Amãlẽhe—Pindisi Olondunge Viene!
“Okulia kua kola kuakulu, okuti kuava va tela oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, omo olondunge viavo via pindisua.”—VA HEVERU 5:14.
1, 2. (a) Otembo yetu etaili yi sokisiwa ndati lotembo Yakristão ko Efeso yosimbu? (b)Ovoloño api apondola okuku popela kohele, kuenda ndamupi o a lekisa?
“ENDAENDI lutate nda vakualundunge. Oku ka endaendi ndava va kamba olondunge. Kolisiko oku yukisa oloneke viene leci cesunga lika momo oloneke vilo via viha” (Va Efeso 5:15, 16) Tunde eci upostolo Paulu a soneha olondaka evi toke cilo papita ale olohũlũkãi vivali vialima, okuti “omanu vãvi lolohembi vamamako lokulinga eci cĩvi.” Etu tukasi kotembo yohali, ale ndeci epongoluiso Liembimbiliya litukuiwa Phillipos livitukula hati, olotembo “vieyuka ohele.”—Timoteo 3:1-5, 13
2 Ove opondola okuyuvula oco kuka nyõliwe lolohele viaco vikasi okulengelela konepa yove, lokulekisa “olondunge . . . lukũlĩhiso lesuluviko.” (Olosapo 1:4) Kolosapo 2:10-12 kupopia hati: “olondunge viñila vutima wove, kuenje uloño u sanjuisa omuenyo wove. Utate u ku silamẽla. Olondunge vi ku lava lava, ha vi ku popela konjila yevĩho, kuenda kokuava va popia popia esanda.” Puãi opondola oku likisa ndati ovoloño aco? Ko Heveru 5:14 hati: “okulia kua kola kuakulu, okuti kuava va tela oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, omo olondunge viavo via pindisua.”lolondunge, okukũlĩhĩsa ndomo olondunge vi lingiwa cisukila okuikisa. Ondaka Paulu a tukula velimi lio Helasi yilombolola okuti ‘cikasi ndovilinga viokupamisa etimba.’ Ove o pondola okufetika epindiso liaco?
Okupindisa Olondunge Viove
3. Ndamupi opondola okukuama olondunge viove via pindisiwa nda wa vilikiyiwila okunola cimue?
3 Limbuka okuti olondunge viove—luloño wove woku tepisa eci ciwa kueci cĩvi—vi pindisiwa “lokuvikisa.” Osimbu olinga etepiso, otatãlo, olinga ño eci ceya vovisimĩlo, ale okukuama ño owuñi okuti olonjanja haviosiko cisupa vokunola lolondunge. Okunola lolondunge, ove osukila okukuama olondunge viove via pindisiwa. Ndamupi? Tete, moñolola ekalo kuenda kuata elomboloko. Linga epulilo nda cisesamẽla. Nola ndomo ovisimĩlo viove vikasi. Olosapo 13:16 viti: “Ukuotate o lekisa olondunge kovina viosi a linga.” Noke, seteka okunola eci ovihandeleko ale olonumbi Viembimbiliya vilekisa kulandu waco. (Olosapo 3:5) Eci okucilinga, ocili muele, ove osukila okukuata ukũlĩhĩso Wembimbiliya. Eci oco Paulu a tu vetiyila okukuata “okulia kua kola”— oco tu lilongise “upati lusovi lokulepa kilu kokulonga” kuocili.—Va Efeso 3:18.
4. Momo lie okuti ukũlĩhĩso wa Suku usilivila vali?
4 Eci okucilinga cisilivila calua mekonda etu katualipuile, tua kuakandu. (Efetikilo 8:21; Va Roma 5:12.) “Utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene,” oco capopia Yeremiya 17:9. Nda kapeli olonumbi via Suku oco vituendise, eue tulinganala etu muẽle lokusima okuti ocina cimue cĩvi oco ciwa—mekonda etimba lietu oco liyongola. (Cisokisa la Isaya 5:2.) Ukualosamo wa soneha hati: “Ukuenje o tẽla ndati oku tata onjila yaye okuti yi yela? O ci tẽla poku lilava ndeci ca popia ondaka yove. Kalungulo ove oku njupopa olondunge, oco olonjila viosi viuhembi ndi vi nyale.”—Osamo 119:9, 104.
