Oku Amamako Kuove Kulimolehise
“Kolisako oku lingainga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.”—1 TIMOTEO 4:15.
1. Otembo yipi o pondola oku limbuka loku popia hati, epako lia pia kuenda ci tava oku lilia?
SOKOLOLA epako o sole vali calua ndeci, o pesegu, o pera, omanga, ale epako limue likuavo. Ove hẽ o tẽla oku limbuka otembo yina okuti lia pia kuenda ci tava oku lilia? Oco muẽle. Elemba li tunda kepako liaco levala liaco, viosi vi yukisa omẽla wove lovava, loku lavoka okuti ndopo o lilia. Eci o kapa vomẽla wove ocimuanyuila cimue cepako liaco, ci tava okuti, o yeva epepo liocili. Hesõsokuolio! Eci ci ku kokela epepo lialua kuenda o sanjuka calua.
2. Omunu okuti kespiritu ukulu wendamba o limbukiwa hẽ ndati, kuenda ukamba upi u pondola oku iyilila kovituwa viomunu waco?
2 Ulandu owu, wa leluka ndeti haiwo u sanjuisa, u tiamisiwilavo kolonepa vikuavo viomuenyo. Ndeci, ca leluka oku limbuka okupia kuepako limue, haicovo, ca leluka oku limbuka omunu una okuti kespiritu ukulu wendamba, olimbukiwila kolondunge viaye, kuloño waye, lo kovituwa vikuavo. (Yovi 32:7–9) Ci sanjuisa calua oku kuata ukamba loku talavayela kumosi lomanu vana okuti, va lekisa ovituwa viaco kovisimilo kuenda kovilinga viavo.—Olosapo 13:20.
3. Olondaka Yesu a sapuila omanu vokoloneke viaye, vi lekisa nye kueci catiamẽla koku kala ukulu wendamba?
3 Citava okuti, pamue omunu ketimba wa kula muẽle, pole olombangulo viaye lovilinga viaye vi lekisa okuti, kolondunge lo kespiritu ka kulile handi. Ndeci, otembo yimue, eci Yesu Kristu a kala loku vangula eci catiamẽla kocitumbulukila casina co koloneke viaye, eye wa popia hati: “Yoano weya, ka lia lia, ka nyua nyua, kuenje vati, O kuete ondele. Mõlomanu weya, o lia lia, kuenda o nyua nyua, kuenje vati U, ocisapanu, oholua.” Ndaño okuti omanu vaco ketimba va kala soketi akulu, Yesu catiamẽla kokuavo wa popia hati, va kasi “ndomãla,” momo kespiritu ka va loñolohele handi. Omo liaco, eye wa vokiyako hati: ‘Ukualondunge o tendiwa ndukuesunga omo liovilinga viaye.’—Mateo 11:16–19.
4. Kolonepa vipi okuamako kuomunu loku kala ukuluwendamba kespiritu ku limolehisa?
4 Volondaka via Yesu, tu pondola oku limbuka okuti, ndaño omunu o kuete ukulihiso wocili, ondimbukiso yi lekisa okuti eye ukulu wendamba kespiritu, yi lekisiwila kueci eye a linga, kuenda eci ciyilila kovilinga viaco. Kueci catiamẽla kondaka eyi, tala elungulo upostolo Paulu a ecele ku Timoteo. Noke yoku tukula ovina okuti ovio Timoteo a sesamẽlele oku linga, upostolo Paulu wa popia hati: “Kolisako [k]oku linga ovina evi. Litumbika muẽle kokuavio, oco vosi va mole okuamako kuove.” (1 Timoteo 4:15) Ocili okuti, okuamako Kukristão toke eci a pitila petosi lioku kala ukulu wendamba kespiritu, ku ‘limbukiwa’ muẽle ciwa. Oku kala ukulu wendamba kespiritu, ocituwa cimue okuti hacovutimako lika, kuenda ci sokisiwa locinyi, okuti ka ci vundisiwa. (Mateo 5:14–16) Omo liaco, tuka konomuisa olonepa vivali via velapo okuti, oko okuamako kuenda oku kala ukulu wendamba kespiritu ku limbukiwila: (1) okuamako kukulihiso, kelomboloko, lo kolondunge, kuenda (2) koku lekisa apako espiritu.
