OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/6 kem. 8
  • Yevelela Owanji Wondaka ya Suku Koloneke Vietu

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Yevelela Owanji Wondaka ya Suku Koloneke Vietu
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • YILO OYO MUELE ‘OTEMBO YESULILO’!
  • LIKASI VESOMBISO
  • OKU KULIHISA OLONEPA VIMUE VIOCITUMASUKU ECI
  • ELOMBOLOKO LIOCILI KOLONE
  • Atosi Avelapo Velivulu Lia Daniele
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla ku Daniele?
    Apulilo Embimbiliya a Tambuluiwa
Utala Wondavululi—2000
w00 1/6 kem. 8

Yevelela Owanji Wondaka ya Suku Koloneke Vietu

“Limbuka, amõla omanu, momo ocinjonde eci ci tiamela kotembo yesulilo.”−DANIELE 8:17.

1. Nye Yehova ayongola okuti omanu vosi va ci kuliha catiamela koloneke vietu?

YEHOVA ukulihiso weci catiamela kovina vikeya kovaso ka u lisolekela eye muele. Puãi eye, eye Usitululi walumbu. Ocili okuti, eye oyongola oco vosi yetu tu kulihe okuti tukasi muele “kotembo yesulilo.” Ondaka eyi yikuete esilivilo lialua kolohuluwa violohuluwa epandu viomanu vakasi kaliye palo posi!

2. Momo lie omanu va sakalalela leci catiamela kekalo liavo lio kovaso?

2 Cikomohisa he okuti oluali lulo luaviha ndeti lukasi muele ocipepi lesulilo? Omanu citava okuti va ñuala ñuala vosãi, pole, ka va pondola oku lisanja loku nuala nuala volokololo kulo kilu lieve omo liusumba. Ovo citava okuti va yukisa olonjo viavo lovikuata vialua viokaliye, pole ka va tela okuimula ovitamgi viasiata oku tepa tepa apata. Ovo handi vatelavo oku pitiyila alomboluilo lolo kombutador, pole ka va tela oku tokeka omanu oco va kale pamosi lombembua. Ovina evi vilekisa uvangi usangiwa Vembimbilya okuti tukasi muele kotembo yesulilo.

3. Otembo yipi olondaka viapopia hati “kotembo yesulilo” via tukuiwa onjanja ya tete palo posi?

3 Olondaka evi viokuti “kotembo yesulilo,” tunda eci via popiwile onjanja ya tete lungelo Gabriele toke cilo, papita ale cisoka 2.600 kanyamo. Uprofeto wa Suku wa yeva Gabriele wa popia hati: “Limbuka, omõla omunu, momo ocinjonde eci ci tiamela kotembo yesulilo.”−Daniele 8:17.

YILO OYO MUELE ‘OTEMBO YESULILO’!

4. Kovisonehua vipi he vikuavo Embimbiliya li tukula otembo yesulilo?

4 Olondaka “kotembo yesulilo” kuenda “toke kotembo yesulilo,” vimõleha olonjanja epandu velivulu lia Daniele. (Daniele 8:17,19; 11:35,40; 12:4,9) Ovio viatiamela “koloneke via sulako,” upostolo Paulu a tukula. (2 Timoteo 3:1–5) Yesu Kristu wa tukulavo otembo yaco hati, “ketukuluko” liaye okuti wa vialekiwa Vusoma wo kilu.−Mateo 24:37–39.

5, 6. Vokuenda kuotembo yesulilo velie vasiata oku kulihisa Ondaka ya Suku, kuenda lesulilo lie?

5 Elivulu lia Daniele 12:4 lipopia ndoco: “Ove puãi, a Daniele, yika olondaka evi, sitika elivulu liaco, toke kotembo yesulilo. Va lua va enda oko loko, kuenda ukulihiso u lua.” Calua ca soneha Daniele ca solekiwile kuenda ca yilikiwile okuti omanu ka va kuatele elomboloko liolondaka viaco vokuenda kuovita via lua vianyamo. Pole, nye cipopiwa catiamela kotembo yilo?

