Yehova Ka Yanduluka Afendeli Vaye Vo Kolela
“[Yehova] ka yanduluka olosandu [ale afendeli vaye]. Vakuesunga va tatiwa oloneke viosi.”—OSA. 37:28.
1, 2. (a) Nye ca pita kunyamo wo 1.000 okuti ca kapa voseteko ekolelo liafendeli va Suku? (b) Kovitangi vipi vitatu Yehova a teyuila afendeli vaye vo kolela?
KUNYAMO wo 1.000, osimbu Kristu keyile, afendeli va Yehova va sukilile oku nõla onjila va kuama. Uyaki wa kala vofeka ya va Isareli wa tatekiwa omo liohuminyo yekalo liwa lelianjo pokati kapata a kala konano yofeka. Ovo va nõla Yerevoama una wa linga soma yavo yokaliye. Kuenje, oco amameko oku viala, wa Sovola etavo liokaliye. Eye wa enda oku kisika omanu oco va pokole kokuaye. Nye afendeli va Suku va sukilile oku linga? Anga hẽ, vamamako oku lekisa esunguluko Kokuaye? Valua pokati kavo va pokola ku Yehova, kuenje eye wa mõla ndomo va lekisa ekolelo liavo.—1 Olos. 12:1-33; 2 Asa. 11:13, 14.
2 Koloneke vilo, ekolelo liafendeli va Suku lia siatavo oku setekiwa. Embimbiliya li tu lungula hati: “Lunguki. Lavululi. Unyali wene Eliapu o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.” Anga hẽ, tu pondola oku ‘tamalãla laye oco tu pamise ekolelo lietu’? (1 Pet. 5:8, 9) Tu konomuisi ovolandu akuavo a pita vokuenda kuviali wa Soma Yerevoama kunyamo wa 997, kuenda eci tu lilongisilako. Vokuenda kuotembo yaco, afendeli va Yehova va liyaka lovitangi vialua. Ovo va yapuisiwa la vana va siapo efendelo liocili, osimbu va kala oku tẽlisa ovikele viavo. Ndaño lovitangi viaco, Yehova ka yandulukile afendeli vaye vo kolela, kuenda o kasi oku amamako oku va kuatisa koloneke vilo.—Osa. 37:28.
Ceci va Talisiwa Ohali
3. Momo lie Daviti ka talisilile ohali omanu eci a kala Osoma?
3 Tu konomuisi ovolandu a pita eci Yerevoama a kala osoma. Elivulu Liolosapo 29:2, li popia hati: “Eci olondingaĩvi vi viala, omanu va liyeya.” Eci Daviti a kala Osoma ya va Isareli, omanu ka va liyeyele. Momo ndaño ka lipuile, wa lekisa esunguluko kuenda ekolelo ku Suku. Eci Daviti a kala ombiali, ka talisile ohali omanu. Yehova wa lingile ocisila la Daviti poku popia hati: “Epata liove luviali wove vi kolisua kovaso ange otembo ka yi pui. Omangu yove yi tumãla hũ otembo ka yi pui.”—2 Sam. 7:16.
4. Nye Salomone a sukilile oku linga oco omanu vamameko lasumũlũho?
4 Kefetikilo, uviali wa Salomone omõla wa Daviti, wa kala wombembua lekalo liwa. Owo wa linga ocindekaise Cusoma wa Yesu Kristu una uka kala Ohulukãi Yanyamo. (Osa. 72:1, 17) Pokati kapata 12 a va Isareli, lalimue lia kuata esunga lioku linga uyaki. Pole, asumũlũho Salomone a kuata kumue lomanu vaye, ka a pitile otembo yalua. Yehova wa sapuila Salomone hati: “Nda wendela vovisila viange, loku linga ovihõlo viange loku lava ovihandeleko viange viosi, hu endaenda lavio, oco ame hu tẽlisila ondaka yange, yina nda popele la so Daviti. Kuenje ndi tumãla pokati ka va Isareli, kuenda omanu vange va Isareli si va yanduluka.”—1 Olos. 6:11-13.
