yi kula, kuenje ndeci ya ci linga eye ka ci kũlĩhile.” (Mar. 4:27) Eyi oyo onjila yi lekisa ndomo omunu a pondola oku kula kespiritu! Omo liaco, ndaño ka tu tẽla oku mola oku kula kuaco, pole, tu pondola oku mola onima yiyililako.
14. Etosi lipi liupange woku kunda lia sokisiwa letumbisa lia kapiwa vosema ya tengiwa lovava?
14 Ndaño oku kula kuaco kaku muiwa lomanu, pole, ku lisanduila voluali luosi. Etosi eli lia lomboluiwavo volusapo luetumbisa. Etumbisa lia kapiwa ‘kolonjongo vitatu viosema,’ via tengiwa lovava. (Luka 13:21) Ndeci etumbisa li linga, haico ci kasi oku pita loku livokiya kuolondonge viokaliye. Cilo esapulo Liusoma li kasi oku kundiwa “toke kasulilo okilu lieve.” (Ovil. 1:8; Mat. 24:14) Hesanjukuolio tu kuete omo lioku panga onepa kupange waco woku kunda olondaka viwa Viusoma!
Owanda
15, 16. (a) Lombolola olusapo luatiamẽla kowanda wolõsi. (b) Owanda wolõsi u lomboloka nye, kuenda oku amamako kupi kuesapulo Liusoma kua tukuiwa volusapo luaco?
15 Cavelapo ku Yesu Kristu hetendeloko liomanu va li tukula hati olondonge viaye, pole, cavelapo ovituwa viwa. Yesu wa tukula oku amamako kuesapulo Liusoma eci ata olusapo lukuavo luatiamẽla kowanda woku tamba olõsi. Eye wa popia hati: “Usoma wokilu wa soka ndowanda wa imbiwa vokalunga kuenje wa kongela olõsi viapata osi.”—Mat. 13:47.
16 Omo okuti owanda u lomboloka upange woku kunda olondaka viwa Viusoma, u kasi oku kongela omanu vakuapata osi. Yesu wa popia hati: “Eci [owanda] weyuka vokokela [kohulo yokalunga], oco, oku tumala, va nõlela evi viwa vovikuata, puãi evi kaviwako va vi inasi. Haico ci lingiwa kesulilo lioluali. Ovangelo va tunda kuenje va tepa vakuevĩho la vakuesunga. Vakuevĩho va va imba velungulungu liondalu omu mu kala oku lila loku likeleketa ovayo.”—Mat. 13:48-50.
17. Oku tepiwa kua tukuiwa volusapo luowanda wolõsi, ku lingiwa otembo yipi?
17 Anga hẽ, oku tepiwa kuaco ku lomboloka esombiso lia sulako liolomeme lolohombo Yesu a tukula hati, lika lingiwa eci a keya lulamba waye? (Mat. 25:31-33) Sio, hacoko. Esombiso lia sulako, lika lingiwa eci Yesu a keya vokuenda kuohali yapiãla. Pole, oku tepiwa kua tukuiwa volusapo luowanda wolõsi, ku lingiwa “kesulilo lioluali.”b Cilo, tu kasi kotembo yika sulila kohali yapiãla. Upange woku tepa omanu u kasi oku lingiwa ndati cilo?
18, 19. (a) Upange woku tepa omanu u kasi oku lingiwa ndati koloneke vilo? (b) Vakuavitima viasunguluka va sukila oku kuama onjila yipi? (Tangavo etosi pombuelo yemẽla 21.)
18 Koloneke vilo, olohuluwa violõsi viocindekaise, vi kasi oku kokiwila vocisoko ca Yehova. Vamue va siata oku endaenda kocipito Conjivaluko, vakuavo vaendaenda kolohongele. Pole, kulivo vamue va tava oku lilongisa Embimbiliya. Anga hẽ, vosi yavo va lekisa okuti Akristão vocili? Omanu vaco, va lomboloka olõsi ‘via kokiwila kohulo yokalunga.’ Pole, Yesu o tu sapuila hati, olõsi “viwa” ovio lika vi kapiwa vovikuata okuti vekongelo Liakristão. Olõsi vina ka vi kuete esilivilo, vinasiwa, kuenje vimbiwa vofolono yocindekaise, yi lomboloka enyõleho li laika okuiya.
