Agosto
Namaxexe, 1 a Agosto
Yòlempwa ebukhu yowùpuxera yale othene anamòva Yahvéh ni annattittimiha nsina nawe. — Mal. 3:16.
Nyuwo munnawera wuupuwela etthu heeni yeera emweerihe Yehova woolepani ‘mbuukhuni mwawe yoowuupuxera,’ masina a yaale anoonihera weera annamoova ni amphimelela mwa nsina nawe? Masu ahu annoonihera etthu eri vamurimani vahu. Yesu enre: “Tthiri eyano enúluma sa yeyo esareñye mmurimani.” (Math. 12:34) Yehova ontthuna weera yaale ammusivela ekhaleke mahuku ootheene elapo enyowaani. Wakhala weera khannuuluma nnene, Yehova khankela waakhulela okokhorela wahu. (Yak. 1:26) Atthu ahimmusivela Muluku annuuluma moowali ni moowiisunnuwiha. (2 Tim. 3:1-5) Hiyo khanintthuneya okhala ntoko yaawo. Nintthuna weera masu ahu emusiveliheke Yehova. Mene neereke Yehova onoohakalala waakhala weera nnuuluma masu oolipiha ni ooreera mmithukumanoni mwa ekristu naari mmutekoni moolaleera? Neereke Yehova onoohakalala wakhala weera khannuuluma mooreerela ni muhooleli a etthoko naphwanya nsele niwaliwe? — 1 Ped. 3:7. w22.04 epax. 5 eparag. 4-5
Namathanu, 2 a Agosto
Anarwa wittana ni muthiyana òraruxiwa ni enemukhalihe mileperu ni pwitipwiti, ni enekhure ithayi sawe ni enemuhise mmoroni. — Apok. 17:16.
Khweli Muluku òhàvaha yawo miruku mmurimani mwaya, wera epanke okhwela wawe, anyi, epanke okhwela wawe omosaru, eyo tiyo, evahe omwen’aya enama ele mpaka ekwaniheriwe masu a Muluku.” Yehova onimwavarela muteko atthu a mulaponi weera evarele muteko mareherero a Nações Unidas weera enyaanye ittiini soowootha. (Apok. 18:21-24) Eheeni eyo entaphulelaaya wa hiyo? Etthu nintthuneyaahu opaka “elapelo yorera ni yohittheka va maithoni va Muluku ni Atithi.” (Yak. 1:27) Hiyo khanintthuneya owokiwa ni sooxuttiha soowootha, ni isataka sa mulaponi. Nave, opaka itthu sihinvarihana ni malamulo a Muluku ni ovara itthu soonamunepani ntoko oneerawe Babilonia Mutokweene! Opwaha mwa yeeyo, hiyo nintthuneya waalaleera atthu weera ekhumemo mBabiloniya Mutokweene yaahitthunaka weera ekawane soottheka sawe. — Apok. 18:4. w22.05 epax. 11 eparag. 17; epax. 14 eparag. 18
Esaabadu, 3 a Agosto
Kintthuna wùpuxera mahala a Yahvéh. — Yes. 63:7.
Muttottele mureerelo ehuhu anyu weera mwaaxuttihe anamwane anyu woohima sa Yehova ni itthu owo oopakenlaaweni. (Ola. 6:6, 7;) Eyo etthu yootthuneya wakhala weera yookhala etthu enawootxeelihani omusomiha mwaninyu Biblya. Christine ohimme ha: “Miyo kaakhalanne eparakha vakhaaniini weera kuulume ni anaaka woohima sa Yehova. Mwa yeeyo, miyo kannattottela mureerelo ehuhu kaakhalaakano.” Ni onnatthuneya owuuluma nnene asinna a mmulokoni ni mareherero a Yehova. Muhiwuulumeke moonanara asitokweene a mmulokoni. Etthu nyuwo munuulumaanyu woohima sa asitokweene a mmulokoni pooti waakhavihera anamwane anyu waasa nikhavihero wa asitokweene awo kapena hooye, yaatthunaka. Mukhalihe murettele vatthokoni vanyu. Mpakeke ele munweraanyu weera, nwoonihere anamwene anyu ni aiyinyu weera munnasivela. Muulumeke ni aiyinyu moowareerela murima ni nttittimiho, nave-tho, mwaaxuttiheke anamwane anyu opaka emoha-moharu. menento enimokhaviherani okhalano etempo weera mutxutere sa Yehova. — Yak. 3:18. w22.04 epax. 18 eparag. 10-11
Edomingu, 4 a Agosto
Kòsuwela sopanka sá. — Apok. 3:1.
Yesu aavanhaawe muloko wa Aefeso, soonihera weera awo yannatthuneya ovilela ni ovirelela omulapela Yehova moohihiyerereya nnaamweera yaaviriha maxupo. Nnaamweera waari hiiyo, awo yaayeleela nsivelo naya woopatxerani. Awo yaatthuneya ovireleliha nsivelo naya, opwaha mwa yeeyo-tho, okokhorela kapena olapela waya khawaakhuleliwa ni Yehova. Etthu emoha-moharu olelo va, nintthuneya opaka ele ninweraahu ohiya paahi ovilelaru, mene nintthuneya ovilela ni itthu soopwanelela. Muluku ahu onnapwatthela ohiya paahi ele nimpakaahu, mene mwaha wa heeni nimpakaahu. Itthu nimpakaahu ti sootthuneya wamaithoni vawe, mwaha wooweera olapela wahu okhumeke mwa nsivelo ni oxukurela wahu mwaha wa itthu owo onnivahaawe. (Mir. 16:2; Mar. 12:29, 30) Nintthuneya ovirelela okhala ookhunula maitho ni oowehaweha. Makristu a muloko wa Sardi yaakhalano maxupo oovirikana. Nnaamweera yaari oolipa moomunepani khalayi, mene vano yaari ootteettheya muteko yanvarelaaya Muluku. Yesu ahaaleela akristu Awefeso eeraka: “nvinye Mweekhaikhai, Yehova khankela ottiwala muteko nninvarelaahu olelo va. — Aheb. 6:10; Apok. 3:1-3. w22.05 epax. 3 eparag. 6-7
Norempa, 5 a Agosto
Muteko ori wothene onnaruha etthu. — Mir. 14:23.