5, (a) Momo lie amalẽhe vamue va kuamẽla kovipita viesanda? (b) Ufeko umue ocili wacilingisa ndati onjila yaye?
5 Momo lie okuti amãlẽhe vamue va kulila volonjo Viakristão vakuamela ovina viesanda? Citava okuti vaco ovo lalimue eteke valimbukile ovo muẽle ndeci cikasi ocipango ca Suku, okuti ciwa, ca sunguluka, ca pua eko’? (Va Roma 12:2) Vamue citava okuti vaendaenda kolohongele lolonjali viavo kuenda vatẽla okutukula amue alongiso Embimbiliya. Puãi eci va puliwa poku setekiwa eci catiamẽla ketavo liavo ale okulombolola ovina vimue viondongosi ya Suku, ukulĩhĩso wavo ulekisa okuti utito calua. Amãlehe. Vaco caleluka calua okukonyuisiwa. (Va Efeso 4:14) Nda eci ocili kokuove, momo lie kulingila apongoloko? Umue umãlẽhe ufeko yivaluka hati: “Dalikũlĩhĩsa ame muẽle kuenje noke ndalipula okuti, ‘Ndamupi ndakũlĩha okuti eli olio etavo liocili? Ndamupi ndakũlĩha okuti kuli Suku onduko yaye Yehova?’”a Lokukũlĩha ovisonehua cotuala kelomboloko liokuti ovina alilongisa kolonjali viaye viocili muẽle!—Cisokisa lo Ovilinga 17:11.
6. Ove o pondola ndati okulinga “ovina vi sanjuisa Ñala,” Yehova?
6 Nda walimalẽha lukũlĩhiso wolonumbi via Yehova, cika ku leluka vali ‘oku kũlĩhĩsa ovina vi sanjuisa Ñala’ (Va Efeso 5:10) Pole nda kukuete olondunge viasokapo viokulimbuka ekalo limue? Likutilila ku Yehova oco aku kuatise. (Osamo 119:144) Seteka okuvangula ondaka yaco lolonjali viove ale Lukristão wamako kespiritu. (Olosapo 15:22; 27:17) Ekuatiso lipondola poku sangiwavo poku sandiliya Vembimbiliya lo valivulu o Sociedade Torre de Vigia. (Olosapo 2:3-5) Osimbu o kuama vali olondunge viove via pindisiwa, vika pongolola viuloño.
Okulekisa Olondunge Kolomapalo
7, 8. (a) Ove o pondola ndati okukuama olondunge viove via pindisiwa pokunola okuenda cocipito cimue ale sio? (b) Embimbiliya li lekisa okuenda komapalo?
7 Kaliye yapa tutali ndamupi ove osukila okukuama olondunge viove via pindisiwa vakalo amue. Sokolola, ndeci, ove pamue wa pañinyiwa kohongele yimue. Ove pamue otambula ukanda lepañinyo liokuendako oku kuvetiya okuendela kocipito. Vakasi lokukulomboluila okuti etendelo lialua liamalẽhe Olombangi via Yehova haiko vaka kala. Pole olombongo viokulanda vika kisikiwa. Ove nda waendako?
8 Oco, kuama olondunge viove via pindisiwa. Tete kũlĩhĩsa. Kohongele yaco eyi kuka kala omanu vañami? Helie ka kalako? Owola yipi yika fetika? Yika pua owola yipi? Ovopange api angiliyiwa? Yika songuiwa ndati? Noke, linga limue epakiso kũlĩhĩsa ciwa ovipama “Reuniões Sociais, kuenda “Entretenimento” vo Indice das Publicações da Torre de Vigia. Nye pamue yokulekisa? Covina vimue, Yehova kapisa okukala pamosi okupapala. Ocili, Ukundi 8:15 wacipopia ale osimbu hati noke okutalavaya calua, “vemi liekumbi ka kuli cimue ciwa te oku lia loku nyua kuenda oku sanjuka.” Momo,j Yesu Kristu eye muẽle waendelevo kocipito cimue pokati kavio cakala colohuela. (Luka 5:27-29; Yoano 2:1-10) Ci sokolola ciwa, oco okũlĩhise nda okulikongela kupondola okukulinga ciwa.
