OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/4 kem. 8
  • ‘A Suku, Tuma Ocinyi Cove Locili Cove’

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • ‘A Suku, Tuma Ocinyi Cove Locili Cove’
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocinyi Cikasi Okuamamako Loku Nina
  • Ocinyi Cikasi Okuamamako Lokunina Naito la Naito
  • Casituluiwa Votembo Yasokiyiwa la Suku
  • Tava Oku Pongolola Ovisimilo Viove
  • ‘Ocinyi Cene ci Taime’
    Upange Wetu Wusoma—2011
Utala Wondavululi—2000
w00 1/4 kem. 8

‘A Suku, Tuma Ocinyi Cove Locili Cove’

‘Tuma ocinyi cove locili cove, oco visonguile.’−OSAMO 43:3.

1. Yehova o situlula ndati ovipango viaye?

YEHOVA okuete utate walua kueci catiamẽla koku sapula ovipango viaye komanu vaye. Omo liaco, poku tu sapuila ocili ocinyi caco kaceci vonjanja yimosi, pole o tu cihã naito la naito. Ekalo liomuenyo wetu lisokisiwa lomunu olinga ungende unene. Eye otunda omẽle yocili kociteketeke okuti handi olete ño citito. Eci ekumbi lifetika oku tunda levando komẽle, ongende yipondola oku mõla ovina vikasi ocipepi laye. Pole, vikuavo vikasi ocipãla eye ovilete lika okuti viavuvala. Puãi, osimbu ekumbi likasi okuamamako loku kula, eye citava okuti omõla ovina vikasi ocipãla laye. Cimuamue haico cipita locinyi cespiritu ceciwa la Suku. eye otuecelela oco tulimbuke ovina naito la naito. Omõla wa Suku, Yesu Kristu, waeca elomboloko liovina viespiritu lonjila yimuamue. Tukulihisi ndomo Yehova aeca elomboloko komanu vaye kotembo yosimbu, kuenda ndomo akasi okucilinga otembo yilo.

2. Ndamupi Yehova aeca elomboloko kotembo Yakristão vatete?

2 Omãla va Kora soketi ovo vasoneha Osamo 43. omo okuti va kala Va Lewi, ovo va kala lesumuluho lioku longisa omanu Ocihandeleko ca Suku (Malakiya 2:7) Ocili okuti, Yehova eye wa kala Ulongisi wavo Wavelapo, kuenda ovo vokapeleko, Ndono yolondunge viosi. (Isaya 30:20) Ukualosamo wa likutilila hati: A Suku tuma ocinyi cove, locili cove. Oco vi songuile’ (Osamo 43:1, 3) Osimbu va Isareli va kuatelele ekolelo Yehova, eye wa va longisa olonjila viaye. Eci papita ovita vimue vianyamo, Yehova wavaiha ocinyi locili vonepa yimue yikomohisa vali enene. Suku eci wacilinga poku tuma Omõla waye palo posi.

3. Va Yudea va kapiwile hẽ ndati voseteko lalongiso a Yesu?

3 Eci Yesu akala omunu ukuetimba liositu, Omõla wa Suku, wa kala ‘ocinyi coluali.’ (Yoano 8:12) Eye wa longisa omanu “ovina via lua lolosapo”−okuti ovina viokaliye. (Marko 4:2) Eye wa kumbulula Pontio Pilato hati: “Usoma wange hawoluali luloko.” (Yoano 18:36) Etambululo eli ku va Roma kuenda ku va Yudea vasolaile calua ofeka yavo, lia kala ocisimilo cimue cokaliye, momo ovo vasimaile hati, Mesiya iya opokuisa Ocisoko ca va Roma, kuenda iya o tumbulula ulamba va Isareli va kala lawo osimbu. Yesu wa kala loku mõlehisa ocinyi ca tunda ku Yehova, pole ondaka yaye ka ya sanjuisile olombiali via va Yudea, okuti “va sola ca lua oku sivayiwa lomanu, oku sivayiwa la Suku ci sule.” (Yoano 12:42, 43) Omanu valua okuti vanõlapo oku tiamẽla vali koviholo viomanu, kuenje ka va tavele kocinyi cocili cespiritu citunda ku Suku.−Osamo 43:3; Mateo 13:15.