Salomoni enre, “muteko onnamuhakalaliha mutthu ni yovaha ya Muluku.” (Koh. 5:18, 19) Salomoni aasuwela etthu aahimaawe. Owo avara muteko mutokotoko, apaka impa, aphatteya iviinya, olima imatta sa ithutu, aahithipela ihime ni apaka icidade. (1 Mam. 9:19; Koh. 2:4-6) Muteko owo wootheene, waamuhakalaliha Salomoni mene aasuwela weera, khaiyo paahi muteko yoowo wamphwanyiha ohakalala. Mene wannatthuneya opaka etthu ekina. Mwa yeeyo, owo ahivoloyihera itthu soomunepani. Mwa ntakihero, owo aari ohoolo wa epewe yooreera aakokhoreliwa neere, olapeliwa Yehova Muluku, epewe yeeyo yaamanle iyaakha ithanu ni piili etekiwaka! (1 Mam. 6:38; 9:1) Mwaha wa sookumanano sootheene Salomoni aakhalannaawe, aawera woonelela weera, etthu yootepa otthuneya ori onvarela muteko Yehova. Owo ohimme ha: “Masu òmalihera a sotheene yiwiwemo t’ala: omòve Muluku ni okhapelele masu awe.” — Koh. 12:13. w22.05 epax. 22 eparag. 8
Nanaveli, 6 a Agosto
Ntoko Muluku tho òlevelenlaiyeni mwa Kristu. — Aef. 4:32.
Mbiblyani aakhalamo matakihero aatthu antxipale, yaawo Yehova aalevelenlaaweApaale mutthu oopatxera mummuupuwelaanyu mwene Manase mulopwana owo aari oowuuma murima ni aanapaka soottheka itokotokoru. Owo annakokhorela miluku sa ethiru ni annawooperera atthu akina opaka etthu emoharu. Mpakana owo aaphiyera waavaha anamwane awe ntoko mukuttho wa amuluku a ethiru. Mpakana Manase aaphiyera waahela amuluku a ethiru mutemplu mwa Yehova. Biblya onnahima woohima sa Manase: “Ahera yeyo yari yonanara vamaithoni va Yahvéh.” (2 Sow. 33:2-7) Nto Manase attharuwakaru ni murima wootheene, Yehova aamulevelela. (2 Sow. 33:12, 13) Apaale nyuwo tho munnamuupuwela mwene Davidi, owo aamutthekela Yehova, yoottheka yeeyo yaari oraruwa ni wiiva. Mene vaavo Davidi aakhulenlaawe yoottheka awe ni woonihera ottharuwa ni murima wootheene, Yehova aamulevelela. (2 Sam. 12:9, 10, 13, 14) Matakihero ala meeli anoonihera weera Yehova, onnatthuna onlevelela. Ni ntoko ninrowaahu woona, moota Yehova onaalevelelaawe atthu, onnavirikana moota hiyo nnalevelelaahu akhwiihu. w22.06 epax. 3 eparag. 7
Namararu, 7 a Agosto
Nvileleke nyuwo tho, mulipihe mirima sanyu. — Yak. 5:8.
Khaiyene weera ikwaha sootheene vanookhweya okhalano yooweherera yoolipa. Eyo enneereya mwaha wooweera ninnakhulumuwa onweherera Yehova okwanihera ele olaihenraawe. Mene nintthuneya weera nuupuweleleke weera Yehova ta mahiku ootheene, ni moota onkontaraawe mahiku ti woovirikana nihiyo. (2 Ped. 3:8, 9) Yehova onookwanihera yootthuna awe mooreerela, apaale onkela okwanihera mwa moota nihintalaahu wuupuwelavo. Eheeni enkela onikhavihera okhalano yooweherera yoolipa niwehereraka moopixa murima etempu Muluku onkelaawe waakwanihera anatiri awe? (Yak. 5:7) Nroromelo nraahuno weera Yehova ookhala ni owera ni weera owo “onnaalivela yale anamwàsa.” (Aheb. 11:1, 6) Naakhulelaka weera Yehova ookhala, nroromelo nahu nnimwaatxerereya weera owo onookwanihera itthu sootheene olaihenraawe. Nnoorowa olipiha yooweherera ahu wakhala weera nnoomwattamela Yehova, yoowo olaihera weera itthu sootheene ninwehereraahu inookwanela. Moota woolipiha onthamwene ahu ni Yehova ni okhalano yooweherera yoolipa. Munvekeleke Yehova ni mmusomeke Biblya. Ekhaikhai weera khaninwera omoona Yehova, mene onnawereya omwattamela owo. Hiyo pooti owera wuuluma nuuwo moorweela munivekeloni nroromelaka weera owo onooniiwa. — Yer. 29:11, 12. w22.10 epax. 26-27 eparag. 11-13
Namaxexe, 8 a Agosto
Vavale Yobi àhàthamiha eyano ni àhùlumela nihiku nawe. — Yobi 3:1.