Elitokeko Kekolelo Kuenda Kukulihiso
5. Ndamupi oku kala ukulu wendamba ku lomboluiwa?
5 Olondisionariu vialua okuti catiamẽla koku kala ukulu wendamba vi lomboloka hati, ekalo liokuamako koku kula, oku pitila petosi lioku kula muẽle ciwa, kuenda oku pitila kutunga wa sesamẽla. Ndomo ca lomboluiwa ale kefetikilo liocipama cilo, epako ci tava oku popia hati, lia pia, kuenda lia kola muẽle ciwa, nda lia pitila ale votembo yalio yoku pia kuenje emõleho lialio, evala, elemba kuenda epepo, lia pitila petosi lina okuti, li koka ombili yoku lilia. Omo liaco, oku kala ukulu wendamba kespiritu ku lomboloka oku kula ciwa, ale oku suapo mue?le kolondunge.—Isaya 18:5; Mateo 5:45–48; Tiago 1:4.
6, 7. (a) Nye ci lekisa okuti Yehova o yongola muẽle okuti afendeli vaye vosivamamako toke eci va linga akulu vendamba kespiritu? (b) Oku linga Ukristão okuti ukulu wendamba kespiritu ku kuete elitokeko la nye?
6 Yehova Suku o yongola muẽle calua okuti, afendeli vaye vosi vamamako toke eci va linga akulu vendamba kespiritu. Oco eci ci tẽlisiwe, eye wa siata oku linga aliangiliyo alua vekongelo Liakristão. Upostolo Paulu, poku sonehela Akristão voko Efeso wa popia hati: “Wa va kapa okuti vamue va linga ovapostolo, vamue ovaprofeto, vamue ovakundi vondaka yiwa, vamue ovangombo, vamue alongisi. Wa ci lingila oku kolisa olosandu viaye ha vi lingi upange woku longisa loku tunga etimba lia Kristu, toke etu vosi tu pitila kongongela yekolelo, leyi yoku kuliha Mõla a Suku, kuenje toke tu linga omanu vendamba va soka loseteko yutunga wokuyuka kua Kristu. Oco ka tu lingi vali omãla va punguaiwa lolofela viosi viokulongisa lokulunguka kuomanu, latutu avo oku wengula esanda.”—Va Efeso 4:11–14.
7 Kovinimbu evi, Upostolo Paulu wa lombolola esunga lieci Suku alingila aliangiliyo aco espiritu vekongelo oco vosi ‘va pitile kongongela yekolelo loku pitila kukulihiso wa suapo,’ loku linga akulu “vendamba2 kuenda oku kuata ‘oseteko yutunga wa Kristu.’ Loku linga ndoco, oco lika tuka li yovola koku punguaiwa loko ku kembiwa lalongiso kuenda lovisimilo viosi viesanda ndoloñaña kespiritu. Omo liaco, tu lete elitokeko li kasi pokati koku amamako toke eci tu linga Akristão okuti, akulu vendamba kespiritu, loku ‘pitila kongongela yekolelo leyi yoku kuliha omõla wa Suku.’ Velungulo liupostolo Paulu muli atosi alua okuti, ciwa nda tu a kapako.
