Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Vekalo Lipi ci Tava Oku Papatisiwa Evali?
Olonjanja vimue, omunu una okuti wa papatisiwa ale, o tenda okuti epapatiso liaye ka li kuete esilivilo, kuenje o sima oku papatisiwa evali. Citava okuti toke kepuluvi liepapatiso, omunu waco wa enda oku linga ovina vĩvi vuyombeki okuti nda wa papatisiwile ale, nda wa tundisiwa vekongelo. Oco hẽ, omunu o sangiwa vekalo ndeli wa sesamẽlele oku litumbika ku Suku? Elitumbiko liaye lia ponduile lika oku kuata esilivilo kovaso a Yehova, nda tete wa imbilepo ovituwa vĩvi vi pisiwa Vembimbiliya. Pole, nda okuti omunu umue wa papatisiwa ale o sangiwa vekalo ndeli, ciwa oku kũlĩhisa nda o papatisiwa onjanja yavali nda ndati.
Oco hẽ, nye ci popiwa komunu una okuti toke poku papatisiwa ka lingile ekandu, pole noke yepapatiso liaye o linga ekandu li sesamẽla esombiso? Pamue omunu waco o sima okuti omo ka kuatele elomboloko liwa poku papatisiwa kuaye, epapatiso liaco ka li kuete esilivilo. Akulu vekongelo poku tumãla lomunu wa linga ekandu, ka va sukila oku u pulisa nda elitumbiko lepapatiso liaye li kuete esilivilo ale sio. Momo omunu waco poku papatisiwa wa yeva ohundo Lovisonehuwa vi lombolola esilivilo liepapatiso. Eye wa eca atambululo kapulilo avali a tiamẽla kelitumbiko lepapatiso. Noke lioku pongolola uwalo waye, wa papatisiwa vovava. Cosi eci ci lekisa okuti eye wa kũlĩhile ciwa ovina a kala oku linga. Omo liaco, akulu vekongelo va sukila oku u tenda ndomunu wa papatisiwa.
Nda omunu waco lopo o kuata atatahãi vokuti epapatiso liaye ka li kuete esilivilo, akulu vekongelo va pondola oku u lekisa olonumbi vi sangiwa Vutala Wondavululi, 1 ya Susu wo 1961, kemẽla 31-2; kuenda 1 Yenyenye wo 1964, kemẽla 474-7, oco a kuate elomboloko lia suapo lia tiamẽla kondaka eyi. Omunu lomunu eye o nõla oku papatisa evali (nda o sima okuti konjanja yatete ka kuatele elomboloko lia suapo Liembimbiliya).
Ovina vipi Akristão va Sukila Oku Kũlĩhisa Eci va Yekisiwa Konjo Yimue?
Koloneke vilo, omanu vosi va yongola oku kuata ocitumãlo cimue. Vamue ka va kuete olonjo viavo muẽle. Omo liekambo liolombongo, volonjo vimue mu sangiwa omanu valua. Kolonepa vimue violuali, pamue omanu valua va kala vohondo yimuamue.
Ocili okuti, ocisoko ca Yehova ka ceci olonumbi vakongelo vi lekisa eci omunu lomunu a sukila oku linga oco a sange ocitumãlo coku kala. Pole Akristão va vetiyiwa oku sokolola ovina vi litava lolonumbi Viovisonehua oco va limbuke eci Suku a sole leci ka sole. Vipi vimue pokati kolonumbi viaco?
Ocina catete, tu sukila oku kũlĩhisa ndomo ekalo lietu kespiritu li pondola oku vetiyiwa lomanu tu kasi lavo. Omanu vaco, velie? Anga hẽ afendeli va Yehova? Ekalo liavo li litava hẽ lolonumbi Viembimbiliya? Upostolo Paulu wa soneha hati: “Ko ka kembiwi. Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.”—1 Va Kor. 15:33.
Ovisonehua vi tu sapuila okuti Yehova o pisa ukahonga lukahokolo. (Va Hev. 13:4) Nda umunu umue o kala lukãi pamue lulume okuti va siata oku pekela pula umuamue pole ka va lingi esokiyo liolohuela viavo, ka va pondola oku taviwa la Suku. Omo liaco, Akristão ka va yongola oku kala konjo kumue va ecelela ukahonga.
Embimbiliya li vetiya vosi va yongola oku kala vohenda ya Suku hati, “tili ukahonga.” (1 Va Kor. 6:18) Akristão va sukila oku yuvula oku kala konjo yina va pondola oku vetiyiwa oku linga ukahonga. Sokolola okuti Akristão valua va sokiya oku lala vonjo yimuamue. Anga hẽ esokiyo liaco ka li pondola oku va kokela ovitangi? Ovitangi vipi, vi pondola oku iya nda omanu vavali ka va kuele va kala lika liavo konjo, osimbu vakuavo va tunda? Nda omanu vavali ka va kuele, haivo va lisole va kala vonjo yimuamue, va pondola oku kapa ekalo liavo kohele. Oku yuvula ovina viaco, oco olondunge.
Ka ca sungulukilevo okuti omanu va li nyãla va kala vali vonjo yimuamue. Omo lioku kala pamosi, va pondola oku vetiyiwa oku linga ukahonga.—Olosap. 22:3.
Ocina cikuavo ci kuete esilivilo, oku kũlĩhisa ndomo omanu va tenda elinga liaco. Akristão va sukila oku kũlĩhisa ciwa nda esokiyo va linga lioku kala pamosi lomunu umue, li kokela ocilondokua omanu vo pocitumãlo. Ka tu yongola okuti ekalo lietu li sepuisa onduko ya Yehova. Paulu wa popia hati: “Ko ka lingi cimue ci tela oku konyuisa, ndaño va Yudea, ndaño va Helasi, ndaño ekongelo lia Suku. Setukuli ame, omo ame seteka oku sanjuisa omanu vosi kovina viosi, haku sandako [esanju] liange muele te eli lia va lua okuti va popelua.”—1 Va Kor. 10:32, 33.
Oku sanga olonjo vioku kala ka ca lelukile, ca piãla vali komanu vana va yongola oku kuama olonumbi via Yehova. Pole, Akristão va sukila oku “kũlĩhisa ovina vi sanjuisa Ñala.” Ovo ka va yongola okuti vonjo yavo mu lingiwila ovina ka via sungulukile. (Va Efe. 5:5, 10) Omo liaco, ciwa okuti Akristão va likutilila ku Suku loku likolisilako oku kuata ekalo liwa ketimba kovisimĩlo kuenda oku teyuila onduko ya Yehova.