Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
LIBRARY ONLAINE
Makhuwa-Shirima
Vanipuroni sinkhumelela aya ileetera sikhalanne asento
  • Waasaasa
  • BIBLYA
  • IBUUKHU
  • MITHUKUMANO
  • w21 Janero ipaax. 20-25
  • Mwaasiveleke Asinna ni Murima Wootheene

Eviidiyu muthanliya anyu khemphwanyaneya

Munlevelele khuvanwereya orumiha eviidiyu

  • Mwaasiveleke Asinna ni Murima Wootheene
  • Nwehereri (Erevista Yoosoma) — 2021
  • Miru Mikhaanini
  • Mwaha Onlikana ni Ola
  • YEHOVA—“MULUKU OOSAREYA OTTHUNA”
  • “YONATHANI NI DAVIDI YAAKHALANO ONTHAMWENE WOOLIPA”
  • NNOONIHERE HAYI NSIVELO MAHIKWAANO?
  • Yonathani aari nthamwene oolipa murima ni oororomeleya
    Muxuttere ni Sooweereya sa mBiblyani
Nwehereri (Erevista Yoosoma) — 2021
w21 Janero ipaax. 20-25

MWAHA ONTHOKORORIWA 4

Mwaasiveleke Asinna ni Murima Wootheene

“Wa osivelana musivelaneke mukina ni mukhw’awe”—AROM. 12:10

Etxipo 109 Niphentaneke ni Murima Wotheene

ELE NINKELA AHU OXUTTERAa

1. Eheeni enoonihera weera imusi sintxipale khasaanono nsivelo mahikwaano?

BIBLYA aahima weera mahiku oomalihera atthu antxipale yaarowa okhala “òwuma murima”, eyo enoonihera weera atthu khayaarowa okhalano nsivelo. (2 Tim. 3:1, 3) Olelo ninnoona yoolohera eyo ekwanelaka. Mwa ntakihero, atthu imilhau sintxipale annamwalana. Asitiithi annanyakulihana mukina ni mukhwaawe, nto anamwane khaanoona weera annitxekettiwa. Mpaka atthu ankhala vaate vamooha khaaniiwanana. Mutokweene mmoha onivaha miruko enre: “Asipaapa, asimaaye ni anamwane khaaniiwanana mukina ni mukhwaawe. Ehuhu yiintxipale antthekula ni acomputador, atablet, atelefoone ni videogame.” Naari ekhalaka empa emoha, atthu awo khansuwelana.

2-3. (a) Moovarihani ni Aroma 12:10, mwaha wa heeni ontthuneyaaya woonihera nsivelo? (b) Eheeni ninrowaahu oxuttera mwaha ola?

2 Hiyo khanintthuna otthara mweettelo woonanara wa elapo ela. (Arom. 12:2) Etthu nintthuneyaahu okhalano ori osivelana mukina ni mukhwaawe. Nsivelo nno khoontthuneya owoonihera amosi ahu paahi. Mene onnatthuneya owoonihera asinnihu ororomela, asinna ni asirokora makristu. (Mmusome Aroma 12:10). Naasivelaka asinna ni murima wootheene, hiyo ninnakhala oowiraana. Ni wiiraana etthu yootthuneya wa okokhorela wahu weekhaikhai.—Mik. 2:12.

3 Eheeni enrowa onikhavihera wunnuwihera ni owoonihera nsivelo asinnihu? Nnimoona moota ninrowaahu oxuttera ni matakihero a mBiblyani.

YEHOVA—“MULUKU OOSAREYA OTTHUNA”

4. Nsalmu 103:8 nnoonihera hayi nsivelo na Yehova?

4 Biblya onnanoonihera mikhalelo sooreera sa Yehova. Mwa ntakihero, owo onhima weera “Muluku ti osivela”. (1 Yoh. 4:8) Osuwela weera Muluku ti oosivela, hiyo ninnatthuna okhala nthamwene awe. Nave-tho Biblya onahima weera Yehova “Muluku oosareya otthuna”. (Mmusome Nsalmu 103:8.) Ti wooreera osuwela weera Yehova khaiyene ononsivela paahi, mene onnamutthuna mutthu ti mutthu a hiyo!