8. Nye ci sukiliwa oco tu pitile ‘kongongela yekolelo leyi yukulihiso wasuapo’?
8 Tete, omo okuti ‘ongongela’ te yamamako, Ukristão una okuti ukulu wendamba kespiritu, te o li kuata ocimunga la vakuavo va fendelela kumuamue, ndeci a sakalalavo loku kuata ekolelo kuenda ukulihiso. Eye ka velisapo lika ovisimilo viaye muẽle, ale olondunge viaye muẽle okuti ka viatiamẽlele Kembimbiliya. Pole, eye o kolela kocili Cembimbiliya ndomo ca situluiwa la Yehova lekuatiso Liomõlaye Yesu Kristu kuenda “[l]ukuenje wakolelua haeye wa lunguka.” Poku tambula okulia kuespiritu oloneke viosi, kua siata oku angiliyiwila ‘kotembo yaco,’ ku tambuiwila valivulu Akristão a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya, kolohongele viekongelo, kolohongele vimbo, kuenda viofeka, etu tu pondola oku kolela muele okuti, tu kasi ‘vongongela’ yimuamue la vakuetu Akristão, ci kale kekolelo, ale kukulihiso.—Mateo 24:45.
9. Lombolola ondaka ‘ekolelo’ ndomo ya tekuiwa lupostolo Paulu vukanda a sonehela va Efeso.
9 Cavali, ondaka ‘ekolelo,’ ka yi lomboloka ekolelo lina Ukristão a kala lalio eci a tava, pole, yi lomboloka cina etu tu tava muẽle ocili okuti, tu ‘kuliha upati lusovi kuenda oku longa kuaco.’ (Va Efeso 3:18; 4:5; Va Kolosai 1:23; 2:7) Oco hẽ, ndamupi Ukristão a pondola oku pitila kongongela la vakuavo va fendelela kumuamue nda eye ka tava kovina viosi viatiamẽla ‘kekolelo’? eci ci lomboloka okuti, ka tuka sanjukili ño ukulihiso walongiso atete Embimbiliya, ka ci tava okuti tu kuliha lika ocili catiamẽla kovina vimue. Omo liaco, tu sukila oku lekisa onjongole kovina viosi viangiliyiwa locisoko ca Yehova poku linga elilongiso liocili Liondaka ya Suku. Tu sukila oku likolisilako calua okuti, tu kuata elomboloko liasuapo lionjongole kuenda liocipango ca Suku. Oco eci ci lingiwe, tu sukila oku sandiliya otembo yoku tanga kuenda yoku lilongisa Embimbiliya kumue loku tangavo alivulu a lombolola eci ci kasi Vembimbiliya. Tu sukilavo oku likutilila ku Suku oco tu tambule ekuatiso liolonumbi viaye poku enda enda kolohongele viekongelo olonjanja viosi, kuenda poku kuata onepa kupange woku kunda Usoma loku longisa omanu oco va linga olondonge.—Olosapo 2:1–5.
10. Olondaka viokuti, ‘toke vosi tu pitila,’ via tukuiwa kelivulu lia Va Efeso 4:13, vi lomboloka nye?
10 Catatu, upostolo Paulu wa lombolola eci ci pitahãla ovimãho vitatu lolondaka via popia hati, ‘toke vosi tu pitila.’ Kueci catiamẽla kondaka hati, ‘vosi yetu,’ Embimbiliya limue li lombolola hati: “Ka ci lomboloka okuti vosi tu tepiwa umue, umue, pole vosi tu kongeliwa vocimunga cimosi lika.” Volondaka vikuavo, ci lomboloka okuti, omunu lomunu pokati ketu, o kuete oku likolisilako calua oco amameko toke eci a linga Ukristão una okuti, ukulu wendamba kespiritu, kumue Lakristão vosi. Embimbiliya limue li tukuiwa okuti, The Interpreter’s Bible, lia lombolola hati: “Omunu wosi o yongola oku loñoloha kespiritu o sukila oku yuvula oku kala lika liaye. Kuenda, onepa yimue yetimba ka ci tava okuti yamamako loku kula nda etimba liaco ka li kuete uhayele.” Upostolo Paulu wa ivaluisa Akristão voko Efeso hati, ovo kumue ‘lolosandu,’ va sukilile oku likolisilako calua oco ekolelo liavo lipame ciwa.—Va Efeso 3:18a.
