OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 1/6 kam. 4-7
  • Ono Yevĩho ya Situluiwa

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yevĩho ya Situluiwa
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Oluali Lueyuka Evĩho
  • Ondingaĩvi ya Situluiwa
  • “Lava Utima Wove”
  • Ndomo tu Tamãlala Layonjo a Satana
  • Esulilo Lievĩho li Kasi Ocipepi
  • Hacisimiloko ño Cimue Cesanda
    Utala Wondavululi—2001
  • Anga hẽ Satana Ocindekaise Cevĩho?
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
  • Ndamupi Tu Tamãlala Lolondele?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Velie Hẽ Anyali Va Suku?
    Citava Okuti Okala Ekamba lia Suku!
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 1/6 kam. 4-7

Ono Yevĩho ya Situluiwa

KOCITA catete, valua pokati ka va Yudea, va kala oku lavoka oku iya kua Mesiya una Yehova a va likuminyile. (Yoano 6:​14) Eci Yesu eya palo posi, wa nena elembeleko komanu kuenda wa situlula elomboloko Liondaka ya Suku. Eye wa sakula omanu va vela, wa tekula vakuanjala, wa tulumũla ahunguhungu ofela, kuenda wa pindula ava va fa. (Mateo 8:26; 14:​14-21; 15:​30, 31; Marko 5:​38-​43) Handi vali, wa lombolola ondaka ya Yehova komanu , kuenda wa va likuminya omuenyo ko pui. (Yoano 3:​34) Ovina Yesu a linga levi a popia, vi eca uvangi wokuti, eye Mesiya una oka yovola omanu kekandu kuenda kovitangi viosi va siata oku liyaka lavio.

Asongui vetavo lia va Yudea, va sukilile oku kala omanu vatete va tambula Yesu, loku u yevelela kuenda oku pokola kolonumbi viaye. Pole, ka va ci lingile. Momo vo lambalala, vo lingila usuanji, kuenje vo ponda.​—⁠Marko 14:1; 15:​1-3, 10-15.

Yesu wa pisa omanu vosi vakuavituwa vĩvi. (Mateo 23:​33-​35) Eye, wa kũlĩhĩle okuti, kua kala umue wa kapele ovisimĩlo viaco vĩvi vovitima viavo. Omo liaco, wa va sapuila hati: “Wa tundi ku isiene Eliapu, oco vu yonguila oku linga ocipango ca isiene. Eye omondi tunde kefetikilo, haeye ka la sumbila ocili momo vokati kaye kamuli . . . ocili. Eci a popia uhembi o popia caye muẽle, momo eye ohembi, haeye isia yuhembi.” (Yoano 8:​44) Yesu ndaño wa kũlĩhĩle okuti omanu va kuete epondolo lioku linga eci cĩvi, pole, wa lekisa okuti, Satana eye ono yevĩho liaco.

Yesu poku popia hati, Satana “omondi tunde kefetikilo,” wa lekisa okuti, ungelo waco wa kala ufendeli uwa wa Suku. Pole, noke wa siapo oku kuama onjila yocili. Oco hẽ, nye co vetiya oku tomba olonumbi via Yehova? Eye wa simĩle okuti, wa velapo vakuavo, kuenda wa yonguile okuti, efendelo Yehova a sesamẽla lieciwa kokuaye.a​—⁠Mateo 4:​8, 9.

Usuanji wa Satana wa muiwa Vocumbo Cendene, eci a kemba Heva poku u vetiya oku lia kepako Yehova a va handelekele okuti, ka citava oku liako. Satana omo lioku popia uhembi watete wa lingiwa voluali, kuenda omo lioku lundila Yehova, ‘wa linga isia yuhembi.’ Poku vetiya Adama la Heva oco va tombe olonumbi via Yehova, wa va tuala koku vialiwa lekandu lina lia nena olofa vi kasi oku amamako toke cilo. Omo liaco, Satana eye omondi ya velapo tunde kosimbu.​—⁠Efetikilo 3:​1-6; Va Roma 5:⁠12.

Evĩho lia Satana, lia pitilavo kilu kuna a yapula ovangelo vakuavo oco va likongele kokuaye. (2 Petulu 2:⁠4) Ovangelo vaco, poku kuama Satana Eliapu va fetika oku kuata olonjongole vĩvi lomanu. Kuenje, va linga ukahonga una wa nena evĩho voluali.