4. Tua kuliha hẽ ndati okuti olondonge via Yesu handi viasukilile okuamamako loku kuata elomboloko liocili ca Suku?

4 Pole, alume kuenda akãi vamue okuti vakuotima wasunguluka, va tava lonjolela ocili Yesu alongisa. Ovo vamamako kamue loku kuata elomboloko liocipango ca Suku. Eci Ulongisi waco, Yesu akala oku panda kesulilo liomuenyo waye palo posi, ovo handi, va kuata ovina vialua vasukilile oku lilongisa. Yesu wa va lomboluila hati: ‘Lopo ñasi lovina via lua vio ku popia lene, puãi ka vu tẽla handi oku vi yeva.’ (Yoano 16:12) Ocili okuti, olondonge handi viasukilile oku amamako loku kuata elomboloko liocili ca Suku.

Ocinyi Cikasi Okuamamako Loku Nina

5. Ocitangi cipi cavotuiwa kocita catete, kuenda helie wa kuata ocikele coku ci tetulula?

5 Noke yokufa kua Yesu kuenda epinduko liaye, ocinyi citunda ku Suku canina vali enene okuti kotembo yosimbu cisule. Vocinjonde Petulu atambula, Yehova wosapuila hati, okupisa kotembo oyo, omanu Vakualofeka okuti ka vatundile evamba citava okuti va lingavoolondonge via Kristu. (Ovilinga 10:9–17) Hesituluilokuolio! Pole, noke kuavotuiwa epulilo liokuti: Yehova oyongola hẽ okuti omanu vaco ava Vakualofeka, noke yoku linga Akristão, te va tunda evamba? Epulilo liaco eli ka liatambuluiwile vocinjonde, kuenje pokati Kakristão peya oku kala olonamãlala vialua. Ocitangi caco eci casukilile oku ci tetulula lonjanga oco ka ci ka nyõle elitokeko liavo. Ko Yerusalãi, “ovapostolo lakulu va liongolola oku vangula ondaka yaco.”−Ovilinga 15:1, 2, 6.

6. Ovapostolo kumue lakulu vekongelo va kuama hẽ onjila yipi, eci va tetulula ocitangi catiamẽla kevamba?

6 Ava va kala pohongele yaco nda vatãla hẽ ndati oku tepisa ocipango ca Suku catiamẽla koku tava omanu Vakualofeka? Yehova katumile umue ungelo oco asongole ohongele yaco, kuenda ka va tumisile ocinjonde oco civaihẽ elomboloko. Puãi lopo, ovapostolo kuenda akulu vekongelo, kavasiwileño ndoco, puãi vasanga onjila vakuama. Ovo va kuama kuvangi wa tunda komanu vamue va Yudea okuti valinga Akristão, vana vamõla ndomo Suku a sumuluisa vakualofeka, eci aeca espiritu liaye likola ku Vakualofeka okuti ka vataundile evamba. Ovo va sandiliyavo Embimbiliya oco livasonguile. Oku sulako, ondonge Tiago wa waeca olonumbi vimue loku kuama elomboloko liatiamẽla Vembimbiliya. Noke osimbu vamamako oku kulihisa ovovangi aco, ovo veya oku kuata elomboloko liocipango ca Suku. Omanu vaco vakualofeka kacasukilile okuti tete vatunda evamba, kuenje oco va taviwa noke la Yehova. Lonjanga yalua, ovapostolo kuenda akulu vekongelo, haeco vasoneha onjila vanõlapo oco yisonguile akamba vavo Akristão.

