MWAHA ONTHOKORORIWA 41
Muluku ahu “toosareya ikharari”
“Yahvéh onnarerela murima sothesene ni ikharari sawe sinnòneya mwa sopanka sawe sothene.”—NSAL. 145:9.
ETXIPO 44 Nivekelo na Mutthu Oxankale
ELE NINKELA AHU OXUTTERAa
1. Naamuupuwelaka mutthu oomoriwa ikharari, ennupuweleliha eheeni?
NAAMUUPUWELAKA mutthu oomoriwa ikharari, ninnoona weera owo tooreera murima, tookhavihera, oomoriwa ikharari ni oovaha. Mutthu ntoko owo, onnanuupuxera niphwanaphwaniho Yesu aapankaawe sa musamariya mmoha. Mulopwana ole khaiyono aari muyuda, mene “ammorela ikharari” muyuda. Yoowo “ammorela ikharari” mulopwana ole iiyerinwe naalavila-li. Musamariya “aammorela ikharari” muyuda aavulalihiwe, iiyerinwe ni aamaninwe naalavilavi amooniheraka ikharari ni amukosoopaka. (Lu. 10:29-37) Niphwanaphwaniho nna ninnathaliha mikhalelo sooreera sa Muluku ahu—ori oomoriwa ikharari. Mahuku oottheene Yehova onnanimorela ikharari mwa mikhalelo soovirikana owo onnapaka eyo mwaha woonisivela.
2. Eheeni enhela mpuwa omoriwa ikharari?
2 Naiwaka masu aneera oomoriwa ikharari apale ennaneeriha wuupuwelela etthu ntoko ela. Wera omoriwa ikharari onhela mpuwa ohimuttaruxa mutthu yaakhala vo mathowa oophwanelela. Nuupuwelaka masu ala hiyo pooti ohima weera Yehova tomoriwa ikharari. Va Nsalmu 103:10 oneera: “Khannerela hiyo mowiwanana ni sottheka sahu”. Mwa ehuhu ekina Yehova onnanttaruxa weera amoonihere mutthu opanke yoottheka.
3. Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona waakhuliwa wa makoho heeni?
3 Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona moota masu a Muluku anaakhulaaya makoho ala anttharelana. Nikoho (1) Mwaha wa heeni Yehova oraawe oomoriwa ikharari? (2) Wookhala olikana eriyari ya ottaruxa moolipa ni omoriwa ikharari? Ni (3) Eheeni enkela onikhavihera okhala oomoriwa ikharari?
MWAHA WA HEENI YEHOVA ORAAWE OOMORIWA IKHARARI?
4. Mwaha wa heeni Yehova onooniheraawe omoriwa ikharari?
4 Yehova omusivela omooriwa ikharari. Murummwa Paulo aalepa eeraka: “Muluku tosareya ikharari.” Masu a murummwa Paulo annoonihera eyo mwaha wooweera Muluku ohaavaha eparakha atthu weera yaalamuleleke wiirimu. (Aef. 2:4-7) Mene Yehova khanwoonela waamorela ikharari yaaleru eneera yalamuleleke wiirimu. Nasalmu Davidi aalepa eeraka: “Yahvéh onnarerela murima sopanka sawe sothene ni ikharari sawe sinnoneya va sopanka sothene.” (Nsal. 145:9) Yehova onnaasivela atthu. Mwa yeeyo wakhala weera owo ookhalano mathowa oowoonihera omoriwa ikharari, owo onnapaka eyo.
5. Yesu aaxuttenre eheeni ni omoriwa ikharari wa Yehova?
5 Yesu oomusuwela nnene Yehova waapwaha atthu ootheene. Ni oosuwela moota Yehova opakaawe itthu ni omoriwa ikharari. Ahinaaye owa elapo ya vathi, owo aakhala ni atithawe wiirimu mwa ehuhu yintxipale. (Mir. 8:30, 31) Ikwaha sintxipale owo aamoona Yehova aamorelaka ikharari atthu oottheka. (Nsal. 78:37-42) Emaara aaxuttihawe atthu akina, owo annapaka makoho weera oonihere mukhalelo ola wooreera waatithawe.