Nkuupuwelani ela Yobi ori vattuurani ni makhwatta ennaviha. (Yobi 2:8) Asinthamwene awe owootherera ennavirelela omwerela Yobi weera, owo khaiyone mutthu oreera murima, itthu sootheene owo aapankaawe khasavareleya muteko. Aani, itthu sootheene Yobi aavirihaawe, saari soohivileleya nave-tho, owo ahereke ovilela okhweliwa wa anamwane awe. Woopatxerani, owo khuulumme etthu. (Yobi 2:13) Waari weera asinthamwene awe yuupuwela weera mwaha wa Yobi ohuuluma etthu, yaataphulela weera aamuhiya onvarela muteko mpattuxa awe, awo yaamwisoototha. Mene etempu ekineene, Yobi eemexaka muru aawehaka asinthamwene awe oowootherera owo aahaalela: “Mpaka okhwa waka, kinnakiha ohittheka waka!” (Yobi 27:5) Vano eheeni yamukhavihenre Yobi okhala oovilela nnamweera aaviriha maxupo? Nnaamweera ole aavirinhe maxupo nave okhala ntoko aari mulittini moowiixa ntoko atthu akina anhimaaya, Yobi khanammalenle nroromelo weera, Muluku awe ansivelo ammaliha maxupo ale, nave aakhalano nroromelo weera pooti owo okhwa, Yehova aamunvinyereriha. — Yobi 14:13-15. w22.06 epax. 22 eparag. 9
Namathanu, 9 a Agosto
Nyuwo nvekeleke siso: “Tithi, ori wirimu, nsina ná nttelihiwe. Omwen’á orwe, otthuna wá opankiwe siso wirimu ntoko vathi vava. — Math. 6:9, 10.
Mpattuxa a erimu ni elapo ya vathi oonivaha etthu yootepa otthuneya omwattamela owo moorwela munivekeloni. Hiyo pooti omwaattamela Yehova etempu eri yootheene, ni nuulumo nri nootheene nihitthuneyaka ovaha ewoora weera nuulumeno. Nihipwatthaka waari weera nri hospitali naari okadeya. Hiyo ninneera asantte mwaha wa Yehova onivaha eparakha ela. Mwene Davidi annahela mwiitti eparakha aaraaweno yoovekela. Owo aamwiipela ntxipo Yehova: “Nivekelo naka niwele oholo wanyu ntoko erupani.” (Nsal. 141:1, 2) Mahuku a Davidi, erupani yootteela yaavareliwa muteko emaara yookokhorela ni anamakeya, yannarehereriwa moohikuxera matheela. (Ott. 30:34, 35) Moota erupani yaarehereriwaaya woohikuxera matheela yaamupuxera Davidi weera wannatthuneya othanla nnene masu eeraawe uulumeke anvekelaka Yehova, hiyo-tho nintthuneya weera nimutakiheke Davidi. Nintthuna weera mavekelo ahu emusiveleke Yehova. w22.07 epax. 20 eparag. 1-2; epax. 21 eparag. 4
Esaabadu, 10 a Agosto
Winlela ikukuttula ti muteko aka: ti miyo kini kivahe nttaruxo: ti siso anèraya Apwiya. — Arom. 12:19.
Winlela Ikukuttula ti wa Yehova. Yehova khaninnyale edireitu yoowinlela ikukuttula atthu ale ennitthekela. (Arom 12:20-21) Mwaha woohisuwela itthu sootheene sinvoliihera yakhumelela etthu, hiyo khanaano edireitu yomphukela mutthu mukina, paahi Yehova toneera apake eyo. (Aheb. 4:13) Emaara ekina, muupuwelo ahu pooti onaakanyeriha. Tiyeeyo yaamweerinhe Yehova onvarihela muteko Yakobe olepa ha: “Okhala wera onyonyiwa wa mutthu khonèra yeyo eri yexariya vamaithoni va Muluku.” (Yak. 1:20) Niroromeleke weera Yehova onoopaka etthu yoororomeleya ni onoophuka itthu mwa exariya. Naalevelelaka ninnoonihera weera ninnaroromela exariya ya Yehova. Naahiyaka itthu sootheene mmatatani mwa Yehova, eyo enoonihera weera hiyo ninnaroromela weera owo onooreherera itthu sootheene soonanara. Itthu soonanara seiyo sitannyeriwa mwaha wa soottheka sa asinna kapena sawihu. Mparadiso, elapo enyowani, maxupo ahu mootheene “khaninkela wupuwelela nari olohera” veeli. — Yes. 65:17. w22.06 epax. 10-11 eparag. 11-12
Edomingu, 11 a Agosto
Muni musondiwe ni amalapo othene nthowa na nsina naka. — Math. 24:9.
Mweekhaikhai itthu sootheene sinoonihera weera hiyo nohaakhuleliwa ni Yehova. (Math. 5:11, 12) Diabo ari eriyari ya ottharatthara iwo. Mene eriyari ya Yesu owo khaiyono etthu. Mene waalaleera atthu a elapo yootheene pooti okhalano maxupo. Yesu enre weera mitthenka sooreera saamulaleiwa elapo yootheene nnaamweera nivirihaka maxupo. (Apok. 14:6, 7) Eyo enaakwaniheriwa hayi? Muteko Ola woolaleera onnavariwa elapo yootheene ni mayuulumelo mantxipale. Mwa ntakihero, musaittini mwahu, atthu a elapo yootheene pooti osoma iliivuru sahu mwa iyuulumelo soopwaha 1000! Ni ekaruma etokotoko yoowaaxuttihera atthu Biblya eri eliivuru, Mukhaleno ekumi yoohimala! yeeyo etaphuleliwe muulumo oopwaha 700! w22.07 epax. 9 eparag. 6-7
Norempa, 12 a Agosto
Mapwattapwattha mantxipale annaruha okupha. — Mir. 11:14.