9, 10. (a) Olohele vipi ovipito vimue vilekisa? (b) Apulilo api osukila okulipula pokunola okuenda kocipito cimue ale sio?
9 Ndaño oco, ovipito vĩvi vinena ovitangi. Ku 1 Va Korindo 10:8, tutangako ndomo okuti ukamba ũvi utuala kukahonga kuenda wapondisa veteke liongongo “akui avali kolohũlũkãi vitatu [via va Isareli vasinile].” Elungulo likuavo lisangiwa ku Va Roma 13:13 liti: “Tu endaendi lesunga nda vutanya, ha lonjuela ko loku kolua, ha loku pekela ko lakãi, pamue lusavili, pamue lovama lesuvu.” (Cisokisa la 1 Petulu 4:3) Ocili, kaliatukuile etendelo liava citava okukala cocipito. Pole esapulo lilekisa okuti cocipito vinena eci catĩla vali okuvitetulula. Cocipito vitito caleluka vali okuviongotiya kuenda catĩla calua oku pongoloka “ayele”—Va Galatia 5:21
10 Kakuli atatahãi okukũlĩhĩsa kuove kuka votola apulilo ndeci a: Vamue Akristão vamako kespiritu vakala kocipito yaco? Helie mueliaco? Onjongole yocipito yokulinga ukamba ale okuvelisapo umue? Kuli asipato amue okuti helie okakalapo? Nda ocipito caco calingiwa kesulilo liosemana, cikapua kowola yasunguluka okuti vaco vaka kalako vapondola okupanga onepa kupange wokukunda Kuakristão keteke liavo? Nda kukakala ocisikilo lokupiluka, vikalingiwa lonumbi Viakristão? (2 Va Korindo 6:7) Okulinga apulilo aco citava okuti kacalelukile. Puãi Olosapo 22:3 vivetiya hati: “Omunu wa lunguka o mõla ũvi kuenje o lisalamisa; omunu wa kamba olondunge enda ño kuenje o yambuka.” Ocili, ove opondola okuyuvula ekalo liohele pokukuama olondunge viove via pindisiwa.
Okulekisa Olondunge Pokusokiya Elilongiso Liove
11. Amãlẽhe vapondola okukuama ndati olondunge viavo via pindisiwa kokunola ovisimilo viavo viokovaso
11 Embimbiliya lipopia okuti cikuete esilivilo lialua okulingila ocisimĩlo catiamẽla kovaso. (Olosapo 21:5) Ove lepata liove wasiati okusapela catiamẽla koloneke viove viokovaso? Pamue osima okuiñila vupange wokukunda wotembo yosi. Ocili muẽle, okunola upange owu cinena esanju lialua. Nda okasi okulilongisa okukuata ovituwa viwa kuenda walekisa ovoloño vokukunda, ove okasi okuliangiliyila upange owu. Wasima ale eci citiamẽla ndomo ove muẽle okalitekula eci okaiñila vupange wokukunda? Nda okuti kovaso, ove wanõla okukuata epata okatẽla ciwa okutata ciwa ocikele caco? Okusuñamisa ciwa okunola kuatiamẽla kovina viaco, cisukila olondunge via pindisiwa.
12. (a) Apata amue asiata ndati okunola okuliyendalaika kapongoloko akalo liesiliyo? (b) Oco iñile vocimãho cupange wukundi wotembo yosi cisukila elilongiso liavela? Cilombolola.
12 Kovitumãlo vimue handi citava okulilongisa umesele ale uloño usilivila kupange. Kuli amãlẽhe vana okuti valilongisa ovopange epata ale valongisiwa lakamba akulu vakuete ale ovoloño. Vamue vakasi lokulongisiwa ovomesele kosikola okuti kovaso yoloneke cikakuatisa oku leluisa omuenyo. Nda kapali apuluvi aco, noke yokulongisiwa lolonjali citava okulingila aliangiliyo komãla vavo oco vatambule onjukiye yelongiso noke yokulilongisa kosikola. Okusimĩla kovaso yoloneke lonjila ndoyo kuendavo oku tata ovikele via kulu capiãla enene okupanga onepa vupange wukundi wotembo yosi votembo yalua eci kacalitepele loku kapa u Soma tete kovaso. (Mateo 6:33) Kuenda elongiso liavelapo kaliviala upange wukundi wotembo yosi. Ndeci, umãlẽhe umue ukãi wayonguile upange wakundi votembo yalua. Eci eye amãla elilongiso liosikola, olonjali viaye—ovo muẽle akundi vavelapo— kavali kavo volingila ekuatiso limue lielongiso. Eye watẽla okukala ukundi wotembo yosi omo wa tambula elongiso liwa kosikola yaye, kuenda kaliye okuete uloño una okuti o likuatisa lawo eye muẽle lokuamamako vukundi wotembo yosi.