11. (a) Okuamamako kespiritu ku lomboloka nye? (b) Nye tu sukila oku linga oco tuamameko kespiritu?
11 Ocili okuti, olondaka viupostolo Paulu viatiamẽla koku loñoloha kespiritu, ka vi lomboloka lika oku kuata ukulihiso kuenda oku lilongisa calua.ukristão una okuti kespiritu ukulu wendamba, ka komohisa vakuavo loku loñoloha kuaye. Omo liaco, Embimbiliya li popia hati: “Onjila yondingesunga ya soka ndocinyi congula, camamako okutua toke ci linga utanya.” (Olosapo 4:18, NW) Ocili okuti, “onjila” yaco eyi, yi kasi ndeti ‘ndocinyi congula,’ hacinako cimue ci kasi lika liaco. Nda tu yongola oku kuata elomboloko Liondaka ya Yehova Suku, yina eye a siata oku eca komanu vaye, tu sukila oku amamako loku likolisilako calua. Omo liaco, tu sukila okuamamako, kuenda eci oco mue?le tu kuete oku linga.—Osamo 97:11; 119:105.
Lekisa ‘Apako Espiritu’
12. Momo lie oku lekisa apako espiritu ku kuetele esilivilo oco tuamameke kespiritu?
12 Ndaño okuti, ‘oku pitila kongongela yekolelo leyi yukulihiso wa suapo,’ ci sukiliwa, puãi, ca velapovo okuti tu lekisa apako espiritu lia Suku kovina viosi tu linga komuenyo wetu. Momo lie? Ndomo tua ci mõla ale kovinimbu viatete, oku kala ukulu wendamba kaku limbukiwila lika ketimba, pole, ku limbukiwila kovina vi muiwa omunu a linga. Ocili okuti, oku amamako kuetu kespiritu kaku lingiwa lika omo lioku lekisa kuetu ovituwa vimue viwa. Puãi, osimbu tu amamako kespiritu, loku tava oku songuiwa lespiritu lia Suku, noke tuka pita vepongoloko limue li komohisa poku lekisa ovitua viwa kumue lovilinga. Upostolo Paulu wa popia hati: “Amamako loku songuiwa lespiritu, oco ka uka lingi ocipango lacimue cetimba.”—Va Galatia 5:16, NW.
13. Apongoloko api a lekisa okuti, omunu o kasi loku amamako kespiritu?
13 Noke, upostolo Paulu wa tenda “ovilinga vietimba” ndomo ‘vi limolehisa. Otembo okuti, omunu ka kuete handi elomboloko liovihandeleko via Suku, o kuama ovituwa violuali, kuenda ci tava okuti, vimue pokati kavio vi sangiwa pokati kovina upostolo Paulu a tukula ndeci: “ukahonga, eviho, ohumba, oku fendela oviteka, owanga, asuvu, ema onya, olonyeño, ocipululu, olonamalala, olonepele, oku livela, ovoholua, ayele, [kuenda ovina vikuavo] via lisoka lavio.” (Va Galatia 5:19–21) Pole, osimbu omunu amamako kespiritu, noke oka tẽla oku yula ‘ovilinga viaco vivi vietimba,’ kuenda oka lekisa ‘apako espiritu.’ Apongoloko aco a letiwe, o–o uvangi u lekisa okuti, omunu o kasi loku amamako oku linga Ukristão okuti, ukulu wendamba kespiritu.—Va Galatia 5:22.