Yesu anaxupeya ni maxupo yaaphwanya atthu etempu ele, tivawonto mutthareli Matheyo alempaawe weera: “Ni ònalaiye miloko s’atthu àhàmorela yawo ikharari, niwoko yàri okhulumuwene ni òmwaramwareya ntoko iputtiputthi sihikhanle ni mukukhuli.” (Math. 9:36) Yehova onoonela hayi eyo? Nwehe ele Yesu ahimmawe weera: “siso kahiyene otthuna wa atith’inyu ari wirimu, wera mmosá a asikhanixa ala ariheye.” (Math. 18:14) Ti wooreera osuwela moota Yehova onoonelawe vaavo ninvirelela ahu omusuwela Yesu omusivela waahu Yehova onnatxerereya. Etthu ekina enkela wookhaviherani ori okela vahoolo mmunepani ni oviriha etempu ni asinna oolipa omunepani ni owoona moota araya oohakalala. Mene awo khaneera keerelani mwaha wonvarela muteko Yehova ni mwakohe sookumanano aphwannyaya mmutekoni mwa Yehova, mwatthunaka opaka soothanla sooreera mwavekele miruku: “Ani asuweli annatxerera osuwela waya.” w22.08 epax. 3 eparag. 6-7
Nanaveli, 13 a Agosto
Maitho Àpwiya annawòna anaxariya. — 1 Ped. 3:12.
Otheene hiyo nnoviriha maxupo oohiyana-hiyana. Ntoko noonnahu yoosoma ela, hiyo khaninwera ovilela maxupo meekhiihu. Yehova Tithiihu, ni owo onnawehexexa maxupo ninkumanahuno. Owo ori vakhiviru nihiyo ni onniwa mavekelo ahu ni ontthuna onikhavihera vantxipale. (Yes. 43:2) Hiyo ninnaroromela weera ninnawera oviriha maxupo, mwaha wooweera Yehova onnanivaha itthu nihawelaahu, weera nivilele: nivekelo, Biblya, eyotxa ya omunepani ni asinna. Hiyo ninnaxukurela mwaha wookhalano Muluku ootikiniha ni onniphwattha! “Vano murim’ahu onnattakala [onnahakalala] mwa yowo.” (Nsal. 33:21) Hiyo pooti woonihera weera ninnamuxukurela Yehova vaavo nimpakaahu ele ninweraahu weera nikhavihereye niitthu owo onnivahaawe. Nave-tho hiyo onnatthuneya opaka eparte ahu, naari neere ha wiilipihera weera nimwiiwelele Yehova ni opaka yooreera vamaithoni vawe. Napaka eyo, nroromeleke weera onoonikosoopa mpaka khalayi! w22.08 epax. 13 eparag. 15-16
Namararu, 14 a Agosto
Muru wa nsu nanyu ti ororomeleya. — Nsal. 119:160.
Atthu antxipale mahikwaano, khayaasuwenle atthu anrowaaya waaroromela. Awosa khasuwenle waari weera animwaaroromela atthu yaale anaatikhinaaya naari waattittimiha, ntoko mapoliitiku, masiyentista ni mampresariyu. Opwaha mwa yeeyo awosa khanattittimiha ahooleli antxipale a ittiini. Okhala weera asilopwana awo annavarela muteko Biblya, nto nihitikhineke atthu awo yaahiyaka omwaakhulela Biblya. Ntoko arumeyi a Yehova, hiyo ninnaakhulela weera owo “Muluku eekhaikhai.” Mwaha wooweera imaara sootheene owo ontthuna itthu sooreera wa hiyo. (Nsal. 31:6 [31:5, NM]; Yes. 48:17) Hiyo pooti ororomela itthu ninsomaahu mBiblyani, Ni hiyo ninnaakhulela etthu emoha namasoma a Biblya aalempaawe: “Khiyaavo etthu Muluku onihimaawe eri yoowotha. Nari ohiya okwanihera itthu onhimawe.” Atthu a Muluku annaakhulela itthu sootheene onhimaawe mwaha wooweera aasuwela weera Muluku toororomeleya. w21.03 epax. 2 eparag. 1-2
Namaxexe, 15 a Agosto
Niwehexexaneke mukina ni mukhw’awe. — Aheb. 10:24.
Hiyo pooti waalipiha asinna a mmulokoni naakhaviheraka okhalano nroromelo noolipa wa Yehova. Akina nnahaawa mwaha wa ohumaareya mweerutthuni. Akina annawanano mukhalelo woohiwera waalevelela atthu akina yaatthekela vale. yaawo anweherera omala wa elapo ela okhuma khalayi. Itthu sootheene iya pooti weerera nroromelo nahu. Mene etthu yooreera osuwela eri yoowera makristu khalayi yaaviriha maxupo mamoharu. Paulo aavarela muteko soolepa weera alipihe nroromelo na asinna awe. Mwa ntakihero, aYuda akina pooti weera wannaaxupa vaavo yaasonttiwaaya ni amusi aya, yaawo yoona weera eYuuda yaari ettiini etokweene opwaha ekristu. Mene ekarta Paulo aalepenlaawe Aheberi mweekhaikhai yaahaalipiha vantxipale asinna ale. (Aheb. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Awo yaawera ovarela muteko miruku sa murummwa Paulo weera ewere owaakhula anamasontta ale. w22.08 epax. 23-24 eparag. 12-14
Namathanu, 16 a Agosto
Òreriwa ti mutthu onamuroromela Yahvéh. — Yer. 17:7.
Mwa elapo ela enlamuleliwa ni Satana, atthu akina onnaaxupa waaroromela ananakoso, ahooleli a ittiini ni anapoliitika empakaya itthu, ennamaliha nroromelo na atthu akina. Mene nto, eyo ennaweeriha ohaaroromela asinthamwene aya, mavizinho aya, mpaka amusi aya. Mene hiyo khanintikhina eyo, mwaha wooweera Biblya aathaliha weera ‘mahiku oomalihera . . . , atthu . . . yaakela okhala oohiroromeleya, . . . owapa, . . . òwoka.’ Awo khiyaakela ororormeleya. (2 Tim. 3:1-4; 2 Akor. 4:4) Mene hiyo nri makristu, mwa sootheene, ninnamuroromela Yehova moomalela. Hiyo tho, ninnaroromela weera owo onnansivela ni “khanrowa” oninyanyala. (Nsal. 9:10) Nave-tho, ninnamuroromela Yesu mwaha wooweera owo oovaha okumi awe weera anoopole. (1 Ped. 3:18) Mene hiyo noosuwela weera mBiblyani sookhala miruku soororomeleya. — 2 Tim. 3:16, 17. w22.09 epax. 2 eparag. 1-2
Esaabadu, 17 a Agosto
Òreriwa mutthu onamòva Yahvéh ni onèttela iphiro sawe. — Nsal. 128:1.
