OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w10 1/7 kam. 11-13
  • Ove hẽ o Sukila Oku Kala Ukuacili Otembo Yosi?

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ove hẽ o Sukila Oku Kala Ukuacili Otembo Yosi?
  • Utala Wondavululi—2010
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ca Sunguluka hẽ Oku Iva Omo Liusuke?
  • “Omanu Vosi va Siata Oku ci Linga”
  • “Oku Alula, Haku Nyanako”
  • Esunga Lieci va Lekisila Oku Kala Vakuacili Otembo Yosi
  • Kala Ukuacili Kovina Viosi
    Sanjukili Omuenyo Otembo ka yi Pui!—Elilongiso Liembimbiliya
  • Kala Ukuacili Kovina Viosi
    “Kali Vocisola Ca Suku”
  • Atosi Avelapo Velivulu Liavali Liasapulo
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Esunga Lieci ci Kuetele Esilivilo Oku Kala Ukuacili
    Utala Wondavululi Usapula Usoma wa Yehova (Yowiñi)—2016
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2010
w10 1/7 kam. 11-13

Ove hẽ o Sukila Oku Kala Ukuacili Otembo Yosi?

OMANU vosi olonjanja vimue, va siata oku kala vakuacili. Citava okuti vakuavo va siata oku ci linga olonjanja vialua. Ove hẽ, omanu vañami wa kũlĩha okuti va likolisilako oku kala vakuacili otembo yosi?

Koloneke vilo, ekambo lioku kala ukuacili lia siata kolonepa viosi viomuenyo. Pole, omanu va kũlĩha ciwa ndomo Suku a tenda ocituwa coku kala ukuacili. Valua va kũlĩha olondaka Viocihandeleko ci popia hati: “Ku ka ive.” (Etundilo 20:15) Pole, va sima okuti nda omunu o kasi oku liyaka lovitangi, citava okuti o nyana ale ka sukila oku kala ukuacili. Tu konomuisi ovolandu atatu a tiamẽla koku iva, omanu va siata oku lisandela esunga.

Ca Sunguluka hẽ Oku Iva Omo Liusuke?

Ocimatamata cimue combiali yo ko Roma ca popia hati: “Usuke owo ono yevĩho liosi.” Omunu una okuti ohukũi o lisandela esunga poku iva. Pamue omanu va tava kocisimĩlo caco. Cipi ca kala ocisimĩlo ca Yesu catiamẽla kondaka eyi? Eye wa kapeleko olosuke. Momo, wa vi “kuatela ohenda.” (Mateo 9:36) Pole, lalimue eteke a vetiyile omanu oku iva. Oco hẽ, nye omunu a sukila oku linga nda osuke?

Ocili okuti Suku o kuetele ocikembe vana va pokola kokuaye, kuenda o sumũlũisa alikolisilo avo oku sandiliya ovina va sukila komuenyo. (Osamo 37:25) Embimbiliya li popia hati: “Yehova ka tava okuti ondingesunga yi lambuka, haeye o tateka ocipululu condingaĩvi.” (Olosapo 10:3) Anga hẽ omunu nda osuke citava okuti o kolela kolondaka evi? Victorine o tava kolondaka evi.

Omo okuti Victorine ocimbumba haeye o kuete omãla vatãlo va tanga kosikola, ka ca lelukile kokuaye oku va tekula. Eye o kasi vofeka yimue okuti ombiali ka yi kuatisa olosuke. Upange waye woku landisa volokololo, weca epuluvi lioku iva. Pole, Victorine ka ci lingi. Eye o likolisilako oku kala ukuacili poku landisa. Momo lie a siatela oku kala ukuacili?

Eye wa popia hati: “Catete, nda kolela okuti Suku ukuacili, kuenda nda nda kuama ongangu yaye, eye o ka kala ukuacili lame. Cavali, omãla vange va pondola lika oku kala vakuacili nda va limbuka ocituwa caco kokuange.”

Ndamupi a siata oku litekula? Eye wa popia hati: “Tu kuete okulia, uwalo, kuenda ovina vioku lisikilĩla. Pole, olonjanja vimue tua siata oku pinga kakamba ekuatiso liolombongo vioku feta kosipitali. Olonjanja viosi nda siata oku tambula ovina ndi sukila. Momo lie? Momo akamba vange va kũlĩha okuti eci ndi va sapuila ovitangi viange, ndi vangula ocili kuenda si pingi ovina vi pitãhala evi ndi sukila.