5, 6. Nye ca pita la Salomone eci a liwekapo oku pokola ku Suku?
5 Salomone eci a kuka, ka lekisile vali ekolelo ku Yehova, kuenda wa kuama efendelo liesanda. (1 Olos. 11:4-6) Noke Salomone wa liwekapo oku pokola kovihandeleko via Yehova, kuenje wa fetika oku talisa ohali omanu. Omo liaco, noke liolofa viaye, omanu va liyeya komõlaye Rehovama kapiñala kaye, oco a va kuatise. (1 Olos. 12:4) Nye Yehova a linga eci Salomone a liwekapo oku pokola kokuaye?
6 Embimbiliya li tu sapuila hati: “Yehova wa temẽla Salomone, momo utima waye wa konyoha ku . . . Suku ya [va] Isareli, una wo tukulukilile olonjanja vivali.” Kuenje, Yehova wa sapuila Salomone hati: “Omo . . . kua lavele ocisila cange lovihandeleko viange, vina nda ku handelekele, ocili hu nyẽha usoma si weci kukuenje wove.”—1 Olos. 11:9-11.
7. Ndaño uviali wa Salomone ka taviwile vali, Yehova wa tata ndati afendeli Vaye vo kolela?
7 Noke Yehova wa tuma uprofeto Ahiya oco a waveke osoma yikuavo yi yovola omanu kohali yavo. Yerevoama oñuatisi ya Salomone, eye wa nõliwile oco a linge osoma. Ndaño Yehova wa kapeleko ocisila Cusoma a lingile la Daviti, Eye wa tava okuti, apata 12 a tepiwa vovimunga vivali. Noke, apata ekũi a eciwa ku Yerevoama, akuavo avali, a eciwa kepata lia Daviti okuti a vialiwa la Soma Rehovama. (1 Olos. 11:29-37; 12:16, 17, 21) Yehova wa sapuila Yerevoama hati: “Nda o yevelela kueci cosi hu handeleka, nda wendela volonjila viange loku linga eci ca sunguluka kovaso ange loku lava ovisila viange lovihandeleko viange, ndeci ca lingaile ukuenje wange Daviti, oco ame ñala love, hu tungila epata lia kola, ndeci nda tungilile Daviti, kuenje ndu ku ĩha Isareli.” (1 Olos. 11:38) Yehova wa kuatisa afendeli vaye, kuenda wa va yovola kohali yavo.
8. Ovitangi vipi afendeli va Suku va siata oku liyaka lavio koloneke vilo?
8 Oku talisiwa ohali kuenda ekambo liesunga, kua siatavo koloneke vilo. Elivulu Liukundi 8:9, li popia hati: “Omunu poku kangisa ukuavo o lilinga eye muẽle cĩvi.” Uhembi kolomĩlu, kuenda uviali wungangala, via siata oku nena ovitangi pokati komanu. Asongui volombiali, la vakualomĩlu kuenda atavo, ka va siatele oku lekisa ovituwa viwa. Koloneke vilo, Suku wa siata oku teyuila afendeli vaye ndeci a popela Lote ukuesunga eci ‘vo sakalaisa lukahonga wa vakuevĩho.’ (2 Pet. 2:7) Ndaño tu likolisilako oku pokola kolonumbi via Suku, olonjanja vimue, tua siata oku lambalaliwa lolombiali via tema.—2 Tim. 3:1-5, 12.
9. (a) Ovina vipi Yehova a sokiya oco a popele afendeli vaye? (b) Momo lie tu tavela okuti Yesu oka amamako oku lekisa epokolo ku Suku?