6 Kulo kotembo yesulilo valua Akristão vakuekolelo vasiata oku kuama Embimbiliya okuti olio Ondaka ya Suku. Lesulilo lie? Omo okuti Yehova wasiata oku sumuluisa alikolisilo avo, cilo ukulihiso wa livokiya calua. Ndeci, Olombangi via Yehova vina okuti olombuavekua, via sumuluisiwa luloño u va kuatisa oku kuata elomboloko liwa liokuti Yesu Kristu wa linga Soma kilu kunyamo wo 1914. Loku kapako olondaka viuspotolo via sonehiwa kelivulu lia 2 Petulu 1:19–21, olombuavekua evi kumue loloñuatisi viavo, vakasi loku ‘yevelela kondaka yowanji’ kuenda va kolela okuti tukasi muele ocili kotembo yesulilo.

7. Asapulo api alekisa okuti elivulu lia Daniele lialitepa?

7 Elivulu lia Daniele ka li sokisiwa omo liovina viñi viñi via sonehiwamo. Olio lialombolola eci catiamela kosoma yimue yiseteka oku ponda olonoño viaye omo ka via telele oku situlula elomboloko lionjoi a lota, pole, uprofeto wa Suku wa tela oku tetulula ocitangi caco. Akuenje vatatu okuti ka va tavele oku fendela ociñumañuma ca tungiwa la soma va imbiwa velungulungu liondalu okuti vofolono yimue ya tokotisiwile calua, pole va puluka, kuenda ka va kakukile. Vokuenda kuocipito, ovita viomanu vamõla eka lia kala loku soneha vocimano celombe olondaka vimue vikomohisa. Ovisuanji vimue via kuata ulume umue ukulu kuenje vokapa veleva liolohosi, pole, eci a tundamo lapamue viosuya. Ovinyama vikuãla vimõlehela vocinjonde, elomboloko liavio vocitumasuku lipitila toke kotembo yesulilo.

8, 9. Elivulu lia Daniele lipondola ndati oku tu kuatisa, capiãla vali enene koloneke vilo, viotembo yesulilo?

8 Cimõleha okuti, elivulu lia Daniele likuete olonepa vivali vialitepa. Yimue esinumulo, yikuavo owanji. Olonepa viaco viosi vivali, vi kolisa ekolelo lietu. Onepa yesinumulo yi tu lekisa okuti Yehova Suku o sumuluisa vana vamamako loku u kolela. Kuenda, onepa yowanji yi kolisa ekolelo lietu, omo yi lekisa okuti, Yehova wa kuliha eci ci pita vesapulo vokuenda kuovita vianyamo, ndaño muele ceci ci kapita vokuenda kuolohulukãi vianyamo a keya kovaso, eye wa ci kuliha ale.

9 Ovitumasuku vialua via sonehiwa la Daniele vi suñamisiwa Kusoma wa Suku. Osimbu tuamamako loku mõla oku telisiwa kuovitumasuku viaco, ekolelo lietu lipamisiwa vali calua, kuenda tupondola oku limbuka okuti tukasi muele kotembo yesulilo. Puãi vamue va kua ku patãla va kongelamo Daniele loku popia hati, ovitumasuku vieluvulu vi kuete onduko yaye via sonehiwa noke cina okuti ovina viaco via tukuiwa via telisiwa ale. Nda eci va popia ndeci ocili muele, kuvotuiwa apulilo alua atiamela kueci elivulu lia Daniele lilombolola catiamela kotembo yesulilo. Va kua ku patãla ka va tavavo kueci elivulu eli li sinumula. Tu ci kulihisi.

LIKASI VESOMBISO

10. Ndamupi elivulu lia Daniele lia kapiwa vesombiso?

10 Sokolola okuti okasi kombonge, loku tala umue okasi oku sombisiwa. Usombisi otamalãla loku popia hati, ocikonde cikuete muele eko. Cimuamue haico okuti, eci casonehiwa velivulu lia Daniele cocili, kuenda upange umue walipua wa sonehiwa luprofeto umue wo ko Heveru wa kala kocita cepanduvali leci cepandu O.Y. Pole va kua ku patãla vasiata oku tamalãla muele okuti eci casonehiwamo hati, esanda. Kaliye, tutali nda eci ca sinumula onepa yimue yelivulu eli cilitava leci capita vesapulo.

11, 12. Nye canena alundi voku popia hati Besiatare wakala omunu umue waluvikiyiwaño?