Tiithi ole khaamuulihinhe muru mwanawe, aamwaakhela matata meeli (Nwehe eparagrafu 6)c
6. Niphwanaphwaniho na Yesu ninnikhavihera hayi wiiwexexa omoriwa ikharari wa Yehova?
6 Ntoko niiwalaahu yoosoma evinre, Yesu aathaliha niphwanaphwaniho na mwaana oomwareya weera axuttihe mukhalelo ola wa Yehova wa omoriwa ikharari. Owo aathaliha weera mwaana a namuhakhu aakhuma vaate vaapapawe akuxaka mihakhu saapapawe ni aaheetta ekwaha mpakano woorakamawo weiwo, “[etthako] yànanariha sorela saya yèttaka ekumi y’olavilavi”. (Lu. 15:13) Muhoolo mwaya, owo aattharuwa soottheka sawe ni aahiiyeviha ni anatthikela waapapawe. Vano apapawe yaamwaakhenle hayi? Ntoko Yesu ohimmaawe, mwaana ole: “Nlelo arene ottayiwene atithawe yamona ni yammorela ikharari ni emuttxittxeraka yamukhuparela ni yamusosona.” Apapawe khayaamuulihinhe muru mwaana ole. Opwaha mwa yeeyo, yammorela ikharari, emulevelelaka ni omwaakhela matata meeli. Etthu mwaana aapankaawe yaari yoonanara, mene mwaha woottharuwa, apapawe yaamulevelela. Papa a muniphwanaphwanihoni onthoonyera Yehova. Nniphwanaphwaniho nene nenla noovara murima, Yesu ohoonihera weera, Yehova onnatthuna waamorela ikharari vatxipale yaale anttharuwa mweekhaikhai.—Lu. 15:17-24.
7. Ovirikana heeni okhanle eriyari ya osuwela ni omoriwa ikharari wa Yehova?
7 Yehova toomoriwa ikharari mwaha wa osuwela wawe otokotoko. Osuwela wa Yehova khohiyono wookota nave khawaanono makanlo. Mukhalelo owo onnanuupuxera etthu yootthuneya ootheene ahu. Biblya onera: “Vano miruku sa osulú ti sosareya ikharari ni sowima sorera.” (Yak. 3:17) Ntoko tiithi a nsivelo, Yehova oosuwela weera waamorela ikharari anamwane awe onnaahakalaliha. (Nsal. 103:13; Yes. 49:15) Mwaha wa omoriwa ikharari wa Yehova, arumeyi awe aakhalano yooweherera ya muhoolo. Mene nto osuwela woohikota wa Yehova, onnamweeriha omoriwa ikharari, wakhala weera ookhalano mathowa ammweeriha opaka eyo. Nave owo oosuwela ehuhu yoophwanelela woonihera omoriwa ikharari. Yehova toosuwela vantxipale. Yehova oosuwela ovirikana okhanle eriyari ya omoriwa ikharari, ni ohiyerera.
8. Etthu heeni yootthuneya opaka ni mwaha wa heeni?
8 Nkuupuwelani weera mukristu onnathanla weettela ephiro yoohuureya. Nipakeke heeni? “Mwihipwexerereno”. Saari ikano seiyo Yehova anvekenlaawe murummwa Paulo weera axuttihe miloko. (1 Akor. 5:11) Anamattheka ahinttharuwa antthuneya okumihiwa mmulokoni. Tivootthuneya opaka eyo weera naathokorore asinna mmulokoni ni nikhale ootteela ntoko Yehova oraawe. Atthu akina anuupuwela weera mutthu akumihiwa mmulokoni, Yehova khammorenle ikharari mutthu owo. Neereke eyo eekhaikhai? Nrowe noone.
VAAVO MUTTHU ONKUMIHIWAAWE MMULOKONI NEEREKE EYO ENOONIHERA WEERA MULUKU KHAMMORENLE IKHARARI?
Eputtiputthi envoreiwa ennaphwanela omwalamwaxiwa ni iputtiputthi ikina, mene mukukhuli onnapwaherera okosoopa (Nwehe eparagrafu 9-11)
9-10. Moovarihana ni Aheberi 12:5, 6, mwaha wa heeni nneeraahu weera okumihiwa mmulokoni onoonihera omoriwa ikharari? Muthalihe
9 Ninniiniwa murima vaavo nniiwaahu ehimmwaka mmuthukumanoni weera mutthu yoole nimusuwenlaahu ni naamusivelaahu “khohiyono Namoona a Yehova.” Pooti weera ninniikoha wakhala weera owo aaphwanela okumihiwa mmulokoni. Vanonto neereke okumihiwa mmulokoni woonihera omoriwa ikharari? Aani. Okhootta ottaruxiwa mutthu oomphwanela khohiyono osuwela, omoriwa ikharari naari osivela. (Mir. 13:24) Neereke okumihiwa mmulokoni pooti omukhavihera namattheka otxentxa mukhalelo awe? Aani. Moohihovela, atthu antxipale yapanke yoottheka ahoonelela weera asitokweene a mmulokoni yaapaka etthu yooreera. Nto eyo, yohaakhavihera otxentxa mukhalelo aya ni otthikela okhuneeliwa ni mapupha a Yehova.—Mmusome Aheberi 12:5, 6.
