“Kuka Liwekepo Oku Kundila Konjo Lanjo”
ULANDU WA LOMBOLUIWA LA JACOB NEUFELD
“Kuka liwekepo oku kundila konjo lanjo, ndaño lovitangi.” Olondaka evi, via ndi vetiya oku linga ungende wo lo kilometulu vitãlo ocipepi limbo limue. Eci nda pitĩlako, sia kuatele utõi woku kundila konjo yatete nda sanga. Noke nda enda vesisi oku likutilila ku Suku oco a nyĩhe utõi woku kunda. Eci nda tiuka, nda enda konjo yaco, kuenje nda fetika oku kunda.
NYE ca ndi vetiya oku kundila lika liange vimbo lia kala vekalaso kofeka yo Paraguai? Linga hu sapuili ovina via pita lame tunde kefetikilo liomuenyo wange. Nda citiwa kosãi ya Kuvala kunyamo wo 1923, kimbo lio Kronstal, kofeka yo Ukrania okuti onepa yimue ya vialiwile la va Menonita va tundile ko Alemanya. Kunyamo wo 1700, va Menonita valua va tunda ko Alemanya oku enda ko Ukrania yu va tumbika uviali wavo muẽle, okuti omanu va kuata elianjo lioku fendela kuenda va likala oku enda kusualali.
Eci Ocitundo co Komunismu ca fetika oku viala, elianjo liosi omanu va kuatele lia imũha. Kuenje kesulilo lianyamo ekũi okupisa kunyamo wo 1920, ovapia alua a va Menonita a tambuiwa lombiali yofeka. Omanu vosi va fetika oku vumba ombiali kuenda oku tatiwa lãvi. Vokuenda kuekũi lianyamo tunde kunyamo wo 1930, omanu valua va enda oku ambatiwa luteke lasualali vo Comitê de Segurança do Estado (KGB), okuti vovaimbo alua alume va ñami ñami lika va puluka. Kulima wo 1938, eci nda tẽlisa 14 kanyamo, tate wa ambatiwa kuenje toke opo, sia lo mola vali ndaño oku yeva esapulo liaye. Noke yanyamo avali, huvange wa ambatiwavo.
Kunyamo wo 1941, asualali va Hitler va tambula ofeka yo Ukrania. Ca kala ndu okuti tua yovuiwa peka liombiali yo Komunismu. Pole, vimbo lietu, ci soka ecelãla kapata a va Yudea vambatiwa. Ovina viosi evi via ndi kokela atatahãi. Momo lie ovina viaco via pitila?
Oku Kala Ukuacili Kua Popela Omuenyo Wange
Kunyamo wo 1943, asualali vo ko Alemanya va tila, pole, va ambata omanu vo ko Alemanya oku kongelamo vakuepata liange oco va kuatise kuyaki wa kala oku lingiwa. Noke ame nda iñilavo kusualali kuenje va ndi nõla oku tiamẽla kasualali va Hitler va tukuiwa hati SS (Schutzstaffel,) okuti asualali vana va enda oku lava Hitler ko Romenia. Ocina cimue ca pita lame kotembo yaco, ca ndi vetiya oku linga apongoloko anene vomuenyo wange.
Eteke limue kesongo kolohoka vietu, wa yonguile oku ndi seteka nda ndukuacili. Eye wa nyĩha uwalo waye oco ndi ka u sukule. Vonjipẽla yuwalo waye wa kapelemo olombongo yu nda vi upamo. Eci ndo vi nenela wa popia lame hati sia sile cimue volonjipẽla. Ame ndolipilikila okuti nda sanga olombongo vonjipẽla. Omo lielinga liaco, nda nõliwa oku kala oñuatisi yaye poku talavaya voseketa loku eca ovikele kolondavululi, kuenda oku seleka olombongo viasualali.
Eteke limue luteke, asualali vo ko Russia vondumuhĩla ocivili cetu casualali, kuenje ame nda puluka, momo nda ka lingile upange kesongo ketu a numile kocitumãlo ciñi. Oku kala ukuacili ca ñuatisa oku yovola omuenyo wange, ndaño sia kũlĩhĩle eci ca pita la vakuetu. Nda ka ca kaile upange waco, nda nda kuatiwavo.