Ohakalala weekhaikhai khohiyono etthu emphwanyiwa mwa etempu vakhaaneene mweekumini. Uulumaka sa ohakalala, Yesu aathaliha mwaha awe va mwaako: “Òreriwa alipa òhawa mmunepani, niwoko omwene wa wirimu ti wawaya.” (Math. 5:3) Napaka eyo nnooreeriwa mahiku ootheene a mweekumini mwahu. Moota heeni? Yesu aasuwela weera atthu apakiwe ni “yootthuna ya omunepani,” naari neere ni yootthuna ya omusuwela ni omukokhorela Mpattuxa aya Yehova Muluku. Mwaha wooweera Yehova “Muluku oohakalala,” atthu ammukokhorela tho pooti opwanya ohakalala. (1 Tim. 1:11) Neereke ohakalala weekhaikhai omphwanyeya mwaha wookhalano ekumi yooreera? Hooye. Yesu aahima “ale aninla”pooti ophwanya ohakalala. Yesu tho aahima etthu emoha-moharu eeraka, “yale ansottiwa mwaha xariya” (Math. 5:4, 10, 11) Yesu aatthuna onxuttiha weera ohakalala, khoonwa mwaha wookhalano ekumi yooreera, mene mwaha wookhalano yootthuna ya omunepani ni omwaattamela Muluku. — Yak. 4:8. w22.10 epax. 6 eparag. 1-3
Edomingu, 18 a Agosto
Pixa murima onnamala. — Mir. 11:12.
Mutthu amiruku oosuwela weera yookhala ‘etempu yoomaala ni yootthekula.’ (Koh. 3:7) Sookhala soohimmwa sa elapo ekina sineera: “Wuuluma onlikana ni epratha, mene omaala onlikana ni etxikukhu.” Eyo entaphulela weera, onnareerela okhala oomaala ohiya wuuluma. Moone ntakihero na munna mmoha. Owo mutokweene mwa iyaakha sintxipale, mwaha wa sookumanano sawe, owo aawompwa muloko mukina weera areherere iprubulema sootepa ovila. Mutokweene mmoha aavaraaweno vamoha aamuleela weera: “Owo waatthuneya wiikosoopa weera ahimuleele mutthu mukina nyaha sa isiiri sa muloko mukina.” Etthu munna ole aahimaawe yaamweeriha ottittimihiwa ni asitokweene akina mwaha wa miruku iye aavahiwaawe ni mutokweene ole. Awo yaasuwela weera onnareerela omuroromela. Ororomeleya mukhalelo hiyo ootheene nintthuneyaahu ookhalano weera atthu akina enroromeleke. Hiyo ninnamuroromela mutthu yoole onuuluma ekhaikhai. — Aef. 4:25; Aheb. 13:18. w22.09 epax. 12 eparag. 14-15
Norempa, 19 a Agosto
Oholo wa Yahvéh sinnamala miruku, sinnamala iseru ni sinnamala ikano. — Mir. 21:30.
Atthu antxipale khaaniiwelela miruku seekhaikhai “saakhuwelaka mphironi.” (Mir. 1:20) Moovarihana ni Biblya sookhala igrupu tthaaru sinkhootta miruku seekhaikhai: “masikini,” “anamaveha” ni “alolo.” (Mir. 1:22-25.) Egrupu yoopatxera “masikini,” tiyaale anaakhulela itthu sootheene ni ookhweya owokiwa. (Mir. 14:15, enoota.) Ikwaha sintxipale ninnaaphwanya atthu moota owo naalaleeraka. Mwa ntakihero, nkawuupuweleni atthu antxipale anwokiwa ni anamahoolela a ittiini ni a ipoliitika. Atthu akina annaxupeya yoonelela weera aroowokiwa ni anamahoolela awo. Mene atthu anthalihiwa va Miruku 1:22 annathanla ovirelela okhala masikini ehisuwelaka ekhaikhai. (Yer. 5:31) Awo khampwattha ele Biblya onhimaawe naari wiiweelela malamulo awe. Hiyo khanintthuna okhala ntoko yaale antthuna ovirelela okhala moowokiwani! — Mir. 1:32; 27:12. w22.10 epax. 19 eparag. 5-7
Nanaveli, 20 a Agosto
Mmwìwelele mutthu ti mutthu a velaponi. — 1 Ped. 2:13.