14. Lombolola olondaka vivali viokuti, “ovilinga vietimba,” kuenda ‘apako espiritu.’
14 Tu sukila oku konomuisa olondaka vivali viokuti, “ovilinga vietimba,” kuenda ‘apako espiritu.’ “Ovilinga,” vi lomboloka eci cimila kovina omunu a linga. Volondaka vikuavo, ovina upostolo Paulu a tukula, ndeci ovilinga vietimba, vi tunda koku nõla kuaye locipango onjila yivi, ale kueci ci lingiwa omo liekambo liokulipua. (Va Roma 1:24, 28; 7:21–25) Handi vali, ondaka ‘apako espirutu,’ ka yi lomboloka okuti, ulala wovituwa via tukuiwa ño omo tua imbapo ovituwa vivi. Polé, apongoloko aco a lingiwa lekuatiso liespiritu sandu lia Suku. Ndeci ca siata okuti, uti weca lika apako nda utatiwa ciwa, cimuamue haicovo okuti, omunu oka lekisa lekisa lika apako espiritu eci espiritu sandu li u kuatisa komuenyo waye.—Osamo 1:1–3.
15. Momo lie ci kuetele esilivilo oku kapako ‘apako osi espiritu’ a tekuiwa lupostolo Paulu?
15 Etosi likuavo tu konomuisa, liatiamẽla ‘kapako’ upostolo Paulu a tukula okuti, mua kongela ovituwa viosi eye a Lombolola. Espiritu ka li tu kuatisa oco tu tambule apako ana okuti, o–o tu sole vali calua. Ovituwa viosi via tukuiwa lupostolo Paulu ndeci, ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, umbombe, kuenda esuluviko, vi kuete esilivilo liocili, kuenda vi pondola oku kuatisa Ukristão oco a wale omunu wokaliye. (Va Efeso 4:24; Va Kolosai 3:10) Ndaño tua sima hati vi limbukiwa calua komuenyo wetu omo liekalo lietu kuenda olonjongole vietu, tu sukila oku pokola kovina viosi via tukuiwa lupostolo Paulu. Nda tua ci linga, tuka lekisa ovituwa Viukristão komuenyo wetu.—1 Petulu 2:12, 21.
16. Cipi ocimãho cetu koku amamako oco tu linga Akristão vana okuti, akulu vendamba kespritu, kuenda ndamupi tu pondola ci tẽlisa?
16 Kohundo yupostolo Paulu tua lilongisako okuti, onjongole yetu yoku linga Ukristão una okuti kolondunge ukulu wendamba, haku kuatako lika ukulihiso wa lua, ale pamue oku lilongisa oco tu loñolohe calua. Puãi oku ecelela oco espiritu lia Suku li tu kuatise komuenyo wetu. Tu sukilavo oku ecelela okuti, ovisimilo vietu kuenda ovilinga vietu vi songuiwa lespieitu lia Suku, oco tu linge omanu vana okuti akulu vendamba kespiritu. Ndamupi tu pondola oku tẽlisa onjongole eyi? Tu kuete oku yulula utima wetu oco tu kuatisiwe lespiritu lia Suku. Oco tu ci linge, tu sukila oku kala vakuacili poku endaenda kolohongele vietu Tuakristão. Tu sukilavo oku linga elilongiso lietu lio pokolika. Olonjanja viosi tu kuetu oku sokolola eci tua lilongisa Vondaka ya Suku okuti tu ecelela oco olonumbi viaco vi tu songuile oku kala ciwa la vakuetu poku nõla eci tu yongola oku linga. Omo liaco, nda tua ci linga okuamamako kuetu kuka limbukiwa.