10 Nkuupuwelani niphwanaphwaniho nna: mukukhuli mmoha onnoonelela weera eputtiputthi awe emoha enoovoreiwa. Owo oosuwela weera akosoope eputtiputthi eyo, ontthuneya omwalamwaxa ni iputtiputthi ikina. Iputtiputthi sinhakalala waakhala weera siri vamoha. Mene wakhala weera eri meekhaaya ennasarasareya. Neereke eyo entthuna ohima weera mukukhuli ola onthanla omwalamwaxa eputtiputthi envoreiwa toowuuma murima? Vanooneya weera hooye. Mene owo oosuwela weera ahiya eputtiputthi eyo etakanseranaka ni eputtiputthi ikumi, eretta eyo enoomwaramwareya.—Munwehe-tho Onamakeya 13:3, 4.
11. (a) Mmakhalelo moota heeni mutthu ole okumihiwe mmulokoni onlikanaawe ni eputtiputthi envoreiwa? (b) Eheeni mutthu okumihiwe mmulokoni aneeraawe apakeke ni nikhavihero heeni ontthuneeyaawe waakhela?
11 Vaavo mukristu onkumihiwaawe mmulokoni onlikana ni eputtiputthi envoreiwa mene eretta ene tiyoomunepani. (Yak. 5:14) Ntoko iretta ikina nsuwelaahu, eretta-tho yoomunepani pooti tho ovalihaniwa. Mwa yeeyo, onnatthuneya omwalamwaxa eputtiputthi envoreiwa mmulokoni. Ottaruxa nno, onnoonihera nsivelo na Yehova wa eputtiputthi soororomeleya sa munikholani mwawe ni omukhavihera mutthu otthenke ottharuwa. Mene mutthu okumihiwe mmulokoni pooti opaka itthu ikina. Owo pooti woonela mithukumano weera atxihe mukhalelo awe woomunepani ni olipiha nroromelo nawe. Owo-tho pooti waakhela ibuukhu weera apakeke yoosomaawe ni omoonela JW Broadcasting®. Moovira ehuhu, vaavo asitokweene a mmulokoni anoonaaya weera owo onnapaka matxentxo, awo pooti onvaha miruku weera alame erettaawe yoomunepani. Awo-tho pooti omukhavihera otthikela okhala Namoona a Yehova.b
12. Asitokweene a mmulokoni ankela woonihera hayi ikharari ni nsivelo wa atthu yaale ahinttharuwa?
12 Tivootthunenya osuwela weera mutthu yoole paahi otthenke ahinattharuwa tonkumihiwa mmulokoni. Asitokweene aasuwela weera onnatthuneya opaka yoothanla ehinaaye omukumiha mutthu mmulokoni otthenke. Awo-tho aasuwela weera ottaruxa wa Yehova ontthuneya opakiwaka “mwa xariya.” (Yer. 30:11) Asitokweene annaasivela vantxipale asinna nave khampaka etthu eneera enanarihe onthamwene wa asinna ni Yehova. Emaara ekina moota asitokweene anooniheraaya nsivelo ni omoriwa ikharari ori omukumiha mutthu otthenke mwa ehuhu vakhaani.
13. Mwaha wa heeni mukristu ookorinto waatthuneyaaya okumihiwa mmulokoni?
13 Moone moota murummwa Paulo amuthokoronraawe namattheka oohittharuwa. mukristu mmoha aakona ni amwaara apapawe. Ela yaari etthu yoonanara! Yehova aahuuluma ni ana a Israeli eeraka: “Mulopwana akona ni mwara mukina atith’awe, anoneiha etiriya ya atith’awe ahéé oweli aya okhwa animokhwa.” (Onam. 20:11) Vanooneya weera Paulo khaahimme weera mulopwana ole aiviwe. Owo aahaleela asinna a ookorinto weera emukumihe mmulokoni. Makhalelo oohuureya a mulopwana ole, yaamunanariha makhalelo asinna akina a mmulokoni, mpakano atthu akina yoona weera etthu ele aapankaawe khohiyono yaari yootthekaxa.—1 Akor. 5:1, 2, 13.