9 Tu tava kolondaka viokuti: Yehova ka yanduluka afendeli vaye vo kolela! Sokolola eliangiliyo a linga lioku piñainya olombiali violuali lulo. Usoma wa Suku u kasi peka lia Yesu Kristu Mesiya, wa tumbikiwa ale. Yesu Kristu ndopo oka tẽlisa ocita canyamo komangu yuviali. Eye oka nena ekavuluko komanu vosi va sumbila onduko ya Suku. (Tanga Esituluilo 11:15-18.) Yesu wa lekisa epokolo ku Suku toke kolofa. Eye kaka sumuisa omanu vaye, ndeci Salomone a linga.—Va Hev. 7:26; 1 Pet. 2:6.
10. (a) Tu lekisa ndati okuti tua kapako Usoma wa Suku? (b) Eci tu liyaka lovitangi, helie tu kolela?
10 Omo okuti Usoma wa Suku wocili, owo lika uka mãlako ovitangi viosi. Omo liaco, tu sukila oku pokola ku Yehova Suku, kuenda kusoma waye. Oku kolela Kusoma waco, ci tu kuatisa oku likala evĩho lioluali lulo, osimbu tu amamako oku linga ovina viwa. (Tito 2:12-14) Tu likolisiliko oco ka tuka vĩhisiwe loluali. (2 Pet. 3:14) Ndaño lovitangi tua siata oku liyaka lavio koloneke vilo, tua kolela okuti Yehova o tu teyuila eci ekolelo lietu li setekiwa. (Tanga Osamo 97:10.) Elivulu Liosamo 116:15 li tu sapuila hati: “Ku Yehova okufa kuolosandu viaye ku kola, hacimue cañoko.” Yehova wa kapako afendeli vaye, kuenda ka ecelela okuti, va yapuisiwa.
Ceci va Yapuisiwa la Vana va Siapo Efendelo Liocili
11. Yerevoama wa lekisa ndati ekambo liekolelo?
11 Soma Yerevoama eci a kala ombiali, wa sukilile oku eca ekuatiso kafendeli va Suku. Ovilinga viaye, via kapa voseteko ekolelo liafendeli va Suku. Yerevoama omo okuti ka sanjukilile esumũlũho a kuata lioku kala osoma, wa sanda onjila yoku pamisa omangu yaye yoku viala. Omo liaco, wa sima ndoco: “Nda omanu ava va ka lumba ovilumba konjo ya Yehova ko Yerusalãi, utima womanu ava u laika oku tiamẽla ku cime cavo, Rehovama Soma ya Yuda; ame va njipa kuenje va tiukila ku Rehovama, Soma ya Yuda.” Yerevoama wa sovola etavo liokaliye, kuenje wa tunga olonãle vivali viulu. Noke, “onale yimue wa yi kapa ko Betele, yikuavo wa yi kapa ko Dani. Kuenje ocina eci ca linga ekandu, momo omanu va endaenda oku ka fendela kovaso yociteka caco, ko Dani. Wa tungavo olonjo kolonumbuko. Omanu vaño, vana [okuti] hamãla va Lewiko, wa va lingisa ovitunda.” Yerevoama wa nõlavo eteke liaye lioku lingila “va Isareli ofesta kuenda wa lamanela kutala loku timĩha insensu.”—1 Olos. 12:26-33.
12. Afendeli va Suku va kala kusoma wo konano, nye va linga eci Yerevoama a sovola efendelo liociñumañuma congombe ko Isareli?
12 Nye omanu va Suku va tiamẽlele kusoma wo konano va sukilile oku linga? Va Lewi vana va tiamẽlele kusoma wo konano okuti va kala valupale va tambuile, va kuama ongangu yolosekulu viavo poku kapako ovina va lilongisile. (Etu. 32:26-28; Ate. 35:6-8; Esin. 33:8, 9) Ovo va tunda valupale aco, kuenje va ilukila kombuelo yo Yuda, kuna vamamako oku vumba Yehova okuti lacimue ca va tateka. (2 Asa. 11:13, 14) Va Isareli vana va kala oloneke vimue ko Yuda, va nõlelepo oku kala otembo yosi kofeka yaco, kuenje ka va tiukilile vali kalupale avo. (2 Asa. 10:17) Yehova wa limbuka okuti, eyi oyo onjila yoku tumbulula efendelo liocili, oco ovitumbulukila via kala kusoma wo konano vi liwekepo oku fendela ociñumañuma congombe, kuenje vi tiukila ko Yuda.—2 Asa. 15:9-15.