11 Tu Kulihisi eci catiamela kondaka yosoma va kua ku patãla va siata oku popia hatiwa kambela. Elivulu lia Daniele kocipama ca 5 lilekisa okuti Belsiatare eye osoma yakala loku viala vo Bavulono eci olupale lualunduiwa kunyamo wo 539 O.Y. Va kua ku patãla vasiata okulihoya ondaka eyi, omo okuti onduko ya Belsiatare ka ya sangiwile konepa layimue yikuavo, pole, yisangiwa lika Vembimbiliya. Omo liaco, vakuasapulo vokosimbu va tukula Nabonido hati, eye osoma ya sulako oku viala vo Bavulono.

12 Pole, kunyamo wo 1854, kua sangiwa oviyo vimue viotuma via lembuluiwa vovingululu vio ko Bavulono Yosimbu, volupale luo Ur, okuti otembo yilo lutukuiwa hati, o Irake. Voviyo viaco, muasangiwa ovikanda vimue viuvangi vilekisa ohutililo ya Soma Nabonido omu a tukula hati: “Belsar–ussur,omõlange uveli.” Ndaño muele omanu vaco va kua ku patãla, va tavavo hati: U yuna Belsiatare wa tukuiwa velivulu lia Daniele. Omo liaco, soma va lingile hati wa kambela, puãi ka kambelele, momo ño okuti ka kulihiwile lomanu vakuasapulo oluali. Owu owo lika umue pokati kovovangi alekisa okuti ovisonehua via Daniele viocili muele. Kuenda uvangi waco owu, ulekisavo okuti, elivulu lia Daniele onepavo yowanji Wondaka ya Suku, okuti tusukila oku likulihisa ciwa lutate kulo kotembo yesulilo.

13, 14. Helie wa kala Nevukandesa, kuenda eye waenda loku fendela vali enene osuku yipi yesanda?

13 Poku konomuisa ciwa elivulu lia Daniele, tu sangamo ovitumasuku vimue okuti mua kongela olosoma lovonene ovoluali kuenda ovilinga violombiali viaco. Umue pokati kolombiali viaco citava okuti otukuiwa okuti umue ukuoyaki otumbika usoma umue unene. Omo okuti eye wa kala kapiñala kusoma wo ko Bavulono, eye lolohoka viaye eci va kala ko Karkemis, va lundula olohoka via Fareo Neko wo kofeka yo Egito. Pole esapulo limue lia vetiya soma yo ko Bavulono oco asie unene woku viala povaka a va kesongo kaye. Eci ayeva okuti isiaye, Nabopolassar wa fa, umalehe Nevukandesa wa piñala kocalo cuviali kunyamo wo 624 O.Y. vokuenda kuviali waye wa 43 kanyamo, wa tumbika usoma umue unene okuti wa lisanduila kolonepa vialua vina via vialiwile ale lo Suria kuenje, eye wa tandisila usoma waye ko Suria, lo kombuelo yo ko Palestina kuenda toke kolongave vio ko Egito.

14 Efendelo lia Nevukandesa liatiamelele vali enene ku Marduke, okuti eye o suku yavelapo yo ko Bavulono. Soma oku yula kuaye kuosi waenda lo ku ku tiamisila ku Marduke hati eye wañuatisa. Ko Bavulono, Nevukandesa wa tungila olonembele Marduke kuenda olosuku vikuavo vioko Bavulono wa vi tungilavo olonembele kuenje wa vi posuisa ciwa. Ocinumañuma culu cina soma u yo Bavulono a tungisile yu a ci kapa ketapi lioko Dura, ndomo catukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 3, mbi ca tumbikiwile ku Marduke. (Daniele 3:1,2) Cimoleha soketi Nevukandesa wa kolelele calua koku tãha oco asonguile ciwa asualali vaye.

15, 16. Nye Nevukandesa a lingila o Bavulono,kuenda eci a lipanda nye capita laye?

15 Poku malusula ovimano vivali vio Bavulono, vina isiaye a fetikile oku tunga, Nevukandesa ombala wayisokisile soketi mbi ka yikunduiwa. Oco a sanjuise inakulu yaye wo ko Media, wakala longeva lolomunda kuenda lovisenge viofeka yaye a citiwila, Ne

vukandesa wa kula oviumbo violoneleho okuti via komohisile omanu valua kotembo yokosiahulu. Olupale Luobavulono wa lu ñualisile lovimbaka vinene okuti ka via lisokele levi via kala kolofeka kolofeka vikuavo kotembo yaco. Hepelakuolio eye a kuata omo lioku litumbika kuaye kefendelo liesanda!