7. Ndamupi Akristão vokocita catete vamamako kelomboloko liocipango ca Suku?

7 Calitepa lasongui va va Yudea vakuetavo okuti va kakatelele koviholo via va kukululu yavo, onepa yalua Yakristão va Yudea va yolela calua, eci va tambula elomboloko liokaliye liocipango ca Suku catiamẽla ko omanu vakualofeka, ndaño okuti oku tava kondaka yaco casukilile oku pongolola ovisimilo viavo viatiamẽla komanu Vakualofeka. Omo liumbombe wavo, Yehova wa va sumuluisa, kuenje, “akongelo a kolisiwila vekolelo, kuenje ava va tava va vokiyiwa eteke keteke.”−Ovilinga 15:31; 16:5.

8. (a) Tuakuliha hẽ ndati okuti osimbu ocita catete cakala okupanda kesulilo, kua kala oku lavokaiwa elivokiyo liocinyi cespiritu? (b) Apulilo api avelapo tu ka konomuisa?

8 Vokuenda kuocita catete, ocinyi cespiritu camamako lokunina. Pole Yehova kasapuilile Kakristão vatete ovina viosi viatiamẽla kocipango caye. Upostolo Paulu wasapuila kakamba vaye Akristão vatete hati: “Cilo tu vanja vanja volumuilo lua vuvala.” (1 Va Korindo 13:12) Olomuilo luacolua vuvalele. Kotembo elomboloko liocinyi cespiritu lia kala litito. Noke yokufa kuovapostolo, ocinyi catepulukilepo kamue, pole, otembo yilo, ukulihiso Wovisonehua walivokiya calua. (Daniele 12:4) Otembo yilo, Yehova okasi okueca hẽ ndati elomboloko komanu vaye? Kuenda ocituwa cipi tusukila oku lekisa eci eye avokiya elomboloko lietu liatiamẽla Kovisonehua?

Ocinyi Cikasi Okuamamako Lokunina Naito la Naito

9. Onjila yipi hẽ yatiamẽla koku lilongisa Embimbiliya okuti oyo yakuamiwa Lomanu va tete va Lilongisa Embimbiliya?

9 Kotembo yilo, ocinyi cafetika oku nina okupanda kesulilo liocita 19 kanyamo, eci ocimunga cimue Cakristão alume lakãi vafetika okulilongisa lombili yocili Embimbiliya. Ovo vakuama onjila yimue yiwa calua yoku lilongisa Embimbiliya. Citava okuti umue opula, lonjila yaco eyi, ocimunga cikulihisa ovinimbu Vembimbiliya oco vaece etambululo. Eci valimbokaile okuti elomboloko liocinimbu cimue Cembimbiliya ka cilitava leci cikuavo, Akristão ava valitumbika, va likolisilako oku tokekisa ovinimbu viaco vivali. Calitepa lasongui vatavo vokoloneke viavo, Omanu ava va kala loku Lilongisa Embimbiliya, (ndomo Olombangi via Yehova via kulihiwilue), ovo vanõlalepo oku songuiwa Lembimbiliya Likola, kuenda ka vatavele oku kuama oviholo ale ovisimilo viomanu, okuti ovio vivasonguila. Noke yoku kulihisa lutate ovovangi osi asangiwa Vembimbiliya, ovo vasoneha eci canõliwapo. Loku kuama onjila eyi, ovo veya oku kuata elomboloko liocili liatiamẽla kolondotilina viavelapo Viembimbiliya.

10. Alivulu api Charles Taze Russell asoneha oco akuatise kelilongiso Liembimbiliya?

10 Pokati komanu va kala oku lilongisa Embimbiliya, Charles Taze Russell eye wa litumbikilepo vali calua. Eye wasoneha alivulu epandu oco akuatise kelilongiso Liembimbiliya atukuiwa hati, Studies in the Scriptures, (Estudos das Escrituras). Manji Russell wayonguile oku soneha elivulu liepanduvali, oco alombolole lalio elivulu Liembimbiliya lia Esekiele kuenda Liesituluilo. Eye wapopia hati: “Eci ndikuata elomboloko, ndi ka soneha Elivulu Liepanduvali.” Pole, eye wa vokiyako hati: “Nda Ñala waeca elomboloko liaco komunu ukuavo, eye oka li soneha.”

