Part 6
Atavo Osi hẽ a Taviwa la Suku?
1. Ndomo Ondaka ya Suku yi ci lombolola, atavo vapi vavali va kasiko?
YESU wa popia hati: “Iñilili vombundi ya sukatela, momo ombundi yoku iñila koku nyõleha ya tanda, kuenda onjila yendako ya sanjavala, kuenje va lua va iñililamo.” (Mateo 7:13, 14) Ndomo Ondaka ya Suku yi ci lombolola, kuli lika atavo avali: Limue liocili, likuavo liesanda okuti limue li tuala komuenyo ko pui, likuavo li tuala kenyolẽho.
2. Ndamupi Embimbiliya li lekisa okuti atavo haosiko a sanjuisa Suku?
2 Omanu vamue va siata oku sima okuti atavo osi a sanjuisa Suku. Ovinimbu Viembimbiliya vikuãimo ndeti, vi lekisa okuti eci haciliko:
● “Va Isareli va linga vali eci cĩvi kovaso a Yehova. Va vumba vo Baale, lAsitarote, lo losuku via Suria lolosuku via Sidono lo losuku via Moavi, lolosuku via va Amoni, lo losuku via va Filisiti. Va yanduluka Yehova, ka vo vumbile. Onyeño ya Yehova ya wengukila va Isareli.” (Olonganji 10:6, 7) Nda etu tu fendela oviteka ale olosuku vimue vikuavo okuti Suku yocili hayeko, ka tuka taviwa la Yehova.
● “Omanu ava va sumbila ño lovimela viavo, puãi ovitima viavo vi kasi ocipãla lame. Va fendela ño esanda osimbu va kasi loku longisa ovisila viomanu.” (Marko 7:6, 7) Nda omanu va litukula vati va vumba Suku pole va longisa ovisimĩlo viavo muẽle okuti ka va longisa eci Embimbiliya li popia, efendelo liavo liolivova. Olio ka litaviwa la Suku.
● “Suku espiritu kuenje ca sesamẽla ava vo fendaila oku u fendela lespiritu locili.” (Yoano 4:24) Efendelo lietu li kuete oku linalisa locili Condaka ya Suku.
Apako Etavo Liesanda
3. Etavo liocili leli liesanda li limbukiwa ndati?
3 Ndamupi tu tẽla oku ci kũlĩha nda okuti etavo limue li sanjuisa Suku ale sio? Yesu wa popia hati: “Uti wosi uwa wima apako awa, puãi uti ũvi wima apako ha-awako. . .Oco vu va limbukila kapako avo.” Volondaka vikuavo ci lomboloka okuti, nda etavo limue lia Suku ci tava okuti lika ima apako awa, pole nda lia Satana lika ima apako ãvi. —Mateo 7:15-20.
4. Ocituwa cipi afendeli vocili va Yehova va lekaisa?
4 Etavo liocili li kuete omanu va lisole pokati, haivo va lekisa ocisola ku vakuavo. Eci ca sunguluka momo Yehova o Suku yimue yocisola. Yesu wa popia hati: “Kokulisola kuene pokati oko omanu vosi va limbukila okuti vulondonge viange.” Anga hẽ atavo a kuãi onumbi eyi yefendelo liocili?—Yoano13:35; Luka 10:27; 1 Yoano 4:8.
5. Ndamupi elivulu limue li lombolola omĩlu yokulandisiwa kuapika vo Afrika?
5 Sokolola omĩlu yokulandisiwa kuapika vo Afrika. Elivulu limue li popia okuti: “Ci soka 18.000.000 komanu vamulo vo Afrika, va landisiwa ko islâmico pokati ko Saara lokalunga ko Índico okupisa kunyamo wa 650 toke 1905. Kesulilo liunyamo wa 15, vakuafeka yo Europa va fetika omĩlu yokulandisa apika vokohulo Yokuntundilo wo Afrika okuti toke kunyamo wo1867, ci soka 7.000.000 kuenda10.000.000 yolonyitiwe vio vo Afrika, vakapiwa volombaluku ndapika okuenda Kofeka Yokaliye okuti kolofeka vikuavo.”
6. Ndamupi etavo lia likongelele volomĩlu viokulandisiwa kuapika?
6 Cipi ca kala ocituwa cetavo vokuenda kuotembo yombuanja vo Afrika eci alume, akãi kuenda omãla vopiwa volonjo viavo kuenda kapata avo, oku kutiwa lalienge, oku kapiwa ondimbukiso lutale watokota, oku landiwa kuenda oku landisiwa ndolongombe? Esapulo limue lio kofeka yo Quênia li popia okuti: Cikale ava va litukula hati akristão ale va Islamismo, vosi yavo va kuete ocisimĩlo cimosi ketokeko liomanu, pole vosi yavo va vetiya ovimunga viomanu vakualomĩlu haivo veyuka to olonepele viakova. . . Tu kuete oku limbuka eko lia lingiwa la va Musulmanu kuenda akristão vesanda okupisa Kutundilo toke Vocakati co Konano, kuenda upeke wovisimĩlo viavo, loku nena ohali ka yi tendiwa komanu vo vo Afrika vokuenda kuanyamo aco alua. “
Etavo Kuenda Uyaki
7. Ocikele cipi asongui vatavo va siata oku kuata kuyaki?
7 Lonjila yimue yikuavo etavo liesanda lia siatavo oku lekisa apako ãvi. Ndeci, ndaño okuti Embimbiliya li vetiya “oku sola ava va lisungue letu,” asongui vatavo koluali luosi lesanju lialua va siata oku vetiyila omanu kuyaki.—Mateo 22:39.