16 Eteke limue, Nevukandesa wa lipanda, hati: “Halioko he Bavulono, imbo linene, nda . . . tunga lomoko lunene wange?” Pole, elivulu lia Daniele 4:30–36, lilombolola okuti, “osimbu Soma ka mãlele vomela,” uyui haico wowiya. Kakuatele vali epondolo lioku viala, kuenda vokuenda kuanyamo epanduvali, eye wa lia lia owangu, ndeci muele Daniele a cipopele. Noke usoma waye wa tumbuluiwa vali. Ove he wa kuliha elomboloko liocitumasuku eci? Opondola he oku lombolola ndomo oku telisiwa kuocitumasuku eci ku tu tuala toke kotembo yesulilo?

OKU KULIHISA OLONEPA VIMUE VIOCITUMASUKU ECI

17. Olombolola he ndati onjoi Suku atumile ku Nevukandesa kunyamo wa vali woku viala kuaye?

17 Tukulihisi olonepa vimue viocitumasuku celivulu lia Daniele. Kunyamo wa vali woku viala kua Nevukandesa ndombiali yoluali vokuenda kuanyamo (606/605 O.Y.), Suku wolotisa onjoi yimue yilingisa usumba. Elivulu lia Daniele kocipama 2, lilombolola okuti vonjoi yaco mua mõleha ociñumañuma cimue cinene okuti utue waco wulu, onete lovoko aco vopalata, imo lovikalo osipi, ovolu aco utale, olomãhi viaco viutale walitenga lotuma. Olonepa viaco evi viociñumañuma vilomboloka nye?

18. Onjoi yociñumañuma cikuete utue wulu, onete lovoko opalata, kuenda imo lovikalo viosipi yalombolokele nye?

18 Uprofeto wa Suku wa vangula la Nevukandesa hati: “Ove a Soma . . . ove muele vutue waco wulu.” (Daniele 2:37,38) Nevukandesa eye utue wusoma wavialele o Bavulono. Uviali waco owu okuti wa kunuiwa la va Medo kuenda va Persia, wa lombolokele onete lovoko opalata. Noke kueya Uviali wo Gresia, okuti walombolokele imo lovikalo viosipi. Unene uviali waco owu woluali, wa fetikile ndati?

19, 20. Heli wa kala Alexandre o Grande, kuenda ocikele ca nye eye akuata oco o Helasi yikuate unene walua voluali luosi?

19 Kocita ca kuãla O.Y., umalehe umue wa kuata onepa yimue yi silivila ko ku telisiwa kuolonepa viocitumasuku ca Daniele. Eye wa citiwa kunyamo wo 356 O. Y., kuenda omanu votukowaile hati, Alexandre o Grande. Eci isiaye Filipe apondiwa kunyamo wo 336 O.Y., okuti otembo yaco Alexandre wa kuata 20 kanyamo, eye oco a piñala kocalo cuviali ko Makedonia.

20 Kefetikilo liosãi ya Kupemba kunyamo wo 334 O.Y., Alexandre wa linga uyaki umue okuti wa yula. Eye wa kala lolohoka vitito, pole, via loñolohele calua. Via kala eci cisoka 30.000 kasualali kuenda eci cisoka 5.000 kasualali vana vaendela kotu kavalu. Kunyamo waco owo, Kolui Graniku vetapi lionano yo Asia Menor (okuti kaliye kutukuiwa hati, Turquia), Alexandre wa yula uyaki waye watete wasulila voku lundula va Persia, kunyamo wo 334 O.Y. Kunyamo wo 326 O.Y. va Persia va kala ale peka lia Alexandre, kuenda pitila toke ocipepi lokutundilo Wolui Indu, okuti otembo yilo lusangiwa ko Pakistão. Pole, Alexandre kayulile uyaki wa sulako osimbu akala vo Bavulono. Keteke 13 kosãi Yevambi, kunyamo wo 323 O.Y., noke yoku kala ño cisoka 32 kanyamo lolosãi 8, Alexandre wayuliwa lunyali wa piãlapo vali okuti olofa. (1 Va Korindo 15:55) Vokuenda kuovoyaki eye alinga okuti wa yula, o Helasi yeya oku linga uviali umue ukuete unene walua voluali, ndomo ca popiwile vocitumasuku ca Daniele.