13. Koloneke vilo, omanu vana va siapo efendelo liocili, va siata oku lambalala ndati afendeli va Suku?
13 Koloneke vilo, omanu vana va siapo efendelo liocili, va siata oku lambalala afendeli va Suku. Olombiali vimue via siata oku Sovola atavo avo kuenje va kisika omanu oco vatiamẽle katavo aco. Asongui vatavo esanda kuenda vakuavo vakuakulipanda, va siata oku litukula hati ovitunda. Pole, pokati Kakristão vocili opo lika pali olombuavekua vi tukuiwa hati, ‘ovitunda.’—1 Pet. 2:9; Esit. 14:1-5.
14. Etambululo lipi tu sukila oku eca ku vana va siapo efendelo liocili?
14 Ndeci va Lewi va kuekolelo va tiukila kofeka yavo kunyamo wo 1.000, koloneke vilo afendeli va Suku va siata oku yuvula oku kembiwa la vana va siapo efendelo liocili. Akristão olombuavekua kuenda akamba vavo, va siatavo oku likolisilako oku yuvula ovisimĩlo viomanu vaco. (Tanga Va Roma 16:17.) Nda tua pokola kolombiali loku yuvula oku litenga vopulitika, ci tu kuatisa oku amamako lekolelo Kusoma wa Suku. (Yoa. 18:36; Va Rom. 13:1-8) Tu sukila oku yuvula asapulo esanda omanu vana va li tukula hati afendeli va Suku, pole, ovituwa viavo ka vi eci esivayo kokuaye.—Tito 1:16.
15. Momo lie tu sukilila oku pokola ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’?
15 Sokolola eliangiliyo Yehova a linga liokupa vakuavitima via sunguluka voluali lulo lua vĩha, okuti o va kapa vocisoko caye. (2 Va Kor. 12:1-4) Omo liaco, tu eca olopandu poku kuata ukamba ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka okuti cime caye wo kundika vakuanjo yaye vosi oku va ĩha okulia kuavo kotembo ya tukuiwa.’ Kristu wa nõla ukuenje waco oco a tate ‘ovina viaye viosi.’ (Mat. 24:45-47) Ndaño pamue ka tu kuata elomboloko liovina vimue ukuenje wa lunguka a siata oku linga, ka tu kuete esunga lioku likala ovina viaco oco tu tiukile voluali lua Satana. Pole, ekolelo li tu kuatisa oku lekisa umbombe kuenda oku kevelela toke eci Yehova aka eca elomboloko liovina viaco.
Va Tẽlisa Ocikele va Tambuile ku Suku
16. Ocikele cipi uprofeto wo ko Yuda a tambuile?
16 Yehova wa yambula Yerevoama omo lioku siapo efendelo liocili. Eye wa tuma uprofeto umue wo ko Yuda oku enda konano yo Betele, oco a mõle Yerevoama osimbu a kala oku tumbika utala waye. Kuenje uprofeto wa eca ku Yerevoama esapulo lieyambulo. Pole, ka ca lelukile oku tẽlisa ocikele caco.—1 Olos. 13:1-3.