5. Yehova onoonihera hayi ikharari, ni ninrowa omutakiha hayi?

5 Moone weera Nsalmu 103:8, onnavarihana ni otthuna wa Muluku ni mikhalelo mikina sooreera — ntoko omoriwa ikharari. (Otti. 34:6) Moota Yehova onnooniheraawe onimorela ikharari ori onlevelela naamutthekelaka. (Nsa. 51:3 [51:1 Tradução do novo Mundo] Biblya onnathaliha weera omorela ikharari khaiyene olevelelaru soottheka. Nto omoorela ikharari etthu enniphwanya weera naakhavihere atthu, anviriha maxupo. Yehova onahima weera ntthuno oraaweno nootthuna onikhavihera, ninnapwaha nsivelo na naamwaana oraweno ni mwanawe. (Yes. 49:15) Ikharari sa Yehova simweeriha onikhavihera hiyo naavirihaka maxupo. (Nsal. 37:39; 1 Akor. 10:13) Ekhaikhai weera hiyo ninoonihera omooriwa ikharari, naalevelelaka asinnihu ni murima wootheene. (Aef. 4:32) Moota mukina woowamorela ikharari asinnihu ori wakhavihera yaavirihaka maxupo. Hiyo naamorelaka ikharari asinnihu, nimmutakiha Yehova yoowo ori naapwiipwi oosareya ikharari.—Aef. 5:1.

“YONATHANI NI DAVIDI YAAKHALANO ONTHAMWENE WOOLIPA”

6. Waari hayi onthamwene wa Yonathani ni Davidi?

6 Biblya ookhalano matakihero matxipale aatthu oohikwanela yaarino othamwene woolipa. Mmoha a yaawo aari Yonathani ni Davidi. Biblya onahima weera: “wowisiso omutthuna ntoko mwanen’awe”. (1 Sam. 18:1) Yehova amuthanla Davidi weera akhale mwene nipuro na Sawuli. Mwaha wa yeeyo Sawuli annamukhalela ehatxe Davidi ni otthuna omwiiva. Nto Yonathani yoowo ari mwana a sawuli khaakhavihenre atithawe. Mene owo ni Davidi yaalaiherana ovirelela okhala asinthamwene ni okhaviherana ehuhu yootheene.—1 Sam. 20:42.

Davidi annwiriyanaka Jonathani emaara anuulumaawe ni yoowo.

Ovirikana wa iyaakha wa Davidi ni Yonathani khawaahiihale okhalano onthamweene woolipa (Nwehe eparagrafu 6 mpaka 9

7. Etthu heeni yeera yeerihe Yonathani ohikhala nthamwene a Davidi?

7 Etthu yeerinhe weera onthamwene wa Yonathani ni Davidi okhale wootikiniha, mwaha wooweera awo yaakhalano itthu sinxtipale soovirikana. Mwa ntakihero Yonathani akhalano iyaakha 30 ompwaha Davidi. Nto Yonathani pooti weera aheereke wuupuwela há: “Davidi ootepa oyeva, khaanono sookumanano sintxipale okipwaha miyo. Ni khasikhanle mikhalelo ninlikanaanhu”. Naari vareene hiiho, Yonathani khamuthokorora ntoko mwaana.

8. Wa monelo anyu mwaha wa heeni Yonathani araiye nthamwene ororomeleya a Davidi?

8 Yonathani ahereke omukhalela ehatxe Davidi. Ntoko mwaana a Sawuli, ahereke ohima weera miyo kokhalano edireitu yookhala mwene. (1 Sam. 20:31) Nto Yonathani ari owiyeviha ni ororomeleya wa Yehova. Tiyeeyo yaamwerinhe omukhavihera Davidi, mwaha ahoona weera Yehova amuthanlale Davidi weera akhale mwene onttharelana. Owo avirelela okhala nthamwene a Davidi namwi eyo yaanyoonya atithawe.—1 Sam. 20:32-34

9. Neereke Yonathani annamoona Davidi okhala mwiittani awe? Mwiiwanyeihe.

9 Yonathani annamusivela vantxipale Davidi. Tiyeeyo ahamoonaawe okhala mwiittani awe. Yonathani asuwela ovarela muteko muura ni muupa ni owo ari nakhotto olipa murima. Owo ni atithaawe Sawuli, yaari osuweliwa “òwaluwa wàpwaha amurumasi òwopiha wàpwaha akharamu”. (2 Sam. 1:22, 23) Yonathani anwera wiihima mwaha wa itthu aapankaawe. Mene owo khaakhanle owiihima naari anrima. Opwaha mwa yeeyo, Yonathani annatikiniheya ni olipa murima wa Davidi ni omuroromela wawe Yehova. Yonathani aapatxenre omutthuna Davidi emaara amwiivalaiye Goliyathi. Ankha hiyo, nnaweere hayi woonihera nsivelo variyarari va asinnihu?