Mareherero tho a Yehova, ennanivaha miruku ni yootthuna weera enikosoope hiyo. Mwa ntakihero, hiyo ninoopereriwa weera naaleeleke asitokweene ammulokoni nipuro ninkhalaahu ni nummero nahu na telefooni. Napaka eyo, wakhala weera enookhumelela erisa mootutuxera asitokweene awo enooweera wuuluma nihiiva. Vano nto, Ohiya eyo paahi, hiyo pooti waakhela miruku soohikhuma vaate vahu naari okhuma vaate vahu weera nikele nipuro noovareleleya, noorowa othuma yootxa ni moota ninrowaahu waakhavihera atthu akina. Wakhala weera khanniiwelela miruku iya hiyo pooti ohela veerisani ekumi ahu ni ekumi ya asitokweene ammulokoni. Asitokweene ammulokoni aakhalano muritti woonikosoopa hiyo. (Aheb. 13:17) Asinna antxipale ehiñye impa saya mwaha wa irisa sa ephattu ni ikhotto, ahiikhoveleliha mikhalelo minyowani ni khehiñye ovara miteko saya sa omunepani. Ntoko hiihaale yenraaya makristu a esekulu yoopatxera yaatthanwe mwaha woottharatthariwa, asinna tho etthanwe mmawannyaya ennavirelela olaleya “mitthenka sooreera sa nuulumo na Muluku.” (Mit. 8:4) Muteko woolaleera onnakhavihera asinna ala owehexexa Omwene ohiya soovalaveliha saya. Nto mwaha wa yeeyo, awo ennawera okhalano murettele ni ohakalala. w22.12 epax. 19 eparag. 12-13
Namararu, 21 a Agosto
Yahvéh ori ni miyo, nkinrowa wova etthu onakèrelaiye mutthu. — Nsal. 118:6.
Yehova onnamuhela mwiitti mutthu ti mutthu a hiyo. Yesu ahinaaye waaruma atthareli awe weera yavare muteko woolaleera, Yesu aahaakhavihera awosa owina ottharatthariwa. (Math. 10:29-31) Owo aapaka eyo aavarihelaka muteko ntakihero na apalame yaawo yaari osuweliwa ni ana a Israeli eyo tiiyo, txirikhu. Mahiku a Yesu mwaapalame ola aari a musurukhu vakhaaneene. Mene Yesu aahaalela aatthareli awe: “Vano nari mmosà a yale khamorela vathi, Atith’inyu ehitthunne.” Avinyaka Yesu aahima-tho eeraka: “Nyuwo munnàpwaha atxirikhu antxipale.” Mwa masu ala, Yesu aahaaroromeliha atthareli awe weera Yehova annavaha mwiitti mutthu ti mutthu a yaawo ni weera awo khiyaatthuneya okhala owoova ottharatthariwa. Ikwaha sootheene atthareli ale yaawoonaaya atxirikhu emaara yaalaleeraaya ecidade ni ecidade, muttetthe ti muttetthe, awo moohihovela yannuupuwelela masu a Yesu. Vamoha-moharu, vaavo munrowaanyu owoonaka apalame ala, muupuweleleke weera nyuwo tootthuneyaaxa va maithoni va Muluku mwaha wooweera nyuwo tootthuneyaaxa wapwaha atxirikhu. Mukhaviheriwaka ni Yehova nyuwo munoowera oviriha maxupo a osonttiwa ni nroromelo. — Nsal. 118:6. w23.03 epax. 18 eparag. 12
Namaxexe, 22 a Agosto
Mòhùnkhiha eyunkhelelo ahu vamaithoni va Farawo ni vamaithoni va arumeyi awe, wowisiso mòhìnnyerera mmatatani mwaya ekatana wera enìve. — Ott. 5:21.
Ikwaha ikina ootheene hiyo ninnaviriha maxupo, ntoko osonttiwa ni amusi ahu naari oyeleela muteko. Naavirihaka vale maxupo anpisa omala hiyo pooti wiisona okhala meekhaahu ni ookhulumuwa. Nto Satana onnattottela mureerelo vaavo ennikhumelelaaya maxupo ntoko ala weera anihiye ni ohovela. Mwa ntakihero, hiyo pooti opatxera wiikoha ha: Neereke Yehova onnakisivela tthiri? Neereke Yehova ni mareherero awe aakhalano mathowa mwaha wa ohaawa wahu? Etthu ntoko ela yaaheereya ni Ana a Israeli akina wIxipitu. Woopatxerani awo yannaroromela weera Yehova aamuthanla Mose ni Aharoni weera aakumihe mookaporoni. (Ott. 4:29-31) Mene evirakaru etempu, vaavo Farawo aatepaawe waahooxa sa, Ana a Israeli ale yaapatxera onvaha mathowa Mose ni Aharoni. (Ott. 5:19-20) Awo yaahaavaha mathowa arumeyi oororomelya a Muluku. Ela etthu yoowootha tthiri! Wakhala weera nyuwo mpatxenre khalai oviriha maxupo, onnatthuneya weera nvirelele omuroromela Yehova mpakaka nivekelo weera ovaheni ikuru weera nwere ovilela. w22.11 epax. 15 eparag. 5-6
Namathanu, 23 a Agosto
Ekhaikhai kinnolelani wi ehuhu enimorwa ni ti ehuhu ene yela, alipa òkhwa anèraya yìwe nsu na mwana a Muluku; ni yale enìwe’mo, enekhale n’okumi. — Yoh. 5:25.
Yehova naapwiipwi a okumi owo ookhalano owera woowavinyereriha atthu ale ekhwiiye. Nave tho, Yehova anvaha owera mprofeti Eliya weera anvinyererihe mwaana anaamukhweli Sarepta. (1 Mam. 17:21-23) Muhoolo mwaya, Yehova aamukhavihera mprofeti Eliseyo weera anvinyererihe mwaana a muthiyana Muxunemi. (2 Mam. 4:18-20, 34-37) Ovinyererihiwa nno, onnoonihera weera Yehova ookhalano owera woowavinyereriha ale ekhwiiye, emaara Yesu araawe elapo ela ya vathi owo ahoonihera weera Atithaawe yaanvaha owera iwo. (Yoh. 11:23-25, 43, 44) Viinaano va, Yesu ori wiirimu. Mene nto, oovahiwa “owerya wotheene . . . wirimu ni elapo ya vathi.” Owo onoowera okwanihera yoolakela “yoowaavinyereriha ale eri mmahiyeni” weera ekhaleno yooweherera yookhala mahiku ootheene. — Math. 28:18; Yoh. 5:26-29. w22.12 epax. 5 eparag. 10
Esaabadu, 24 a Agosto
Empa ya Israeli. khentthuna owìwa weyo, niwoko ennakhotta okìwa miyo. — Ez. 3:7.