“Omãla vange va kasi loku kula locituwa coku kala vakuacili. Omunu umue ndi lisungue laye, poku mola olombongo komesa, wa ndi pula nda si kuete ohele yokuti omãla va pondola oku vi nyana. Eci ndo sapuila okuti omãla vange ka va nyani, ka tavele. Eteke limue, wa ndi pita konyima kuenje wa va seteka. Wa kapa vuyombeki ovingangu vivali violombongo vonjo yetu pocitumãlo cina okuti ca leluka omãla oku vi mola. Noke eci a tiuka, wa komõha calua eci a limbuka okuti ka via nyaniwile. Oku kuata omãla vakuacili esumũlũho limue lia velapo ka li sokisiwa lukuasi.”

“Omanu Vosi va Siata Oku ci Linga”

Oku iva kovitumãlo viupange kua siata calua. Omo liaco, omanu valua va popia vati, ‘Nda Vosi va kasi oku nyana, momo lie ame si ci lingilavo?’ Pole, Embimbiliya li popia ndoco: “Ka ci tava oku kuama owiñi oku linga evĩho.” (Etundilo 23:2) Victoire wa siata oku pokola kelungulo eli. Onima yipi a kuata?

Eci Victoire a kuata 19 kanyamo, wa fetika oku talavaya kupange umue woku yenga ulela wondende. Eye wa enda oku mola okuti akamba vaye kupange va soka 40 kakãi, va enda oku ambata olonendo viondende vakualu avo. Kesulilo liolosemana viosi va enda oku nyana olonendo vi soka lofeto yoloneke vitatu ale vikuãla. Victoire wa popia hati: “Omanu vosi kupange oco va enda oku linga. Ovo va yonguile okuti ndi likongelavo kokuavo, pole sia tavele oku ci linga, momo nda nõlelepo oku kala ukuacili. Akãi vaco va enda oku ndi yola epembe loku ndi sapuila hati, ndi kasi oku pumba olombongo.”

“Eteke limue osimbu tua kala oku tunda kupange, tua ñualehela la cime cetu puvelo. Eye wa kũlĩhisa vakualu osi, kuenje wa sangamo olonendo, pole ka sangele cimue vekualu liange. Vosi va kuatiwa va tundisiwa kupange, vakuavo va kisikiwa oku talavaya olosemana vivali okuti ka va fetiwa. Vokuenda kuolosemana vivali akãi vaco va limbuka okuti lacimue nda pumba.”

“Oku Alula, Haku Nyanako”

Nda wa nõla ocina cimue ca nyelela, o sima ndati? Valua eci va nõla ocina cimue ci kuete esilivilo, va ci seleka okuti ci linga cavo, kuenda ka va sandiliya vali omunu waco. Ovo va kuete ocisimĩlo coluali cokuti, “oku alula haku nyanako.” Vamue va sima okuti ocituwa caco ca sunguluka. Ovo va popia hati, omunu wosi wa nyelisa ocina cimue, ka lavoka vali oku ci sanga. Vakuavo va popia vati, oku sandiliya omunu wa nyelisa, ci pesela ño otembo yange.

Suku o tenda ndati ocisimĩlo caco? Kelivulu Liesinumuĩlo 22:1-3, ku lekisa okuti omunu nda wa sanga ocina cimue ca nyelẽla ka sukila lika oku ci seleka okuti ci kala caye, pole, o sukila oku ci tata “toke eci [muẽle yaco] a ci sanda, oco ceciwe kokuaye.” Nda una wa ci nõla ka sandiliyile muẽle yaco o tendiwa okuti ocimunu. (Etundilo 22:9) Anga hẽ ocihandeleko caco ci kapiwakovo koloneke vilo? Christine wa limbuka okuti ci kapiwako.

Christine, usongui wosikola yimue. Eteke limue Votatu, wa endele kombango oku upa ofeto yaye yosãi. Ndocituwa cakãi vo Afrika, wa muña ciwa okokanda kaye kolombongo, kuenje wa ka kapa vocipete. Noke wa kuata omoto kuenje wa enda kohongele. Eci a pitĩla, wa iñisa eka liaye vocipete oco a fete olombongo viukuamoto. Omo liowelema, ka muile vali ndomo ocikutila colombongo ca loka kumosi lokokanda ko kombango.

Eci pa pita akukutu amue, ukuenje umue o kuete 19 kanyamo o tukuiwa hati, Blaise, haeye wa kala ukombe, wa pita vonjila yaco. Eye wa endele oku ka sandiliya ekamba liaye kohongele Christine a kala. Noke wa nõla okacikutila kaco kuenje wa ka kapa vocipete caye. Kesulilo liohongele wa sapuila ekamba liaye okuti wa nõla ocina cimue ca nyelisiwa pole, nda kuli umue o kasi oku ci sandiliya, citava okuti u telefonalela oco a lisitulule.