21. Ndaño kua kala uviali wo Roma, uviali upi ukuavo wa kalavo lunene walua voluali, okuti wa lekisiwa lolomãhi viutale vionjoi yociñumañuma?

21 Nye ci lomboloka ovolu utale wociñumañuma? Eci ca kala uviali wo Roma wa kala longusu yalua ndutale okuti wa kundula Uviali wo Helasi. Ovo kavalekisile esumbilo Kusoma wa Suku, wuna wa kundiwa la Yesu Kristu, va Roma va ponda Yesu loku valela kuti, kunyamo wa 33 K.K. Lelikolisilo liokumalako Akristão vocili, va Roma va lambalalele olondonge via Yesu. Pole, olomãhi viutale vionjoi via Nevukandesa yociñumañuma cinene, ho Roma ko lika Luviali wayo, puãi vilombolokavo uviali unene wo pulitika wa tunda pokati kawo wa tukuiwa okuti, potência Mundial Anglo–Americana.

22. Onjoi yatiamela kociñumañuma yipondola he ndati oku tu kuatisa oco tulimbuke okuti tukasi muele kotembo yesulilo?

22 Oku kulihisa ciwa lutate elivulu eli, ku tu kuatisa oku limbuka okuti tukasi muele kotembo yesulilo, momo tu kasi ale kolomãhi viutale haivio viotuma vionjoi yociñumañuma. Olombiali vimue violoneke vilo vikasi ndutale okuti viatema calua, osimbu okuti vikuavo vikasi ndotuma. Ndoño otuma ka yapamele, oku kuatunda ‘ombuto yomanu,’ olombiali vikasi ndutale viasiata okuecelela okuti omanu vaño va popia cimue kokuavo catiamela kueci vayongola. (Daniele 2:43; Yovi 10:9) Ocili okuti, olombiali vina via tema calua ka vitela oku li kuata ocimunga lomanu, ndeci utale okuti ka citava okuti u li tokeka lotuma. Pole, Usoma wa Suku ndopo muele uka nena esulilo lioluali lulo luolonepele.−Daniele 2:44

23. Olombolola ndati onjoi kuenda ovinjonde Daniele amola kunyamo wa tete woku viala kua Belsiatare Soma yo Bavulono?

23 Ocipama 7 kelivulu lia Daniele cituihavo elomboloko liocitumasuku ci tu tuala toke kotembo yilo yesulilo. Ocipama eci cilombolola ulandu umue wa pita la Belsiatare Soma yo Bavulono kunyamo wa tete wuviali waye. Eci Daniele akuata cipitahãla 70 kanyamo, “wa lota onjoi kuenda wa mõla ovinjonde eci akala kala pula waye.” Puãi, ovinjonde viaco evi viosaluisa calua! Kuenje wa popia hati: “Nda mõla . . . olofela vikuãla viokilu via veta okalunga kanene. Kuenje ovinyama vikuãla vinene via tunda vokalunga, yu vi li kasi kasi.” (Daniele 7:1–8,15) Havinyamakuovio vikomõhisa! Catete ohosi yimue yikuete avava, cavali casetahãla o kanyani. Kuenje kueya ongue yikuete akasa akuãla lovitue vikuãla! Ocinyama cakuãla capama, cikuete ovayo utale lolombinga ekui. Pokati kolombinga ekui patundila okambinga kamue katito kakuete ‘ovaso alisetahãla la–a omunu kuenda omela wa popia olondaka vimue vikomohisa. Ovilulikilo viaco viyokokisa calua!

24. Ndomo elivulu lia Daniele 7:9–14 lilombolola, Daniele wa mola nye kilu, kuenda ocinjonde caco catiamela kotembo yipi?

24 Ovinjonde viakuamamo viuprofeto Daniele vilombolola eci catiamela kilu. (Daniele 7:9–14) Yehova Suku, ‘Ukuasimbu Yoloneke,’ oletiwe okuti watumãla kocalo culamba, momo eye Onganji. “Ohukukãi yolohulukãi vovumba, [kuenda] ohuluwa yolohuluwa va talama kovaso aye.” Suku, poku sombisa ovinyama viaco lunene waye, upa omoko yoku viala kovoviali osi, kuenda o kundula ocinyama ca kuãla. Uviali ka usulila okuti ukuatisa ‘apata osi lolofeka kuenda omanu vakualimi añi añi,’ weciwa ku una “wa setãhãla omola omunu.” Olondaka viaco evi viatiamela kulo kotembo yesulilo, kuenda ko ku vialekiwa kua Mõlomunu, Yesu Kristu kunyamo wo 1914.