Oluali Lueyuka Evĩho

Embimbiliya li tu sapuila hati: “Eci omanu va fetika oku lua kilu lieve . . . kokuavo kua citiwa omãla vakãi, oco omãla va Suku valume va mõla omãla vomanu vakãi okuti va posoka, kuenje va nõla oku kuela ava va sola ca velapo.” (Efetikilo 6:​1, 2) ‘Omãla va Suku yocili’ velie? Ovo ka va kale omãla vomanu, pole va kala ovangelo. (Yovi 1:6; 2:⁠1) Tua ci kũlĩha ndati? Tua ci kũlĩha omo okuti, kotembo yaco, tunde eci omanu va fetika oku likuela, pa pitile ale ci soka 1.500 kanyamo. Kuenda, Embimbiliya ka li lekisa okuti, vokuenda kuotembo yaco kua kala evĩho. Pole, poku lombolola ulandu wolohuela viomãla vomanu ‘lomãla va Suku’ vana va li pongolola vetimba liositu, Embimbiliya li lekisa okuti, voluali mua kala evĩho lialua. Ulandu owu u lekisa okuti, ovo va linga ocina cimue ka ca sungulukile.

Evĩho liovangelo poku likuela lomãla vomanu, lia lekisiwa komãla va tunda kelitokeko liaco. Ovo va cita omanu vamue va lepa, haivo vanene, va tukuiwa hati Ovindululu. Ondaka ‘Ovindululu,’ yi lomboloka ‘olongangala, ale vana va sole lika oku ponda vakuavo.’ Ovo, va kala ‘olonõi viosiahũlu haivo alume va kemãla.’​—⁠Efetikilo 6:⁠4.

Ovindululu kumue lovangelo vana va kala olonjali viavo, vosi yavo va litumbikile kungangala. Elivulu Liefetikilo 6:​11, li lekisa okuti, kotembo yaco, ‘oluali lueyukile evĩho, hailuo lueyukile etombo.’ Momo omanu vosi va enda oku linga lika ungangala kuenje veya oku vĩhisa olonjila viovitumbulukila vikuavo.

Ovindululu lolonjali viavo, va nena ndati evĩho komanu vosi voluali? Ovo va enda oku vetiya omanu oku kuata ovisimĩlo vĩvi, kuenda olonjongole ka via sungulukile. Nye ceyilila kevetiyo liavo? Embimbiliya li lekisa okuti, ‘oviendalomuenyo viosi via vĩhisile onjila yavio yokilu lieve.’ Omo liaco, Yehova wa nyõla omanu vaco Letande. Pole, wa popela lika Noha kumue lepata liaye. (Efetikilo 6:​5, 12-​22) Ovangelo vana va tundile kilu, va yonguile oku siapo etimba liositu, pole ka va kuatele omoko yoku tiukila kovitumãlo viavo kilu. Omo okuti ovangelo vaco va linga olondele, va kasi oku amamako oku suvuka Suku kumue lovangelo vana va pokola kokuaye. Tunde kotembo yaco, Suku ka kasi oku ecelela okuti, ovangelo vaco va kuata vali unene woku wala etimba liositu. (Yuda 6) Ovo, va siata oku vetiya omanu oku linga eci cĩvi.

Ondingaĩvi ya Situluiwa

Evĩho lia Satana lia situluiwa kelivulu lia 1 Yoano 5:​19, li popia hati: “Oluali luosi lu kasi povaka Eliapu.” Satana, wa siata oku nena ovitangi vialua komanu. Cilo, wa vokiya onjongole yaye yoku linga eci cĩvi okuti kosimbu ci sule. Momo lie? Momo eye kumue lolondele viaye, va imbiwa palo posi kunyamo wo 1914, eci Usoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. Catiamẽla kulandu waco Embimbiliya li popia hati: ‘Ove a ngongo, ngongo yove. Momo Eliapu lia lokila kokuove lonyeño ya lua, omo lia limbuka okuti oloneke vialio vitito.’ (Esituluilo 12:​7-​12) Koloneke vilo, Satana wa siata oku yapula ndati omanu?

Wa siata oku ci linga poku va vetiya oku kuata ovituwa vĩvi kuenda ovisimĩlo ka via sungulukile. Elivulu lia Va Efeso 2:​2, li tukula Eliapu hati, “soma yolondele . . . haeye o kasi oku linga upange waye [ale oku viala] vovitima via vakuesino.” Eye, ka vetiya omanu oco va sumbile Suku loku lekisa ohenda. Pole, o va vetiya oku sinila Yehova kuenda oku tomba olonumbi viaye. Satana kumue lolondele viaye, va siata oku vetiya omanu oku linga lika eci cĩvi.