8. (a) Ndamupi asongui vatavo va vetiya okupondiwa kuomanu kuyaki vo Afrika? (b) Nye ca popia umue ocitunda catiamẽla kasongui vatavo vokuenda kuyaki kofeka yo Nigéria?
8 Ca kũlĩhĩwa ciwa okuti kunyamo wo 1994 olomandele kuenda ovitunda, va panga onepa koku ponda omanu kofeka yo Ruanda. Etavo lia kuatisavo kovoyaki akuavo a lingiwa vo Afrika. Ndeci, vokuenda kuyaki wa pita vo Afrika kofeka yo Nigéria, atavo o kolonepa vimosi a vetiya omanu oco va yake. Osimbu uyaki wamamako, cimue ocitunda ca popia hati asongui vatavo “va siapo upange wa va ihĩwa la Suku.” Eye wa popiavo hati: “Etu tu litukula hati tulondingupange via Suku, pole tua linga olondingupange via Satana.”
9. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla kolondingupange via Satana?
9 Embimbiliya li popia ocina cimosi okuti: “Satana o liluvikiya ndungelo wocinyi. Oco, nda oloñuatisi viaye vi liluvikiya ndoloñuatisi viesunga, ka ci komohisa.” (Va 2 Korindo 11:14, 15) Ndeci omanu valua olondingaĩvi va siata oku likembisa oku kala omanu vawa, Satana o kembelavo omanu pokati kolondingupange vakuatavo va lilekisa nda vakuesunga, pole ovilinga viavo vĩvi kuenda apako avo ka hawako.
10. Ndamupi asongui vatavo va siata oku likala Suku?
10 Asongui vatavo voluali luosi va siata oku kunda ocisola, ombembua kuenda umbombe, pole va siata oku lekisa esuvu omo lioku panga onepa kovoyaki kuenda kovina vikuavo vĩvi. Embimbiliya li va lombolola ciwa poku popia hati: “Va popia vati, tua kũlĩha Suku, puãi vo likala lovilinga viavo.”—Tito 1:16.
Tunda “vo Bavulono Yinene”
11. Ndamupi Embimbiliya li lombolola etavo liesanda?
11 Tu pondola oku limbuka eci Yehova a sima catiamẽla ketavo liesanda poku tanga Vembimbiliya kelivulu Liesituluilo. Kelivulu liaco, etavo liesanda li lekisiwa ndukãi wocindekaise okuti “Bavulono Yinene.” (Esituluilo17:5) Konomuisa ndomo Suku a lombolola ukãi waco:
● “Ocipuepue cinene. . .haico olosoma viokilu lieve via pekela laco.” (Esituluilo 17:1, 2) Etavo liesanda lia likapa vopulitika okuti oku pokola ku Suku ci sule, momo olonjanja vialua va siata oku sapuila olombiali eci ovo va kuete oku linga.
● “Vokati kalio mua sangiwa osonde yovaprofeto leyi yolosandu, kuenda yomanu vosi va pondiwa kilu lieve.” (Esituluilo 18:24) Etavo liesanda lia siata oku lambalala loku ponda omanu va Suku hailio li kuete eko liolohuluwa viomanu va fila kuyaki.
● “Olio muẽle lia litambela, kuenda lia kukulula.” (Esituluilo18:7) Etavo liesanda li kuete ovokuasi alua ana a ecelela asongui valio oku kala velau.
● “Olofeka viosi via kembiwa lumbanda wove.” (Esituluilo 18:23) Omo li alongiso alio esanda okuti ocilelembia ka ci fi, etavo liesanda lia yuluila omanu onjila yokutãha kuenda umbanda, lia eca efetikilo liomanu oku kuatela usumba ava vafa kuenda lia vetiya oku fendela ava va fale osimbu.
12. Elungulo lipi Embimbiliya lieca liatiamẽla ketavo liesanda?
12 Embimbiliya lieca elungulo lia pama komanu oco va tunde ketavo liesanda, poku popia hati: “Amanu vange, tundi vimbo liaco, sanga wu linala lakandu alio, kuenda sanga afengi alio o kuati.”—Esituluilo18:4, 5.
13. Nye cika pita letavo liesanda kuenda ava va panga onepa yalio?
13 Ndopo muẽle, o Bavulono Yinene, ocisoko catavo esanda voluali luosi, cika nyõliwa muẽle pe. Embimbiliya li popia hati: “Oco okuyambuiwa kualio kuiya eteke liongongo, okuti okufa, loku tatela, kuenda onjala, kuenje li pia elisi londalu, momo Yehova Suku u o li tetuluila, wa pama.” (Esituluilo 18:8) Oco tu yuvule oku tambula onepa kafengi alio, tu sukila oku litepa lovina viosi vi panga onepa ketavo liesanda, kuenda oku yuvula oku panga onepa kovituwa viayo, kovipito kuenda elilongiso ka li sanjuisa Suku. Eci ocina cimue conjanga. Momo omuenyo wetu u kasi kohele!—2 Va Korindo 6:14-18.
[Elitalatu kemẽla 20]
Etavo liesanda lia siata oku likongela vovoyaki kuenda kokulandisa apika
[Elitalatu kemẽla 20]
Poku sumũlũisa asualali: Daily Times yo ko Nigèria, onaviyu yambataile apika: Schomburg Center for Research in Black Culture/The New York Public Library/Astor, Lenox and Tilden Foundations; umalẽhe ofa ipepe: FOTO DA ONU 186797/J. Isaac