Kunyamo wo 1944, nda tambula uvangi wepuyuko vokuenda kuotembo yimue. Kuenje nda tiukila konjo ku mãi. Osimbu nda kala oku talamẽla, nda lilongisa umesele woku tunga olonjo okuti weya oku ndi kuatisa calua kovaso yoloneke. Kosãi ya Kupupu kunyamo wo 1945, olohoka viasualali vo ko Amerika, via tambula imbo lietu ocipepi limbo lio Magdeburg. Noke yosãi yimosi uyaki wa imũha. Omo tua puluka kuyaki waco, tua lavokaile oku kuata omuenyo umue uwa.
Kosãi Yevambi, osimbu tua kala vimbo, tua yeva hati: “Asualali vo ko Amerika va endele hẽla luteke, kuenje asualali vo ko Russia va kasi oku iya etaili kelivala 11 komẽle.” Tua sumuile calua omo tua laikele oku vialiwa vali locitundo co Komunismu. Ame lacimumba cange tua sokiya onjila yoku tila. Kuenje pokuenye tua tilila konele yasualali vo ko Amerika. Noke, kosãi ya Kuvala, ndaño lovitangi vialua, tua iñila uyombeki konẽle yasualali vo ko Russia, oku upilila epata lietu yu tua lomboka ongave yofeka.
“Yevelela Lutate, Kuenda Sokisa Ovina”
Tua kala Kutakelo wofeka yo Alemanya. Vokuenda kuotembo nda fetika oku kuata onjongole yoku tanga Embimbiliya. Osemana losemana Calumingu, nda endaile vusenge oku tanga Embimbiliya, pole sia kuatele elomboloko lieci nda kala oku tanga. Nda fetika oku lilongisa okatekismu oco ndi papatisiwe vetavo lia va Menonita. Nda sanga ocipama cimue vokatekismu ci popia hati, “Isia Suku, Omõla Suku, kuenda Espiritu Sandu Suku,” kuenje pombuelo yaco pa sangiwa epulilo lia linga hati, “Anga hẽ katatu kavo Olosuku?,” yu etambululo lia popia hati: “Sio, Suku umosi lika muvatatu.” Noke nda pulisa ulongisi elomboloko liaco. Pole eye wa nambulula hati, “Ove okuenje u, kuka sokolole enene ondaka eyi, momo vamue va linga ayui omo lioku sokolola calua.” Omo liaco, sia yonguile vali oku papatisiwa.
Vokuenda kuoloneke, ulume umue wa kala oku vangula la pilima yange. Omo lioku sola ombangulo yavo, nda linga apulilo amue. Sia kũlĩhĩle okuti ulume waco, Eric Golatsik, umue pokati komanu va talisiwa ohali kukonde, kolupale luo Wewelsburg. Eci a ndi pulisa nda ndi yongola oku kuata elomboloko liwa Liembimbiliya, ndo tambulula siti, ndi yongola. Kuenje wa popia lame hati, oka ndi longisa ovina vi kasi Vembimbiliya liange muẽle.
Noke yoku ndi nyula olonjanja vimue, Eric wa ndi laleka kohongele yinene Yolombangi Via Yehova ya lingiwa tete noke liuyaki. Nda komõha calua kuenda nda soneha ovinimbu viosi via tangiwa levi via tukuiwa lolohundi. Eci nda limbuka okuti oku lilongisa Embimbiliya ka ca lelukile, nda soka oku liwekapo. Momo ca ndi tilĩle oku tava okuti kuli lika etavo limosi liocili. Eci Eric a limbuka okuti ndi yongola oku tiukila vetavo liange, wa ndi lungula hati: “Yevelela Lutate, kuenda sokisa ovina.”
Nda endele lika olonjanja vivali vetavo liange, kuenje nda limbuka okuti ovo ka va kuete ukũlĩhĩso, va vangula lika ovisimĩlo viavo muẽle kuenda ka va longisa ocili. Nda sonehela alongisi valua vetavo loku linga apulilo atiamẽla Kembimbiliya. Umue pokati kavo wa ndi tambulula hati: “Ove ku kuete omoko yoku konomuisa Ovisonehua, momo handi kua citiwile evali.”
Ufeko nda kala oku namulãla laye wa ndi vetiya oku linga ocina cimue ca tatama. Eye wa kala umue pokati kava va citiwa evali vetavo lia va Menonita. Eye wa vetiyiwa lepata liaye lina lia suvuka Olombangi Via Yehova, kuenje wa ndi sapuila okuti nda sia silepo etavo liaco, lalimue eteke ndi ko mola vali. Omo nda kuata ale ukũlĩhĩso, nda liwekapo oku u sandiliya.