19 Omanu vana va lilongisile Embimbiliya Lolombangi Via Yehova okuti cilo va liwekapo, va sokisiwa lolõsi ka vi kuete esilivilo. Vamue va citiwa lolonjali Akristão, pole, lalimue eteke va nõlelepo oku kuama volomãhi via Yesu. Ovo ka va yongola oku vumba Yehova, ale va fetikile oku ci linga pole, noke va liwekapo.c (Esek. 33:32, 33) Omo liaco, vakuavitima via sunguluka va sukila oku likongela vocisoko ca Yehova oco va kale pocitumãlo ceteyuilo, osimbu handi eteke lienyõleho ka lieyile.
20, 21. (a) Nye tua lilongisa valusapo a Yesu atiamẽla koku kula kuovina? (b) Nye wa nõlapo oku linga?
20 Nye tua lilongisa valusapo a Yesu atiamẽla koku kula kuovina? Catete, etendelo liomanu va tava kesapulo Liusoma li kasi oku livokiya calua voluali, ndeci ca pita lombuto yulemba. Lacimue ci tẽla oku tateka oku amako kupange wa Yehova! (Isa. 54:17) Handi vali, omanu vana va tilila ‘vulembo wuti’ waco, va siata oku tambula eteyuilo konepa yespiritu. Cavali, Suku eye wa siata oku kulisa ovina. Pole, oku kula kuaco ku kasi ndosema ya tengiwa lovava kuenda ya kapiwa etumbisa okuti oku tumba kuaco ka ku muiwa lovaso! Catatu, havosiko va tava kolondaka viwa okuti, va linga olondonge via Yesu. Vamue va sokisiwa ndolõsi ka vi kuete esilivilo, ndomo ca lekisiwa volusapo lua Yesu.
21 Tua sanjuka calua poku limbuka ndomo omanu va kasi oku kokiwa la Yehova! (Yoa. 6:44) Onima yaco, tu yi limbukila kevokiyo liletiwe voluali luosi. Yehova Suku eye o sesamẽla esivayo lievokiyo liaco. Omo okuti tu lete evokiyo liaco, tu sukila oku pokola kelungulo lia sonehiwa kosimbu li popia hati: “Omẽle imba ombuto yove, . . . momo kua kũlĩhile nda ombuto ye nda ombuto ye yima ciwa, nda yeyi nda yoyo, ale nda viosi vi eca ciwa.”—Uku. 11:6.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ulandu ukuãimo, u lekisa epongoloko lia lingiwa lieci ca lomboluiwa Vutala Wondavululi 15 Yevambi wo 1992, kemẽla 17-22, kuenda 1 Yevambi wo 1976 kemẽla 333-352, kelimi Lioputu.
b Ocili okuti, elivulu lia Mateo 13:39-43, li tukula ovina via litepa viatiamẽla kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Pole, ovina viaco vi tẽlisiwa votembo yimuamue levi via tukuiwa volusapo luatiamẽla kowanda, okuti, kotembo ‘yesulilo lioluali.’ Oku tepiwa kuolõsi viocindekaise, ku amamako oku lingiwa ndeci ci kasi oku pita lupange woku waya ombuto lokungula u kasi oku lingiwa kotembo yilo.—Tanga Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 2000, kemẽla 25-26; Elivulu Fendela Lika Suku Yocili, kemẽla 178-181, kocinimbu 8-11.
c Anga hẽ, eci ci lomboloka okuti omanu vana va liwekapo oku li kongela lafendeli va Yehova, va nasiwa lovangelo ndu okuti ka va kuete vali esilivilo? Sio, hacoko! Nda umue o yongola oku tiuka ku Yehova, o taviwa laye.—Mal. 3:7.
O Tambulula Ndati?
• Olusapo lua Yesu luombuto yulemba lu tu longisa nye catiamẽla koku amamako kuesapulo Liusoma, kuenda oku teyuiwa kespiritu?
• Olusapo lua Yesu luetumbisa lu lomboloka nye, kuenda nye a popia catiamẽla koku amamako kuesapulo Liusoma?
• Ovina vipi viatiamẽla kevokiyo liesapulo Liusoma via tukuiwa volusapo luowanda?
• Tu limbuka ndati okuti tua tiamẽla kolõsi via kapiwa “vovikuata”?
[Elitalatu kemẽla 18]
Olusapo luombuto yulemba lu tu longisa nye catiamẽla koku amamako kuesapulo Liusoma?
[Elitalatu kemẽla 19]
Olusapo luetumbisa lu tu longisa nye?
[Elitalatu kemẽla 21]
Oku tepiwa kuolõsi viwa levi ka vi kuete esilivilo ku lomboloka nye?