11. Elitokeko hẽ lie likasi pokati kotembo yasokiyiwa kuenda elomboloko liocipango ca Suku?

11 Olondaka viapopiwa la C.T. Russell vilekisa ocina cimue cikuete esilivilo koku kuata kuetu elomboloko liolonepa vimue Viembimbiliya−okuti votembo yasokiyiwa. Manji Russell wakulihile okuti eye kakuatele epondolo lioku yayuisako ocinyi oco kukale elomboloko lielivulu Liesituluilo, ndecivo ongende ka ya tẽlele oku yayuisako ekumbi oco litunde lonjanga, osimbu handi otembo yaco yasokiyiwa ka yapitililepo.

Casituluiwa Votembo Yasokiyiwa la Suku

12. (a) Otembo yipi citava oku kuata elomboloko liasuapo liocitumasuku cimue Cembimbiliya? (b) Ovolandu api hẽ alekisa okuti oku loñoloha kuetu kelomboloko liovitumasuku Viembimbiliya kuatiamẽla lika kotembo yasokiyiwa la Suku? (Tanga pombuelo yemẽla.)

12 Ndeci ovapostolo vakuata lika elomboloko liasuapo liovitumasuku viatiamẽla ku Mesiya noke yolofa kuenda liepinduko liaye, cimuamue haicovo cipita Lakristão votembo yilo okuti, va kuata lika elomboloko liasuapo liocitumasuku cimue Cembimbiliya noke yoku tẽlisiwa kuaco. (Luka 24:15, 27; Ovilinga 1:15–21; 4:26, 27) Esituluilo elivulu limue liovitumasuku, omo liaco, etu tukuata lika elomboloko lialio, eci ovolandu asangiwamo asituluiwa ciwa. Ndeci, C.T. Russell kakuatele elomboloko liasuapo liatiamẽla kocinyama cikusuka ngẽ catukuiwa kelivulu Liesituluilo 17:9–11, momo otembo yaco toke eci eye afa, handi ka kuakalele ovisoko vilekisiwa locinyama caco okuti, o Liga das Nações kuenda olo Nações Unidas.a

13. Nye hẽ casiata oku pita olonjanja vimue eci ocinyi cininila kocisonehua cimue Cembimbiliya?

13 Eci Akristão vatete valimbuka okuti omanu Vakualofeka vana ka vatundile evamba valingavo vakuetavo, epongoloko liaco eli lia nena etosi lioku konomuisa onjanja yavali ocitangi catiamẽla komanu vakualofeka okuti ka vatundile evamba. Evi cavetiya ovapostolo lakulu vekongelo oco vakonomuise vali lutate ocitangi catiamẽla kevamba. Ongangu yaco eyi yasiatavo oku kuamiwa otembo yilo. Eci ocinyi cininila kocisonehua cimue Cembimbiliya, olonjanja vimue casiatavo oku vetiya olombuavekua via Suku, okuti eye “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” oco a pitulule lutate ovitumasuku via tiamẽlako, ndomo ovolandu acilekisa ale konyima.−Mateo 24:45.

14-16. Ndamupi hẽ epongoloko lialingiwa kelomboloko lietu lionembele yespiritu liaeca elomboloko likuavo kelivulu lia Esekilele okupisa kocipama 40 toke 48?

14 Kunyamo wo 1971 kuaeciwa elomboloko liocitumasuku ca Esekiele velivulu litukuiwa okuti, “As Nações Terão de Saber que Eu Sou Jeová”−Como? Velivulu liaco musangiwa ocipama cimue casitulula ocinjonde conembele Esekiele amõla. (Esekiele, kovipama 40–48) Otembo yina, omanu va kala loku kevelela ndomo ocinjonde conembele Esekiele amõla ci ka tẽlisiwa voluali luokaliye.−2 Petulu 3:13.