“Lava Utima Wove”

Uvangi u lekisa okuti Satana o kuete unene woku yapula omanu, wa siata oku muiwa kevĩho lioku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epõlola vina vi vetiya oloñeyi viukahonga kuenda ovituwa vikuavo vĩvi. (1 Va  Tesalonike 4:​3-5) Volosinema, va siata oku lekisa ovina vimue vĩvi ndeci: Ovisoko violondingaĩvi vi kuata omanu oco va lipekele lavo, ungangala, upuepue, kuenda oku lipekela lomãla vatito. Pole, ovina viaco, vi lekisiwa ndolomapalo. Ndaño okuti ovina viaco vi moleha ndu okuti ka vi nena ovitangi, pole, vi kapa kohele ekalo liomunu una o vi tala ale oku vi tanga. Momo vokuenda kuotembo, omunu o fetika oku kuata oloñeyi vioku linga ovina a siata oku mõla.b Evĩho liaco, lia siata oku nena ovitangi pokati komanu kuenda li tepulula ukamba waye la Yehova. Evĩho liukahonga lia siata oku lekisiwa volosinema, li situlula ovituwa violondele vina via vĩhisile oluali lukahonga koloneke via Noha osimbu Etande ka lieyile.

Soma Salomone, wa kuata esunga lioku lungula hati: “Lava utima wove lepandi, omo kokuawo oko ku tunda olono viomuenyo.” (Olosapo 4:​23) Oku lava utima wove keyonjo lioku tala oviluvialuvia viomanu va kasi epolõla, ci lomboloka oku yika ovipama viaco vo Televisãu ale o kombutador eci vi lekisiwa. Pole, o sukila oku kuata utõi kuenda onjongole yoku ci linga. Kala ndesualali li liteyuila kovisongo, pokupa vutima wove ovisimĩlo viosi vĩvi. Satana o yongola oku nyola utima wove poku vĩhisa ovisimĩlo viove lolonjongole viove.

Ove o sukilavo oku lava utima wove koku sola ovina viungangala. Momo Satana wa kũlĩha okuti, “Utima [wa Yehova ] u suvuka u o sole ungangala.” (Osamo 11:⁠5) Satana ka tẽla oku pongolola utima wove oco o linge omondi okuti o kala unyali wa Suku. Pole, o yongola okuti ove o sola ungangala. Eli olio esunga lieci tua siatela oku mola okuti, ungangala u sandekiwa vasapulo kuenda vovikanda vikuavo. Koloneke vilo, ka kuli vali Ovindululu, momo via fa osimbu. Pole, ovituwa viavo via siala voluali. Anga hẽ, olomapalo viove vi lekisa okuti o kasi oku tamãlala layonjo Eliapu?​—⁠2 Va  Korindo 2:⁠11.

Ndomo tu Tamãlala Layonjo a Satana

Ka ca lelukile oku tamãlala kevĩho. Embimbiliya li lekisa okuti, omanu vana va yongola oku sanjuisa Suku, ka va liyaki lika loloñeyi vietimba. Pole, va ‘liyakavo laspiritu ãvi okilu.’ Oco tu yule uyaki waco, tu sukila oku kuatisiwa lovimalẽho Yehova a siata oku tu ĩha.​—⁠Va Efeso 6:12; Va Roma 7:​21-25.

Vovimalẽho viaco, mua kongela espiritu lia Yehova, li kuete unene wa velapo voluali. Upostolo Paulu, poku sonehela Akristão kocita catete, wa va sapuila hati: “Ka tua tambuile espiritu lioluali, te espiritu lia tunda ku Suku.” (1 Va  Korindo 2:​12) Omanu vosi va songuiwa lespiritu lia Yehova, vamamako oku sola ovina Eye a sole, kuenda oku yuvula ovina eye a nyale. (Amosi 5:​15) Omunu o tambula ndati espiritu lia Yehova? O litambula poku likutilila, loku lilongisa Embimbiliya, kuenda poku kuata ukamba lomanu vana va sole Suku.​—⁠Luka 11:13; 2 Timoteo 3:16; Va Heveru 10:​24, 25.

Nda wa linga ovina evi, oka fetika oku wala ‘ovimaleho viosi via Suku’ vina vi ku teyuila ‘kayonjo Eliapu.’ (Va Efeso 6:​11-​18) Yilo oyo otembo yoku kuatisiwa lovimalẽho viosi vi tunda ku Suku okuti kosimbu ci sule. Tu ci linga ndati?