Empa ya Israeli khentthuna owìwa weyo, niwoko ennakhotta okìwa miyo. Atthu awo ohimwiwelela waya Ezekiyeli wathoonyera ohimwiiwelela Yehova. Masu a Yehova ari va yoolepa va nihiku nolelo yaamuroromeliha Ezekiyeli weera ohiiwelala waya atthu ale khawaathonyera weera okhala mprofeti khaiyene etthu yooreera. Yehova tho aamuroromeliha Ezekiyeli weera, othoriha iwe aalaleyaawe wapatxera vale, awo “enesuwele wi mprofeti onakhala variyari vaya.” (Ez. 2:5; 33:33) Moohihovela masu ala a Yehova yanvaha ikuru Ezekiyeli weera akwanihere yoothanleliwa awe. Ntoko Ezekiyeli, hiyo ninnalipa murima weera nivare muteko woolaleera mwaha wooweera noosuwela weera Yehova onirumme ovara muteko owo. Yehova oonithanla ntoko “Anamoona awe.” (Yes. 43:10) Ni eyo eparakha etokweene wa hiyo. Ntoko hiihaale Yehova amulenlaawe Ezekiyeli weera “ohove,” Yehova tho onnaneerela “muhòpopihiwe.” (Ez. 2:6) Mwaha wa heeni nihinthuneyaahu okhala oowoopopiheya? Mwaha wooweera ntoko hiihaale Yehova amurumaawe Ezekiyeli, hiyo tho nirummwale ni Yehova ni owo onnanikhavihera. — Yes. 44:8. w22.11 epax. 3-4 eparag. 4-5
Edomingu, 25 a Agosto
Mutthu òroromeleya onnakhuwa sothene. — Mir. 11:13.
Olelo va, hiyo ninneera asantte vantxipale mwaha wookhalano asitokweene a mmulokoni ni arumeyi oorumela yaawo nneeraahu naaroromeleke. Hiyo ninnaasivela asinna, nave nintthuna weera ekhalake nnene. Mene onnatthuneya ookhalano minlaano weera nihaaveehe. Etempu ya murummwa Paulo, atthu akina mmulokoni yaari “orakama nlumi ni yannuluma itthu sohiphwanela,” ewuulumaka atthu akina. (1 Tim. 5:13) Khavo a hiyo ontthuna okhala hiiho. Nkuupuwelani wakhala weera mutthu onooleelani etthu ni aneera weera muhimuleele mutthu mukina. Mwa ntakihero, pooti weera murokora onnathaliha maxupo awe a mweekumini oraaweno naari onvirihaawe ni annanleela weera muhimulele mutthu mukina, wakhala weera eyo yoheereya, hiyo nipakeke etthu owo onvekelaawe. Vanonto ninkela woona itthu ikina okhanlaaya wootthuneya ohihima. w22.09 epax. 10 eparag. 7-8
Norempa, 26 a Agosto
Murukunuxe murim’anyu mwèttelaka myupuwelo sinyowani. — Arom. 12:2.
Ohiya okhalano mikhalelo sooreera paahi hiyo nintthuneya owehexexa omutthu nikhalannaahu va murimani ni ovirelela opaka matxentxo mweekumini mwahu weera nimuhakalalihe Yehova nipakeke eyo moohihiyerera. Nakhala atthu oomalela, hiyo nneereke opaka itthu sootheene simmusivela Yehova. Mene nto vaanaano va, hiyo ontthuneya wiilipihera weera nimusivelihe Yehova, va Aroma 12:2. Murummwa Paulo enre: “Murukunuxe murima anyu wera monemo yotthuna ya Muluku,” hiyo khontthuneya ohiya elapo ela evoleelaka ekumaahu, nto ti yeeyo nintthuneya ahu owehexexa waari weera sootthuna sahu sinnavarihana ni yootthuna ya Yehova, naari elapo ela, enlamuleliwa ni Satana. w23.01 epax. 8-9 eparag. 3-4
Nanaveli, 27 a Agosto
Mmwìnnyerere Yahvèh sovalavela sanyu ni yowo ani osunkeni ni khatthunihera wi naxariya atannyeye mwa mahiku othene. — Nsal. 55:23.
Neereke Yehova onnavoleela maxupo ootheene enkhumelela mweekumini mwahu? Neereke Yehova oneeriha itthu sootheene soonanara onikhumelela weera muhoolo seereeye itthu sooreera? Hooye, khaiyene ti yeeyo Biblya onnixuttiha awe. (Koh. 8:9; 9:11) Ekhaikhai tiila, Yehova onnasuwela itthu sootheene hiyo ninviriha ahu ni onnaniiwa vaavo ninvekela ahu. (Nsal. 34:15; Yes. 59:1) Opwaha mwa yeeyo, Yehova onnanikhavihera naavirihaka maxupo. Nto ompaka moota heeni eyo? Moota Yehova onnikhavihera awe, ori onnimaaliha ni onilipiha. (2 Akor. 1:3, 4) Neereke nyuwo munnuupuwelela emaara Yehova ookhavihenraaweni, oolipinhaaweni ni oomaalinhaaweni emaara yeeyo nyuwo mwahaawelaanyuxa nikhavihero? Imaara sintxipale hiyo ninnoona weera Yehova oonikhavihera wamala weereriwa wahu. w23.01 epax. 17-18 eparag. 13-15
Namararu, 28 a Agosto
Enama ele yakhanle ni ehinakhala . . . anarowe wotoloxiwani. — Apok. 17:11.