15 Pole, ovipama vivali viasandekiwa vo A Sentinela 1 ya Cembanima, yunyamo wo 1972, viatuiha elomboloko likuavo liatiamẽla kocinjonde ca Esekiele. Ovipama viaco vialombolola onembele yavelapo yespiritu yatukuiwa lupostolo Paulu kelivulu lia Va Heveru kocipama 10. O A Sentinela yaco eyi yunyamo wo 1972 yalombolola okuti, ohondo Yikola kuenda ocitali covokati conembele yespiritu, cilomboloka ekalo liolombuavekua osimbu vikasi handi palo posi. Kanyamo akuamamo, eci elivulu lia Esekilele okupisa kocipama 40 toke 48 viakulihisiwa vali ciwa lutate, kuasangiwa elomboloko liokuti, ndeci onembele yespiritu yikasi oku talavaya otembo yilo, onembele Esekiele amõla vocinjonde yikasivo loku talavaya otembo yilo. Ndamupi hẽ?

16 Vocinjonde Esekiele wamõla ovitunda vikasi okuendela kocitali conemble, osimbu vikasi oku vumba apata ka atiamẽle kovitunda. Ovitunda viaco evi vilomboloka ‘ovitunda viusoma’ okuti olombuavekua via Yehova. (1 Petulu 2:9) Pole, ovio ka vi ka talavaya kocitali conembele ya palo posi vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuvialia wa Kristu. (Esituluilo 20:4) Vokuenda kuonepa yalua yotembo yaco oyo, ale yosi muẽle, olombuavekua vi ka linga upange vonembele ya Suku yespiritu oko “kilu,” okuti oyo Yavelapo kuenda haiyo Yikola. (Va Heveru 9:24) Omo ovitunda viamuiwa okuti vikasi okuendela kocitali conembele yamuiwa la Esekiele, elomboloko liocinjonde caco likasi oku tẽlisiwa otembo yilo, osimbu olombuavekua vimue vikasi handi palo posi. Utala Wondavululi 1 Welombo wo 1999, waeca elomboloko liapituluiwa liatiamẽla kondaka eyi. Omo liaco, kesulilo liocita 20 kanyamo, ocinyi cespiritu aninila vali kocitumasuku ca Esekiele.

Tava Oku Pongolola Ovisimilo Viove

17. Epongoloko lipi wa linga kovisimilo viove tunde eci wafetika oku kuata ukulihiso wocili, kuenda a ku kuatisa hẽ ndati?

17 Omunu wosi oyongola oku kuata ukulihiso wocili osukila ‘oku tamalala lovisimilo viosi vivi loku vi kuata ndolohute loku vi pokuisila ku Kristu.’ (2 Va Korindo 10:5) Oku kuama onjila yaco eyi ka calelukile, capiãla vali enene nda ovisimilo viaco tukasi lavio ale osimbu. Ndeci, eci kuafetikile handi oku lilongisa ocili, pamue wasolaile oku linga ovipito vimue viatiamẽla ketavo liesanda kumue lepata liove. Noke yoku fetika elilongiso liove Liembimbiliya, wa limbuka okuti ovipito viaco evi viatiamẽla ku vakualuali. Poku fetika, pamue handi wa lisimãila oku kuama eci wa kala loku lilongisa. Pole, ocisola okuetele Suku calilekisa okuti cavelapo vali okuti cetavo wa kala tete cisule, kuenje wa liwekapo oku kuata onepa kovipito viaco, momo ka vitaviwa la Suku. Yehova ka sumuluisile hẽ oku nõla kuove wa linga?−Cisokisa la Va Heveru 11:25.

18. Ocituwa cipi he tusukila oku lekisa, eci elomboloko lietu liocili Cembimbiliya lisituluiwa vali ciwa?

18 Eci tulinga ovina ndomo Suku ayongola, olonjanja viosi cisulila vuwa wetu. (Isaya 48:17, 18) Omo liaco, eci elomboloko lietu liatiamẽla kocisonehua cimue Cembimbiliya liamisiwako vali, hesanjukuolio tukuata lokuamamako oku lilongisa ocili! Ocili okuti, okuamamako kuetu loku kuata elomboloko liwa kulekisa okuti tukasi okuendela vonjila yasunguluka. Eyi oyo “onjila yondingesunga ya soka ndocinyi congula, camamako kokutua toke ca linga utanya.” (Olosapo 4:18) Ocili okuti, otembo yilo ovina vimue viatiamẽla kocipango ca Suku via tu lingila soketi ‘via vuvala.’ Puãi, eci otembo yasokiyiwa la Suku yipitilapo, etu tu ka kuata elomboloko liasuapo liatiamẽla kocili, kuenj ecika lekisa okuti olomãhi vietu viasuñama muẽle ‘vonjila’ yocili. Toke eci tu pitila kotembo yaco, tu sanjukili ocili Yehova akasi oku situlula, osimbu tu kevelela oku situluiwa kuovina okuti cilo handi ka viatulombolokele ciwa.