Luteke waco eci Christine a pitĩla konjo, weya oku sumua calua poku limbuka okuti olombongo viosi viofeto yaye, via nyelẽla. Noke yoku pita osemana eci a sapuilako ekamba liaye Josephine okuti olombongo viaye via nyelẽla, wo kumbulula hati eci va kala kohongele ekamba limue lio sapuila okuti wa nõla ocikutila cimue. Christine wa telefonala ku Blaise kuenda wa tukula olondimbukiso viosi viokokanda kaco. Eye weya oku sanjuka calua eci Blaise o wĩha olombongo viaye. Nye ci popiwa catiamẽla ku Blaise? Ndaño okuti wa solekele olombongo viaco vokuenda kuosemana, pole wa popia hati: “Esanju nda yeva poku tiula olombongo viaco, lia pitahãla lina nda kuata poku vi seleka.”

Esunga Lieci va Lekisila Oku Kala Vakuacili Otembo Yosi

Victorine, Victoire, la Blaise va kala kovitumãlo via litepa kuenda ka va li kũlĩhĩle. Pole va kuete ovituwa vimuamue. Ovo Olombangi via Yehova, vana va pokola konumbi Yembimbiliya yatiamẽla koku kala ukuacili. Omanu vaco va lavoka oku tẽlisiwa kuohuminyo ya Suku yoku nena oluali luokaliye. Embimbiliya li popia hati: “Mekonda liohuminyo yaye, tu lavoka ilu liokaliye loluali luokaliye omu mu kala esunga.” Omanu vana vakuesunga haivo vakuacili, ovo lika va ka kala voluali luaco.—2 Petulu 3:13.

Victorine wa kolela okuti uhukũi waye u ka pua lika eci Suku a ka pongolola ekalo lioluali. Pole, eye o kuete ukuasi wespiritu una ka u landiwa lolombongo. Omãla vaye vakuacili kuenda va kuete ovituwa viwa. Oloneke viosi vo Calumingu, va siata oku yeva ‘esanju li supoka’ eci va kundila vakuavo catiamẽla kohenda ya Suku loku va lomboluila ndomo Eye a ka tẽlisa olonjongole viwa via vana ‘vo vilikiya locili,’ kuenda “o silamela vosi vo sole.”—Osamo 145:7, 18, 20.

Noke yotembo yimue Victorine wa tunda kupange woku yenga ulela wondende. Kuenje wa fetika oku landisa pocitanda okulia kumue ku pangiwa losema yombowe. Omo lioku kala ukuacili, wa siata oku vetiya omanu valua vakuakulanda. Noke wa tepulula otembo yaye yoku landisa pocitanda oco a kuate otembo yalua yoku vangula lomanu catiamẽla kelavoko liaye lioku kala voluali lumue mu ka kala lika vakuacili. Vokuenda kuotembo wa kuela kuenje cilo, eye lulume waye va litumbika kupange wakundi votembo yosi.

Christine, wa nyẽlisile olombongo viaye kosamua Yonjango Yusoma Yolombangi via Yehova. Blaise ka kũlĩhĩle omanu valua va kala kohongele yaco, pole, wa kũlĩhĩle okuti omanu vaco vamanjaye Akristão vana va likolisilako oku kala vakuacili otembo yosi.

Omanu vañami ove wa kũlĩha okuti va likolisilako oku kala vakuacili otembo yosi? Citava okuti o sokolola ava va tẽla 50, 100, ale 200 komanu okuti vakuacili. Olombangi via Yehova via siata oku kuata esanju liaco Vonjango yavo Yusoma. Momo lie ku endela kolohongele viavo oco o va kũlĩhe ciwa?

[Etosi lia Velapo kemẽla 11]

“Oku kuata omãla vakuacili esumũlũho limue lia velapo ka li sokisiwa lukuasi”—VICTORINE

[Okakasia kemẽla 13]

Anga hẽ Elivulu Liolosapo 6:30, li Eca Esunga Lioku Iva?

Elivulu Liolosapo 6:30, li popia hati: “Ka va sepula hẽ ocimunu nda civila onjala eci ca lambuka?” Anga hẽ olondaka evi vi lekisa okuti ca sunguluka oku iva? Sio, hacoko. Ulandu waco u lekisa okuti Suku o nyãle ocimunu kuenda eca eyambulo kokuaye. Ocinimbu ci kuãimo ci popia hati: “Nda [ocimunu] ca sangiwa ci kuete oku feta olonjanja epanduvali, ndokuti eca ovikuata viosi viovonjo yaye.” (Olosapo 6:31) Ndaño okuti omunu una wa ivila onjala pamue ka yambuiwa ndomunu wa iva omo liocipululu ale locisimĩlo coku nyõla omuenyo womunu a nyana, pole, o kisikiwa ‘oku feta’ ale oku tiula ocina a nyana. Vana va sandiliya oku kuatisiwa lohenda ya Suku ka va yongola oku kuata eko kovaso aye, omo lioku nyana.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link