Noke Eric wa fetika vali oku ndi nyula. Eye wa ndi sapuila okuti kuka kala epapatiso osemana iya, yu wa ndi pula nda ndi yongolavo oku papatisiwa. Omo nda limbuka okuti Olombangi Via Yehova vi longisa ocili, nda yonguile oku vumba Yehova Suku. Kuenje nda tava kelaleko liaye kuenda nda papatisiwa kosãi ya Kupemba kunyamo wo 1948.
Noke yoku papatisiwa, epata liange lia sokiya oku ilukila ko Paraguai, ko Amerika do Sul, kuenje Mãi yange wa livondela oco ngendevo. Nda kala oku susõha momo nda yonguile vali oku lilongisa Embimbiliya loku pindisiwa ciwa. Eci nda ka nyulile Oseketa Yolombangi Via Yehova ko Wiesbaden, nda li sanga la August Peters. Eye wa ndi lekisa esilivilo lioku tata epata liange. Noke wa ndi vetiyavo hati: “Kuka liwekepo oku kundila konjo lanjo, ndaño lovitangi. Nda wa liwekapo, oka lisoka lalongisi Vetavo Liesanda.” Oku upisa keteke liaco, nda limbuka esilivilo lioku kundila ‘konjo lanjo.’—Ovilinga 20:20, 21.
“Uprofeto Wesanda” ko Paraguai
Noke yoku sapela la Manji August Peters, nda linga ungende lonaviyu, woku loña ko Amerika do Sul lepata liange. Eci tua pitĩla ko Paraguai tua sikĩla kocitumãlo cimue ci tukuiwa hati, Gran Chaco, okuti, imbo lia va Menonita. Noke yolosemana vivali tunde eci tua pitĩla, nda linga ungende umue wa tĩla lika liange woku kundila ovaimbo a kala ocipepi. Kuenje ondaka ya yevala lonjanja komanu okuti kueya umue “uprofeto wesanda.”
Umesele woku tunga olonjo nda lilongisile, kaliye wa fetika oku kuata esilivilo. Momo omanu vana va tunda kolofeka vikuavo, va sukilile oku tunga olonjo violondopi via yambeliwa lowangu. Olosãi epandu via kuamamo, upange wa li vokiya kuenje ca ecelela oku eca uvangi kokuavo. Omanu va sanjukile calua okuti osimbu nda kala oku va tungila olonjo viavo, ka va yonguile okuti ndi litepa vali lavo.
Vokuenda kuotembo onaviyu ya fetika oku nena va Menonita valua va tila ko Alemanya. Pokati kavo, pa kala ufeko umue o tukuiwa hati, Katerina Schellenberg, okuti wa lilongisile ale Lolombangi Via Yehova, kuenje wa limbuka okuti ovio vi longisa ocili. Ndaño okuti ka papatisiwile handi, osimbu va kala oku linga ungende lonaviyu wa li lekisa komanu okuti Ombangi ya Yehova. Omo liaco, ka vo wecelele oku kala vimbo pokati komanu vo ko Alemanya. Eye wa enda ko Assunção, ombala yo Paraguai, kuenda wa fetika oku talavaya konjo yimue loku lilongisa elimi lio Espanyõle. Noke wa papatisiwa Ndombangi ya Yehova. Kosãi ya Mbalavipembe kunyamo wo 1950, tua likuela. Eye wa linga oñuatisi yange vokuenda kuanyamo alua.
Vokatembo katito, olombongo nda selekele via ecelela oku landa okalosa lolokavalu vivali, kuenda via ndi kuatisa kupange woku kunda loku sokolola elungulo lia Manji Peters. Noke mukãi wange wa lingavo Ombangi ya Yehova. Vosi yetu tua enda oku pasuka kelivala 4, lomẽle kuenda tua lingaile ungende ci soka olowola vikuãla poku enda loku tiuka, loku kunda vokuenda kueci ci soka olowola vivali ale vitatu veteke.