Muhoolo mwaya ninnoona enama ekina. Ela elataratho efootu ya inama ya miru seete. Ela ti yoolikana ni ele yoopatxera, mene evirikanne ekoore aya, mwaha wooweera ela ti yooxera. Ni owo, onnahimmwa okhala “elataratho ya enama” ni “omwene wa naathanu naararu [8].” (Apok. 13:14, 15; 17:3, 8) Yohani onnahimexexa weera “omwene” owo waamukhumelela avinyaka wamuhiya okhumelela. Muhoolo mwaya waamukhumelela tho. Yoohima ela ti yoorerela voohima sa Organização da Nações Unidas, yoowo onaakhavihera anapoliitika a elapo yootheene! Woopatxerani owo aakhumelela ntoko liga das Nações. Avinyaka mpuwa mwa ekhotto ya naaveli (II) ya elapo yootheene, owo aahiya okhala. Nto owo otthikela okhala ntoko onsuweliwaawe olelo va, Nações Unidas. Inama iyo, eyo tiiyo, olamulelo yoowo onnawooperera atthu omurukunuwela Yehova. Mwa ethoonyero, “omwene owo onoothukumanya imwene soothene sa elapo ya vathi” weera sawane ekhotto ya Harmagedoni, “nihiku ntokotoko na Muluku owera sothene.” — Apok. 16:13, 14, 16. w22.05 epax. 10 eparag. 10-11
Namaxexe, 29 a Agosto
Onasoma’mo sai? — Luka 10:26.
Mwaha wa yeeyo, Yesu khaaxuttenre paahi moota woophwanya soolepa, mene nto yannamusivela ni ovarihela muteko mweekumini mwawe itthu sootheene aaxutteraawe. Mwa ntakihero, muupuwele etthu yeereñye emaara aaraaweno iyaakha 12, asitokweene amusinagoga yaawo yaasuwenle nlamulo na Mose “yànakhala n’otikhina niwoko na miruku ni sowakhula sawe.” (Luka 2:46, 47, 52) Wakhala weera nnoosoma masu a Muluku mahiku ootheene, nnoovirelela osuwela nnene sene ni ovaha mwiitti. Hiyo nnooxuttera ni ele Yesu aalenlaawe ale yaasuwenle malamulo, alipa oolepa, Afarisi ni Asaduki. Asitokweene a ittiini ala yannasoma masu a Muluku mahiku ootheene, mene nto khiyaattottela mureerelo. Yesu aahima itthu tthaaru seera saakhavihere asitokweene ale wakhala weera yaamutthuna ottottela mureerelo vaavo yaasomaaya soolepa. Etthu Yesu aalenlaawe asitokweene ale pooti onikhavihera, etthu (1) wiiwexexa ele ninsomaahu, (2) ophwanya mihakhu sa masu a Muluku ni ya (3) waakhulela weera Biblya oneerihe okhala atthu ooreera murima. w23.02 epax. 8-9 eparag. 2-3
Namathanu, 30 a Agosto
Namiruku sinnamwètta isimu ni onnìpitha. — Mir. 22:3.
Miraakho nintthuneyaahu otthawa ori oraruwa, ohapaliwa, otxaaxa, ohima itthu sinaavoreya atthu akina, woonela iviidiyu sinkonihaniwa moohireerela naari woonela ifilme ni iprograma sa owali ni itthu ikina. (Nsal. 101:3) Mwiittani ahu Diabo onneerera opaka sootheene onweraawe weera anrakamelihe ni Yehova. (1 Ped. 5:8) Naahikhaleru ootxentxera, Satana pooti waala mmurimani mwahu ni mmuupuweloni mwahu mikhalelo sanrima ntoko iya, ohiroromeleya, ohiisuumaaliha, wiittana, wiisoona ni ommira supi. (Agal. 5:19-21) Hiihaale ntoko mwiri onvuvuraaya itthu sootheene siri vathivawe mpaka okhwa. (Yak. 1:14, 15) Muraakho mmoha mukhaanene yoowo nihinweraahu woona ori okhalano asinthamwene arino mikhalelo soohireerela. Mene ninnatthuneya wuupuwelela weera, ninnavoleeliwa ni mikhalelo soonanara sa asinthamwene nintthekulaahuno. (1 Akor. 15:33) Naiweha-weha asinneenaahu khaninrowa okhalano asinthamwene yaawo ahineettela iphiro sa Yehova. (Luka 21:34; 2 Akor. 6:15) Nnoowera woona muraakho ni otthawa muraakho owo. w23.02 epax. 16 eparag. 7; epax. 17 eparag. 10-11
Esaabadu, 31 a Agosto
Osivela wa Muluku ti wú: wera nikhapelele malamulo awe. — 1 Yoh. 5:3.
Nsivelo nanyu ni Yehova nannantxerereya, vaavo mwaavirelelaanyu oxuttera woohima sa yoowo. Moohihovela, nyuwo muntthuna ovirelela omwaattamela owo ni eyo enoowereya. Yehova onoovekelani weera muhakalalihe murima awe. (Mir. 23:15, 16) Nto nyuwo pooti owera opaka eyo, ohiya paahi ni masu, mene nto ni soopaka. Makhalelo a ekumi anyu animoonihera weera mweekhaikhai munnamusivela Yehova. Eyo yoolakela yootepa oreera muntthuneyaanyu okhalano mweekumini. Moota heeni munkelaanyu woonihera weera munnamusivela Yehova? Mpake nivekelo noothanleya mmulaiheraka onvarela. (Nsal. 40:9 [40:8, NM]) Avinyaka moonihere yoothanla eyo vaatthuni morweela mwa obatizo. nihiku na obatizo nihiku nootepa otthuneya na mweekumini mwahu. Mutthu onnapatxera ekumi enyowani ohiikhalelaka mutthu mwaneene awe, mene Yehova. (Arom. 14:8; 1 Ped. 4:1, 2) Eyo yoothanla etokotoko ya mweekumini. Nave-tho ennahula milako wa ekumi yootepa oreera ekhanle. w23.03 epax. 5-6 eparag. 14-15