14. Moota heeni Paulo oonihenraiye omoriwa ikharari ni mulomwana ole aakumihinwe mmulokoni wookorinto, ni mwaha wa heeni ahalaka ommorela ikharari? (2 Akorinto 2:5-8, 11)
14 Muhoolo mwaya, Paulo aasuwela weera mulopwana ole aattharuwa. Owo aattharuwa mweekhaikhai. Mulopwana ole aahuulihiha muru muloko, Paulo aahaleela asitokweene a mmulokoni weera “khaatthuna otharuxa moopwaha ikhomo.” Owo aavaha miruku iya: “Mmulevelele ni mmuhakalalihe.” Paulo aathaliha nthowa nene yeeraaya epake eyo: “Wera mutthu si yole ahìthananihe ophwaha ikhomo.” Murumwa Paulo aammorela ikharari mulopwana ole aattharunwe. Owo khaatthuna weera mulopwana ole atepexa oripiwa murima mwaha wa etthu aapankaawe, mpakano waasaasa nlevelelo wa Muluku.—Mmusome 2 Akorinto 2:5-8, 11.
15. Moota heeni asitokweene a mmulokoni eneeraaya ekhaleke oolipa emaara emoharu omoriwa ikharari?
15 Ettharaka ntakihero na Yehova asitokweene a mmulokoni onnaasivela omoriwa ikharari, waatthuneyaka awo toolipa, ni vaawereyaka toomoriwa ikharari. Asitokweene aasuwela weera ohimuttaruxa mutthu vaaphwanelaka khohiyono omoriwa ikharari mene ohiyerera. Mene nto neereke weera asitokweene paahi teneera emoriweke ikharari?
EHEENI ENEERA ENIKHAVIHERE OOTHEENE HIYO OKHALA OOMORIWA IKHARARI?
16. Moovarihana ni Miruku 21:13, Yehova ompaka eheeni wakhala weera mutthu khammoriwa ikharari?
16 Ootheene hiyo, onnatthuneya woonihera omoriwa ikharari ntoko Yehova. Nthowa na heeni? Nthowa nimoha ninneeriha eyo, eri yooweera Yehova khankela owiiwa atthu yaale ehinoonihera omoriwa ikharari. (Mmusome Miruku 21:13.) Khaavo a hiyo antthuna weera etthu eyo yeereye, mwa yeeyo, ninniikosoopa weera nihikhaleno mukhalelo woowuuma murima. Nikhoottaka omukhavihera munna onhaawa mene niiwaka “okhuwela wa othoiwa”. Nave-tho hiyo ninnatthara miruku siri va Yakobe 2:13: “Wona wi nthorihelo khaninrowa okhalano ikharari ni mutthu ole ohirino ikharari.” Moowiiyeviha, nuupuwelaka weera ninnatthuna okosoopiwa ni ikharari, nintthuneya okhala oolikaneene weera naathokororeke atthu akina niikharari. Mwa empari ekina nintthuneyaahu woonihera ikharari, tivaavo namattheka onttharuwaawe ni anatthikela mmulokoni.
17. Moota heeni mwene Davidi oonihenraawe weera aari oomoriwa ikharari?
17 Mbiblyani aakhalamo matakihero mantxipale yaawo ankela onikhavihera okhala oomoriwa ikharari ni oohuuma murima. Mwa ntakihero, moone yooweereya ya mwene Davidi. Owo ikwaha sintxipale aahoonihera okhala oomoriwa ikharari. Mene mwene Sawuli aatthuna omwiiva, mene Davidi, annammorela ikharari oothanliwa ni Muluku, nave kheerera omwinlela ikukuttula naari ompakela etthu yoonanara.—1 Sam. 24:9-12, 18, 19.
18-19. Muthalihe ikwaha piili Davidi ahoonihenraawe omoriwa ikharari.
18 Mene ehuhu ekina Davidi, khoonihenre omoriwa ikharari. Mwa ntakihero, Davidi khoonihenre omoriwa ikharari vavo Nabali mulopwana yoowo oowiisunnuwiha, ahoonihenraawe nttittimiho wa Davidi, akhoottaka onvaha yootxa owo ni anakhotto awe. Davidi aanyoonyiwa ni aalakela weera amwiive Nabali ni atthu ootheene oowannyawe. Davidi khaakhanleno mulattu mwaha wa Abigayili mwaariye Nabali, mene owo aamureerela murima ni ompixera murima apakaka itthu moowaakuveya.—1 Sam. 25:9-22, 32-35.