Oku Amako Kuove ku Lingila Oku Sivaya Suku
17. Ndamupi okuamamako kuetu kespiritu ku kuetele elitokeko loku sivaya Isietu wokilu Yehova?
17 Ca velapo ceci okuti, okuamako kuetu, ka ku nena ekemanyo lesivayo kokuetu muẽle, pole ca velapo vali enene, ku sivaya Yehova, Isietu wokilu okuti eye o tu kuatisa oco tu linge Akristão vana okuti, akulu vendamba kespiritu. Kuteke Yesu a kala loku lavoka olofa viaye, wa vangula lolondonge viaye hati: “Kokuima kuene epako lia lua oko Tate a muisilua ulamba, kuenje vu lekisa okuti vulondonge viange.” (Yoano 15:8) Cikale kapako espiritu a lekisiwa lolondonge vekalo liavo, kuenda apako a tunda kupange woku kunda Usoma, cosi eci ca eca esivayo ku Yehova.—Ovilinga 11:4, 18; 13:48.
18. (a) Esanju lipi li kasi loku tunda kupange wokungula koloneke vilo? (b) Ovikele vipi via kongeliwa kupange owu wokungula?
18 Koloneke vilo, Yehova o kasi loku sumuluisa omanu vaye, osimbu vamamako loku litumbika kupange wokungula kuespiritu voluali luosi. Calitepa lanyamo a pita ceci okuti, cilo unyamo lunyamo ku kasi loku papatisiwa ci soka 3.00.000 komanu va litumbika ku Yehova, poku papatisiwa vovava. Ocili okuti, eci ci tu sanjuisa calua, kuenda ci sanjuisavo utima wa Yehova. (Olosapo 27:11) Pole, oco esanju liaco liamameko loku sivaya Yehova, vosi va papatisiwa ndopo va sukila ‘oku kolisako loku endela kumue la [Kristu]. Kuenda olombombo viavo vi kuete oku kakatele kokuaye, oco vamameko loku kula kumue loku pamisa ekolelo liavo.’ (Va Kolosai 2:6, 7) Eci ca linga ocitangi cinene komanu va Suku. Handi vali, nda ove wa papatisiwa ndopo, anga hẽ ove muẽle oka tava oku yaka loku likolisilako oco omanu “vosi va mole okuamako kuove”? Handi vali, nda ove o kasi ale vocili anyamo amue, anga hẽ oka tava oku tambula ocikele coku kuatisa kespiritu ava okuti ndopo va fetika oku lilongisa Embimbiliya? Ovina viosi via tukuiwa ndeti, oku loñoloha kespiritu ku sukiliwa muẽle cocili.—Va Filipoi 3:16; Va Heveru 6:1.
19. Asumuluho api oka tambula nda wa molehisa okuamamako kuove?
19 Vosi okuti, va kasi oku likolisilako calua koku molehisa okuamako kuavo, vaka tambula asumuluho ocili. Ivaluka olondaka viupostolo Paulu viatiamẽla koku kolisa Timoteo oco a lekise okuamamako kuaye. Eye wa popia hati: “Lilava ove muẽle. Lavavo okulongisa kuove. Pandikisa lovina evi, omo, nda o ci linga, o[ka] lipopela ove muẽle, [kuenda oka] popelavo ava va ku yeva.” (1 Timoteo 4:16) Poku likolisilako cocili loku molehisa okuamamako kuove, o pondolavo oku kuata epuluvi lioku kemãlisa onduko ya Suku, kuenda oka tambula asumuluho aye.
Handi Ocivaluka?
• Kovina vipi okuamako kespiritu ku li molehisa?
• Ukulihiso upi lelomboloko vi lekisa okuti, omunu ukulu wendamba kespiritu?
• Ndamupi oku lekisiwa ‘kuapako espiritu’ oco ocindekaise cokuamako kespiritu?
• Osimbu tuamamako kespiritu ovikele vipi tu sukila oku tava
[Elitalatu kemela 24]
Okupia kuepako, ale oku linga Ukristão okuti, ukulu wendamba kespiritu ku limbukiwa ciwa
[Elitalatu kemela 27]
Tu pondola okuamamako kespiritu poku tava loku kakatela muẽle kocili ci kasi loku situluiwa
[Elitalatu kemela 28]
Ohutililo yi tu kuatisa oku lekisa ‘apako espiritu’