19. Ndamupi hẽ tulekisa okuti tusole ocili?

19 Tulekisa hẽ ndati ocisola tukuetele ocinyi? Onjila yimue yikuamiwa oku tanga Ondaka ya Suku olonjanja viosi−ale eteke leteke nda citava. Ove hẽ okuãi ulala woku tanga Embimbiliya olonjanja viosi? Olorevista, Utala Wondavululi kuenda o Despertai! vituihãvo okulia kualua kuespiritu kutupamisa. Sokololavo handi, alivulu, olombrochura, kuenda ovina vikuavo viasiata oku pongiyiwila oco vi tu kuatise. Nye hẽ Cipopiwavo catiamẽla kovolandu atunda kupange woku kunda asandekiwa volo Anuário das Testemunhas de Jeová?

20. Elitokeko lie likasi pokati kocinyi locili citunda ku Yehova, kuenda okuendaenda kuetu kolohongele Viakristão?

20 Ocili okuti, Yehova wa tambulula ohutililo yisangiwa Kosamo 43:3, ndomo muasunguluka. Kesulilo liocinimbu caco tutangako ndoco: “[Ocinyi cove locili cove] vi songuile, kuenda vi nuale komunda yove yi kola, lo konembele yove.” Ove hẽ otẽla oku lisokoluila okuti okasi oku fendela Yehova kumue lowiñi womanu vakuavo? Elongiso konepa yespiritu liasiata okueciwa volohongele vietu, oyo onjila yimue yavelapo vali Yehova akasi oku kuama otembo yilo, oco aece elomboloko kokuetu. Tulinga hẽ ndati oco tuvokiyeko onjongole yetu yoku sola olohongele vietu Tuakristão? Tukulaleka oco okonomuise lutate ondaka eyi kocipama cikuãimo.

[Etosi pombuelo yemẽla]

a  Noke yolofa via C.T. Russell, elivulu liepanduvali liatukuiwa okuti, Studies in the Scriptures, (Estudos das Escrituras), liapongiyiwa oco liece elomboloko lielivulu Liembimbiliya lia Esekilele kuenda Liesituluilo. Elivulu liaco eli, lisitulula eci Russell alombolola catiamẽla kalivulu aeco Embimbiliya. Pole, kueya oku limbukiwa okuti otembo yoku situlula elomboloko liovitumasuku viaco ka ya pitililepo handi, kuenda vocosi, elomboloko lisangiwa velivulu Studies in the Scriptures, ka liasuilepo ciwa. Vanyamo akuamamo, ohenda yapiãla ya Yehova kuenda okuamamako kuovipito violuali, kuakuatisa Akristão oku limbuka vali ciwa elomboloko liovitumasuku visangiwa valivulu aeco.

Opondola hẽ Oku Tambulula?

• Momo lie Yehova asituluila ovipango viaye naito la naito?

• Ovapostolo kuenda akulu vekongelo ko Yerusalãi va tetuluile hẽ ndati ocitangi catiamẽla kevamba?

• Onjila yipi hẽ yakuamiwa Lomanu vatete va Lilongisa Embimbiliya, kuenda momo lie onjila yaco eyi oyo lika yasungulukile?

• Lekisa ndomo ocinyi cespiritu casituluiwa votembo yasokiyiwa la Suku.

Charles Taze Russell wakulihile okuti ocinyi cika ninila ño kelivulu Liesituluilo vokuenda kuotembo yasokiyiwa la Suku

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link