25, 26. Apulilo api tupondola oku li linga eci tu tanga elivulu lia Daniele, kuenda elivulu lipi okuti olio li tu kuatisa oku sanga atambululo?

25 Ocili okuti, vakuakutanga elivulu lia Daniele vakuete esunga lioku linga apulilo, ndeci: Ovinyama vi kuãla via tukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 7 vilomboloka nye? “Olosemana apanduvali,” via tukuiwa kelivulu lia Daniele 9:24–27 vi lomboloka nye? Cipopiwa he ndati eci cisangiwa kelivulu lia Daniele kocipama11, lo kocitumasuku cuyaki wa ‘soma yoko Norte’ kuenda “soma yoko Sul”? Handi vali, nye tu kevelela kolosoma viaco evi kulo kotembo yesulilo?

26 Yehova wasiata oku eca elomboloko liovitumasuku viaco evi komanu vaye olombuavekua vikasi palo losi, via tukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 7:18 okuti “olosandu via Tõlo.” Handi vali, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” wa siata oku linga aliangiliyo a tu kuatisa oku kuata elomboloko liocitumasuku ca Daniele. (Mateo 24:45) Okatembo kamue konyima kua sandekiwa Elivulu liokaliye likuete osapi: Preste Atencão a Profecia de Daniel! Elivulu eli, likuete 320 kamela, halio lieyuka oviluvialuvia viafina calua, lilombolola olonepa viosi vielivulu lia Daniele. Olio, lisitulula ovitumasuku vipamisa ekolelo, kuenda cosi calomboluiwa luprofeto Daniele wa soliwa calua.

ELOMBOLOKO LIOCILI KOLONE

27, 28. (a)Ocili cipi cisangiwa velivulu lia Daniele catiamela koku telisiwa kuovitumasuku? (b)Etu tukasi he kotembo yipi, kuenda nye tusukila oku linga?

27 Kaliye kulihisa etosi lilo likuete esilivilo liocili: Ovitumasuku viosi visangiwa velivulu lia Daniele viatelisiwa ale, pole, kuakamba lika oloneke vimue ño vitito. Ndeci, etu tuamola ale ekalo lioluali lialekisiwila lolomãi viociñumañuma ca tukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 2. Uti wa timbuiwa okuti kocisingi caco va kutako lelienge, wa tukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 4, wa piñanyiwa ale Lusoma wa Suku wa tumbikiwa oko kilu kunyamo wo 1914. Ndomo ca lomboluiwa kelivulu lia Daniele kocipama 7, Ukuasimbu Yoloneke, waeca uviali Komola omunu.−Daniele 7:13,14; Mateo 16:27–17:9.

28 Oloneke viasoka 2.300 viatukuiwa kelivulu lia Daniele kocipama 8, ndecivo 1.290 koloneke, kuenda1.335 koloneke viatukuiwa kocipama 12, viosi viapita ale vokuenda kuotembo. Elilongiso lielivulu li Daniele kocipama 11, lilekisa okuti uyaki pokati ka ‘soma yo ko norte la soma yo ko sul’ u kasi muele kesulilo liawo. Ovina viosi viatukuiwa ndeti, vivokiya uvangi usangiwa Vembimbiliya wokuti, tukasi muele kotembo yesulilo. Loku kulihisa okuti tukasi kotembo yesulilo, nye tukuete oku nolapo okuti oco tulinga? Kakuli atatahãi, pole, tu sukila muele okuamamako loku yevelela lutate owanji wondaka ya Yehova Suku.

Otambulula he Ndati?

◻ Nye Suku ayongola okuti omanu vosi va ci kuliha catiamela koloneke vietu vilo?

◻ Elivulu lia Daniele lipondola ndati oku pamisa ekolelo lietu?

◻ Ociñumañuma Nevukandesa alota cakala lolonepa vipi vialitepa, kuenda olonepa viaco vilomboloka nye?

◻ Nye tusukila oku patekela catiamela koku telisiwa kuovituma visangiwa velivulu lia Daniele?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link