13. Apata apondola okutenda ndati oseyo yelilongiso liamamako?
13 Catiamẽla kelongiso liavelapo, epata lepata likuete omoko kuenda ocikele coku vayongola okunola. Nda elongiso liaco lianoliwa ciwa, eci cikuatisa calua. Eci cipondola okukala yimue onjanjo. Nda okasi lokusima elilongiso liaco, ocimãho cove cipi? Okuliangiliya ove muẽle okuvotola ovikele viukulu vonjila yimue yekemanyo? Ale ove “o lisandela ovina vinene ove muẽle? (Yeremiya 45:5; 2 Tesalonike 3:10; 1 Timoteo 5:8; 6:9) Nye cipopiwa catiamẽle kokutambula elongiso liavelapo okuti hakonjoko ale okukala kosikola yavelapo? Citava okuti cikala olondunge mekonda lielungulo lia Paulu okuti “akamba vãvi va nyola ovituwa viwa”? (1 Va Korindo 15:33; 2 Timoteo 2:22) Sokololavo okuti “oloneke via tu tukuiwila via linga vimbumbulu.” (1 Va Korindo 7:29) Otembo yiñami ove okalitumbika velongiso liaco? Cika ku mãlela alima ove osi vumãlehe? Nda oco, okakapako ndati olonumbi Viembimbiliya okuti “ivaluka Usovoli wove voloneke viutila”? (Ukundi 12:1) Ale alilongiso okasi okulinga aecelela otembo yaco yisilivila kovopange Akristão ndeci okuenda kolohongele, kupange wokukunda, kuenda elilongiso liopokolika.? (Mateo 24:14; Va Heveru 10:24, 25) Nda olondunge viove viapindisiwa vitãi ciwa, lalimue eteke wapumbile ovimãho viespiritu ove kuenda lepata liove vakulingilako ovisimĩlo viokovaso.
Okunamulala te Kuasumbiwa
14. (a) Olonumbi vipi te vi songuila ava va namulãla pokulekisa ocisola omanu lokuavo? (b) Vamue va namulala vasiata ndati okupumba olondunge catiamẽla konepa eyi?
14 Konepa yikuavo okuti olondunge viove via pindisiwa vi sukiliwa okunamulala. Eci hacĩviko okukala lonjongole yokulekisa ocisola ku umue ove osole. Ukuenje lufeko valipua Vocisungo ca Salomone ocili okuti valekisa vimue ovindekaise viocisola eci handi kavalingile olohuela viavo. (Ocisungo ca Salomone 1:2; 2:6; 8:5) Oloneke vilo vamue akuenje lafeko va namulãla cimosi haico valimbuka okuti okulikuata kovoko, okulisipula, lokulikuatelela ovo muẽle, capiãla enene nda olohuela vikasi ocipepi. Pole ivaluka okuti: “U o likolela eye muẽle vutima waye eveke.” (Olosapo 28:26) Etendelo lialua liava va namulãla liasanga ovitangi viokusombisiwa mekonda liokulikolela ovo muẽle toke vakupukila vakalo ãvi. Okulekisa ocisola casiata okupiãla: ovilinga vilingisa onyanya ovio vi supako kuenje cisulila vokulinga ukahonga.
15, 16. Ava va namulãla te valunguka ndati oco okuti okunamulala kuavo kukala lekemainyo?
15 Nda ove okasi lokunamulala, kuata olondunge viokuyuvula okukala lika liene lu wove o laika okulikuela laye. Omo liaco, eci cavelapo okulisanjuisa omunu lukuavo vocimunga la vamue vakuene okukala pana okuti pali omanu. Vamue va namulãla va pañinya umue o vakuama. Kuendavo, lilongisa olondaka via Hosea 4:11 “Oloñeyi vĩvi kuenda ovina vi koluisa vi va nyẽha olondunge.” Ovinyua vipondola okunyola olondunge viwa kuenda cituala ava va namulãla kelinga lionjila yimue okuti ovo noke vatiukila konyima.