Ndaenda oku tanga valivulu Olombangi Via Yehova ndomo ohundo yowiñi yi lingiwa, kuenje nda sokiya oku ci lingavo. Omo eci nda kala ko Alemanya sia la enda kohongele yimue, nda sokolola ndomo ndi pondola oku linga ohundo yaco, kuenda oku vangula ovina viatiamẽla Kusoma wa Suku. Kohongele yaco, kua kala omanu ecelãla, kuenje eci ca kala etombo kalongisi vetavo lia va Menonita. Omo liaco, ovo va sokiya oku tambula Ambimbiliya kuenda alivulu osi tua ecele komanu loku va vetiya oku yuvula oku tu lama.
Noke va ndi vilikiya kombonge kuenje ombiali yimue lalongisi vavali, va tunda ko Kanada va ndi sombisa vokuenda kuolowola vialua. Umue pokati kavo wa popia hati: “Ove okuenje u, ove o pondola oku kolela kovina o yongola, pole tu ku lungula okuti, kuka sapuileko vali omunu laumue eci ove wa kolela.” Ndo tambulula okuti eci wa ndi sapuili si ci lingi. Kuenje ovo va ndi sapuila vati, tunda vimbo, kuenda va popia vati, ka tu yongola okuti pokati ka “vamanjetu” pa kala “uprofeto wesanda.” Eci nda likala oku ci linga ovo va likuminya oku feta opasasi yange leyi yepata liange liosi. Sia tavele oku enda kumue kuiñi.
Kunyamo wo 1953 pokuenye, nda endele kohongele yinene Yolombangi Via Yehova ko Assunção. Osimbu nda kala kohongele yaco, nda sapela la Manji Nathan Knorr, wa tundile ko Nova Yorke, kombala Yolombangi Via Yehova koluali luosi. Kuenje wa ndi pinga oku iya kombala yofeka oco ndi talavaye kumue lolomisionaliu, momo ka ca tavele vali oku kundila pokati ka va Menonita.
Oku Pitisa Kovaso Usoma
Kotembo yaco ko Paraguai kua kala lika 35 Kolombangi Via Yehova. Eci nda tiukila nda vangula lukãi wange oco tu ende vombala yofeka, pole eye ka yonguile oku fetika vali omuenyo wokaliye. Kunyamo wo 1954, ame la Katerina tua tunga onjo yetu. Ka tua la kambela kolohongele kuenda kesulilo liolosemana viosi tua enda oku vangula lomanu catiamẽla Kembimbiliya.
Olonjanja viosi eci mitavaso a nyula akongelo a kasi vovaimbo omanu va tunda ko Alemanya, ame nda kuata esumũlũho lioku kala kapitiya kaye. Omo nda tẽlele ale oku vangula naito elimi lio Espanyõle, olohundo viaco ndaenda oku vi pongoluila kelimi lio Alemanya, pole ca kala upange umue wa tĩla calua kokuange.
Kunyamo wo 1957, omo ukãi wange wa kala oku vela, tua ilukila ko Kanada. Noke, kunyamo wo 1963, tua enda ko Estados Unidos. Haimo lumue, tua likolisilako oku sandiliya tete Usoma vomuenyo wetu. (Mateo 6:33) Ngeca olopandu ku Yehova Suku, omo a ecelela okuti ndi kũlĩha ocili Condaka yaye Embimbiliya, tunde vutila wange. Epindiso nda tambula konepa yespiritu, lia siata oku ndi kuatisa vomuenyo wange wosi!
Oku kuatisa omanu oku kũlĩha ocili Cembimbiliya esumũlũho limue linene kuenda ca siata oku ndi lembeleka calua. Esanju lia velapo ñuete, oku mola ndomo omãla lolonekulu viange va kasi oku kuatisiwa lepindiso Liembimbiliya tunde vutila. Vosi yavo va kapako elungulo Manji Peters, a ndi sapuilile liokuti: “Kuka liwekepo oku kundila konjo lanjo, ndaño lovitangi.”
[Elitalatu kemẽla 27]
Photo by Keith Trammel © 2000
[Elitalatu kemẽla 29]
Ame la Katerina osimbu handi ka tua kuelele kunyamo wo 1950
[Elitalatu kemẽla 29]
Lomõletu uveli konjo yetu ko Paraguai, 1952
[Elitalatu kemẽla 31]
Ame lepata liange liosi cilo
[Ono Yofoto kemẽla 31]
Photo by Keith Trammel © 2000
[Etosi lia velapo kemẽla 30]
Eci ci ndi sanjuisa enene, oku mola ndomo omãla kuenda olonekulu viange va kasi oku pindisiwa lolonumbi Viembimbiliya tunde vutila wavo