Esulilo Lievĩho li Kasi Ocipepi

Ukualosamo wa popia hati: “Ndaño olondingaĩvi vi yova ndowangu, lolondingakandu vi pama, haimo esulilo liavio oku nyõlẽha olumue.” (Osamo 92:⁠7) Koloneke vilo, evĩho lia livokiya calua ndeci ca kala koloneke via Noha. Owu owo uvangi u lekisa okuti, eteke lia Yehova lioku nyõla olondingaĩvi li kasi ocipepi. Satana kuenda olondele viaye, vaka kapiwa vokayike. Kuenje ka vaka tẽla vali oku yapula omanu, noke vaka kunduiwa. (2 Timoteo 3:​1-5; Esituluilo 20:​1-3, 7-​10) Helie oka nena enyoleho liaco? Yesu eye oka ci linga, ndomo Embimbiliya li popia hati: “Omõla a Suku [oka] tukulukila okuti o nyõla ovilinga Vieliapu.”​—⁠1 Yoano 3:⁠8.

Ove hẽ, o yongola okuti evĩho li puako? Nda o yongola, citava okuti o kuata elembeleko kolohuminyo Viembimbiliya. Ka kuli elivulu likuavo, li lombolola okuti, Satana eye wa nena evĩho, kuenda ndomo aka nyoliwa kumue lovilinga viaye. Omo liaco, tu ku vetiya oku lilongisa Embimbiliya oco o kuate ukũlĩhĩso wocili. Nda wa ci linga, oka tẽla oku liteyuila kovilinga vĩvi via Satana, kuenda oka kuata elavoko lioku kala voluali ka muli evĩho.​—⁠Osamo 37:​9, 10.

[Atosi pombuelo yamẽla]

a Ungelo una wa linga Satana, lomue wa kũlĩha onduko vo tukowaile osimbu handi ka lueyele. Ondaka “Satana” yi lomboloka “Unyãli,” ondaka “Eliapu,” yi lomboloka “Ohembi.” Ekalo lia Satana, li sokisiwa leli lia soma una wa vialele olupale luo Turo. (Esekiele 28:​12-​19) Kefetikilo, vosi yavo va kala omanu vamue vawa kovina viosi, pole, noke va linga olondingaĩvi omo liepela.

b Tanga ulandu waco vo Despertai! 22 yosãi Yevambi Linene, yunyamo wo 2003, losapi hati: Pornografia​—⁠Inofensiva ou Prejudicial? Ya sandekiwa Lolombangi via Yehova.

[Okakasia Lelitalatu kemẽla 6]

Ulandu Wesapulo Liocili

Ulandu woluali, weyuka asapulo a lombolola eci catiamẽla komanu vamue va tendiwile ndolosuku. Asapulo aco, a lombololavo ulandu wovindululu, kuenda wetande. Esapulo lia umue o tukuiwa hati, Gilgame, li lombolola eci catiamẽla ketande, kocimbaluku, kuenda komanu va puluka ketande liaco. Gilgame wa kala ocipuepue, kuenda wa tendiwile ndosuku haeye ongangala. Ulandu wepata limue li tukuiwa hati Asteka, u lombolola okuti, kosimbu voluali mua kala ovindululu, kuenda kua kalavo etande. Esapulo lio kolofeka vio konano yo Europa, li lombolola eci catiamẽla kepata limue liovindululu, kuenda ulume umue wa loñolohele calua o tukuiwa hati, Bergelmir. Esapulo liaco, li lekisa okuti ulume waco wa tungile ocimbaluku, kuenje wa lipopela eye muẽle ketande kuenda ukãi waye. Ovolandu tua konomuisa ndeti, a lekisa uvangi weci Embimbiliya li lombolola okuti, ovitumbulukila viosi vi kasi voluali, via tunda komanu va puluka ketande lina lia kundula olondingaĩvi kosimbu.

[Elitalatu]

Evaya mua sonehiwa ulandu wa Gilgame

[Ono Yelitalatu]

The University Museum, University of Pennsylvania (neg. # 22065)

[Elitalatu kemẽla 5]

Ovilinga Viovindululu koloneke via Noha, vi letiwevo koloneke vilo

[Elitalatu kemẽla 7]

Ukũlĩhĩso wa Suku u tu teyuila koku linga eci cĩvi

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link