16 Olosapo 13:10 viti: “Epela li koka uyaki lika, puãi ava va yeva alungulo avo vakualondunge.” Oco ‘yevi alungulo’ kuenda sapeli ndamupi ukaliendisa ene muẽle. Kuati olongave pokulekisa ocisimĩlo cokulikuata kuata omunu lomunu a sumbile ovikembe lovisimĩlo viukuavo. (1 Va Korindo 13:5; 1 Va Tesalonike 4:3-7; 1 Petulu 3:16) okuvangula catiamela kulandu owu tete cikasi soketi mbi catĩla, pole eci cipopela kovitangi viakãla vikeya kovaso.
Okulongisiwa Tunde Kutila.
17. Daviti wa kapele ndati ekolelo liaye ku Yehova ‘tunde kutila waye,’ kuenda amãlẽhe vetaili nye va lilongisako?
17 Okuyuvula olonjanjo via Satana cikasukila okulunguka olonjanja viosi konepa yove—kuenda olonjanja vimue, cisukila epandi lialua. Pole vokuenda, kuotembo, ove muẽle okasanga calua, halukueneko lika okasi okunamulala laye, puãi koluali luosi. Ukualosamo Daviti walikutilila hati: “A Suku, wa ndonga ndonga tunde kutila wange. Lame nda lombolola ovikomo viove toke cilo.” (Osamo 71:5, 17) Daviti wa kũlĩhĩwile omo liepandi liaye? Ceci akala umãlẽhe! Ndaño muẽle ceci handi kaliyakele la Goliata, Daviti wakuata epandi lialua koku popelela ocunda ca isiaye—pokuponda ohosi lokanyani. (1 Samuele 17:34-37) Kuenje, Daviti wa kuatela utõi ku Yehova, pokutukalahati “wa ndonga ndonga tunde kutila wange.” Uloño wa Daviti wokukolela ku Yehova wolingisa okuti koloseteko viosi cotunda ciwa. Lovevo okasanga okuti nda wakolela ku Yehova, eye okakuiha epandi longusu ‘oco o yule oluali’
18. Evetiyo lipi liaecelela kamãlẽhe va Suku etaili?
18 Olohũlũkãi vialua viamãlehe ndove vasiata okulekisa epandi liokutalama kuenje kaliye vakasi okuvumba ndakundi va papatisiwa volondaka viwa. Etu tu pandula calua Suku mekonda liokulikolisilako kuene wamãlẽhe kuenda epandi liene! Amamiko okunola okupuluka kekoka lioluali. (2 Petulu 1:4) Amamiko okukuama olondunge viene via pindisiwa Lembimbiliya. Okucilinga cika ku vindikiya kohali otembo yilo kuenda okusulako cika ku neneli eyovo. Ocili, ndomo ocipama eci cikuãimo cika lekisa, Ene ukalinga ene okuti omuenyo wene ukakuata etundilo liwa.
[Etosi pombuelo yemela]
a Tala ocipama “os Jovens Perguntam . . . Como Posso Desenvolver um Apego Pessoal pela Verdade?” vo Despertai! 22 ya Mbalavipembe wo 1998.
Apulilo Okupitulula
◻ Umãlẽhe o pindisa ndati olondunge viaye?
◻ Umãlẽhe o pondola ndati okukuama olondunge viaye via pindisiwa kueci catiamela kocipito Cakristão?
◻ Ovina vipi visukila okuvikũlĩhĩsa poku sima elilongiso lia vamue?
◻ Ava va namulala vapondola ndati okuyuvula onjanjo yukahonga?
[Elitalatu kemela 23]
Okulilongisa okukala luloño cika ku kuatisa okupindisa olondunge viove
[Elitalatu kemela 24]
Ovipito vitito caleluka vali okuviongotiya kuenda catĩla calua okusulila vayele
[Elitalatu kemela 24]
Olonjali te vi kuatisa omãla vavo okusokiya elongiso liavo
[Elitalatu kemela 25]
Okalisanga ocimunga pamuamue cikuatisa