19 Emaara ekina mprofeti Natani ampakela nixiripulo Davidi eeraka: Mulopwana mmoha aahiiya eputtiputthi ya mwattamanani awe oohaawa. Davidi aanyoonyiwa ni ahakhula: “Nthowa na ekumi ya Yahvéh, mutthu ole ènre siso, ori mwana a okhwa!” (2 Sam. 12:1-6) Davidi aasuwela nnene nlamulo na Mose. Moovarihana ni nnlamulo, wakhala weera mulopwana ohiiya eputtiputthi, waatthuneya omuliva mwaneene iputtiputthi, ixexe. (Ott. 22:1) Nthowa na heeni Davidi aahimaawe weera mulopwana ole aaphwanela okhwa? Nno waakela okhala othoriha wootepaxa. Natani aathaliha yooweereya ele weera amukhavihere Davidi weera iiwexexe weera aapaka yoottheka ni yootepaxa. Nto Yehova ammorela ikharari Davidi ohiya ele Davidi eeraawe anpakele mulopwana a muniphwanaphwanihoni na Natani!—2 Sam. 12:7-13.
Mwene Davidi khoonihenre omoriwa ikharari ni mulopwana a niphwanaphwaniho na Natani (Nwehe eparagrafu 19-20)d
20. Ntakihero na Davidi ninnixuttiha eheeni?
20 Moone weera vaavo Davidi iihiyalaawe anyoonyiwaka, owo aahiithanlela omwiiva Nabali ni atthu aawannyawe. Muhoolo mwaya, nanvara murima niphwanaphwaniho na Natani mpaka ohima weera mulopwana ole aaphwanela okhwa. Naasomaka yooweereya ela ya mBiblyani, pooti weera ninnuupuwela: ‘Mwaha wa heeni mulopwana aari ooreera murima athorihaka moowuuma murima?’ Muupuwele etthu eyo. Ehuhu ele, Davidi yannamulemela yoosuweliha ya murima. Mutthu ori nnene mmakhaleloni moomunepani, khanthoriha moowuuma murima. Opwaha mwa yeeyo, Yesu aahaaleela atthareli awe eeraka: “Muhithoriheke wera muhithorihiwe; vekhaikhai muthorihelo munathorihelanyu, muni muthoriheliweno.” (Math. 7:1, 2) Vano nto onnitthuneya okhala oowiikosoopa weera nihikhale oowuuma murima, mene nto “osareya ikharari” ntoko Muluku ahu.
21-22. Mukhalelo heeni nneeraahu niwoonihereke waamorela ikharari atthu akina?
21 Mutthu oomoriwa ikharari khammakela ohima weera kinnaamorela ikharari atthu akina, mene nto “onnapaka etthu weera aakhavihere”. Nto ootheene a hiyo onnitthuneya weera nipakeke etthu weera noone waari weera mweemusini mwahu naari mmulokoni naari mapuro ninkhalaahu ookhala mutthu ontthuna okhaviheriwa. Napaka eyo, nnoottottela mureerelo weera noonihere weera ninnamoriwa ikharari! Neereke nipuro munkhalaanyu ookhala mutthu ontthuna nimaaliho? Neereke nyuwo pooti onvaha etthu, omwaapeela yootxa, naari omukhavihera miteko sawe? Neereke ookhala munna atthikiheriwe mmulokoni ontthuna nimaaliho naari nlipiho na nthamwene? Naari munoowera waamaaliha atthu akina mmuttettheni mwanyu mwaalaleeraka mitthenka sooreera? Ola mukhalelo wooreera woowoonihera weera munnaamorela ikharari atthu akina.—Yobi 29:12, 13; Arom. 10:14, 15; Yak. 1:27.
22 Wakhala weera ninnawehexexa soohaawela sa atthu akina, nnimoona weera nookhalano eparakha yoowoonihera omoriwa ikharari. Noonihera mukhalelo owo ninnamuhakalaliha Tiithiihu a wiirimu, Muluku “oosareya ikharari”!
ETXIPO 43 Nivekelo Noomuxukhurela Muluku
a Mukhalelo mmoha wamikhalelo sooreera hiyo oottheene nintthuneyaahu woonihera, ori omoriwa ikharari. Mwa yoosomeene yeela, ninkela woona mwaha wa heeni Yehova araawe oomoriwa ikharari. Nimmoona tho, mwaha wa heeni Yehova onttaruxawe moomoriwa ikharari ni moota ninrowaahu woonihera.
b Weera musuwele moota ole otthikiheriwe mmulokoni oneeraawe atthikele ookhalano onthamwene ni Yehova, ni asitokweene eneeraaya emukhavihere moone erevista erino mwaha oneera “Reconstruindo sua amizade com Jeová.”
c ELATARATHO YA EPAXINA: Areene vasulu, tiithi onnimoona mwaana oomwareya arwaaka, mene onnatthimaka weera amukhupaarele.
d ELATARATHO YA EPAXINA: Mwaha woowiisoopa mulattu, mwene Davidi onnatepa othoriha. Anyoonyiweene, owo onnahima weera mulopwana a ntakiherona na Natani, onnaphwanela wiiviwa.