17. Yehova wa teyuila ndati onumiwa yaye?
17 Yerevoama eci a yeva esapulo lieyambulo lia tunda ku Yehova, wa kuata onyeño yalua. Omo liaco, wolũila eka liaye konumiwa ya Suku, kuenje wa kaluka loku popia hati: “U kuati!” Pole, osimbu ka vo kuatele, “eka liaye, lina a [wolũila], lia kukuta, oco ka tẽlele oku li ketika vali. Kuenda utala wa toka pokati, etiko liokutala lia peseka.” Omo liaco, Yerevoama wa vetiyiwa oku pinga kuprofeto okuti Yehova o tulumũla onyeño yaye, kuenda oku likutilila oco eka liaye li kaye. Noke, uprofeto wa likutilila, kuenje eka liaco lia kaya. Omo liaco, Yehova wa teyuila onumiwa yaye kocitangi caco.—1 Olos. 13:4-6.
18. Yehova o tu teyuila ndati omo lioku yuvula usumba poku u lingila upange u kola?
18 Osimbu tu amamako kupange woku kunda Usoma loku longisa omanu oco va linge olondonge, tu sukila oku lekisa esunguluko, momo pamue tu sanga omanu va tu lambalala. (Mat. 24:14; 28:19, 20) Pole, ka tuka eceleli okuti usumba lomanu vaco u tepulula ombili yetu kupange woku kunda. Ndeci ca pita luprofeto umue koloneke via Yerevoama, haico ca siata koloneke vilo. Momo tu kuete ‘esumũlũho lioku vumba Yehova lekolelo okuti, ka tu kuata usumba.’a (Luka 1:74, 75) Ndaño koloneke vilo ka ku lingiwa ovikomo oco tu popeliwe, pole, Yehova wa siata oku tu teyuila lespiritu sandu liaye kuenda ovangelo vaye, momo Tulombangi viaye. (Tanga Yoano 14:15-17; Esituluilo 14:6.) Suku ka yanduluka vana ka va kuete usumba woku kunda ondaka yaye.—Va Fil. 1:14, 28.
Yehova Oka Teyuila Afendeli Vaye vo Kolela
19, 20. (a) Momo lie tu kuetele ekolelo liokuti Yehova ka tu yanduluka? (b) Apulilo api tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
19 Yehova eye Suku tua kolela. (Esit. 15:4; 16:5) Eye “ukuahenda kovilinga viaye viosi.” (Osa. 145:17) Embimbiliya li tu sapuila hati: “[Yehova] o vetatela onjila yolondingesunga viaye.” (Olosap. 2:8) Afendeli va Yehova Suku eci va liyaka lovitangi vimue ndeci, ovisimĩlo via vana va siapo efendelo liocili, ale oku tẽlisa ocikele cimue ka calelukile, va sukila oku kolela kolonumbi viaye kuenda kekuatiso liaye.
20 Omunu lomunu pokati ketu o sukila oku sokolola epulilo lia linga hati: Nye cika ndi kuatisa oku amamako lekolelo ku Yehova ndaño lovitangi ndi liyaka lavio? Ndi pamisa ndati ekolelo liange ku Suku?
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Nda uprofeto wamamako oku pokola ku Yehova, ale sio, vocipama cikuãimo tuka konomuisa eci ca pita laye.
O Tambulula Ndati?
• Yehova wa lekisa ndati okuti ka yanduluka afendeli vaye vo kolela eci va liyaka lelambalalo?
• Etambululo lipi tu sukila oku eca ku vana va siapo efendelo liocili?
• Yehova wa siata oku tata ndati vakuekolelo va litumbika kupange woku kunda?
[Omapa Lelitalatu kemẽla 5]
(Tala vo revista omapa yaco)
USOMA WO KONANO (Yerevoama)
Dani
SEKEME
Betele
USOMA WO KOMBUELO (Rehovama)
YERUSALÃI
[Elitalatu]
Asumũlũho Salomone a kuata kumue lomanu vaye, ka a pitile otembo yalua
[Elitalatu kemẽla 5]
Yehova ka yandulukile afendeli vaye vo kolela eci Yerevoama a sovola efendelo liociñumañuma congombe