NNOONIHERE HAYI NSIVELO MAHIKWAANO?

10. Masu oweera osivelana mukina ni mukhwawe voohihiyerereya, entthuna ohima eheeni?

10 Biblya onhima weera: “mwàtthuneke akhw’inyu vohòtha, musìvelaneke mukina ni mukhw’awe ni murima worapihiwa, ni vohihiyerereya”. (1 Ped. 1:22) Yehova onnanivaha ntakihero. Owo onnanisivela, naavirelelaka ororomeleya, khiiyaavo etthu eneera ewere onimwalaaniha onitthuna waawe Muluku. (Arom. 8:38, 39) Masu oweera “vohihiyerereya” ni egrego, entthuna ohima ovirelela wiilipihera. Emaara ekina nintthuneya wiilipihera weera niwoonihere nsivelo asinnihu. Atthu akina yaannyoonyihaka nintthuneya otthara miruku sa Biblya sineera ‘nvilelaneke mukina ni mukhw’awe mosivelanani mwèttelaka ni osamarya omosaru wa munepa mwa nlutte na murettele’. (Aef. 4:1-3) Naatthunaka ovirelela okhalano murettele mmulokoni, khontthuneya owehexexa soottheka sa asinna. Nintthuneya owoonela asinna ntoko Yehova onwoonelaiye—1 Sam. 16:7; Nsal. 130:3.

Evodia ni Sitiki ewehanaka mukina ni mukkwaawe. Mmoha a yaayo uulumaka naasinna akina mmulokoni.

Evodia ni Síntikhe yaahoopereriwa weera ekhaleno muupuwelo mmoha—Etthu ehiikhweya woonihera eriyari ya asinna (Nwehe eparagrafu 11)

11. Heeni onvilaaya owoonihera asinna nsivelo ni murima wootheene?

11 Khavankhweya owoonihera nsivelo asinna. Otepa wenexa nasuwela mikhalelo saya soohirerela. Oweharu tiyeeyo yaawerenle akristu oopatxera. Mwa ntakihero Evodia ni Síntikhe khayaakhanleno maxupo oovara muteko ‘woolaleya mitthenka sooreera vamoha [ni Paulo’]. Mwaha wa etthu emoha, khayaaiwanana. Mwaha wa yeeyo, Paulo aawooperera weera “yùpuwele etthu emosaru mwa Apwiya”.—Af. 4:2, 3

Anna asithokweene a mulokoni enwiriyanaka munna  mmoha muthokweene a mukwaaya mmiravo.

Asitokweene a mmulokoni amiravo ni asitokweene a mmulokoni oowuunnuwela pooti okhala asinthamwene (Nwehe eparagrafu 12))

12. Ninkela waatxeerera hayi nsivelo nahu naasinna ni arokora?

12 Ninkela waatxerera hayi owoonihera wahu nsivelo ni murima wootheene asinna? Nintthuneya waasuwela nnenesene asinna. Naasuwela vale asinnihu, vanoonikhweela owiiwexexa ni waasivela. Wunnuwa ni sookhovelela sihinootxeelihe owoonihera asinna nsivelo. Mmuupuwele Yonathani yoowo arino iyaakha 30 ompwaha Davidi. Naamwi vaareene hiiho, owo ari nthamwene awe. Neereke nyuwo munoowera opaka onthamwene ni mutthu oowunnuwela woopwahani nyuwo? Naari ooyeva woopwahani nyuwo? Mweera hiiho, nyuwo munimoonihera weera munnaasivela ‘asinna a elapo yootheene’—1 Ped. 2:17.

Nwehe eparagrafu 12b

13. Heeni nihinrowaahu ookhalano onthamwene woolipa ni asinna ootheene a mmulokoni?

13 Neereke waasivela wahu asinna ni murima wootheene, ontaphulela weera nnookhalano onthamwene woolipa naasinna ootheene oomulokoni? Hooye. Onnakhweya okhalano onthamwene woolipa ni asinna akina mwaha wookhalano sootthuna imoharu. Yesu tho awiitthana oohuseraawe okhala asinthamwene, mene aakhalano onthamwene woolipa ni Yohani. (Yoh. 13:23; 15:15; 20:2) Mene Yesu khamuthokorora Yohani ntoko ootthuneyaxa waapwaha oohusera akina. Mwa ntakihero, vaavo Yohani ni munnawe Yakobe yanvekelaaya nipuro noottittimiheya moomweneni mwa Muluku, Yesu ènre: “okilathi mono aka wolopwana nari wothiyana kahiyene muteko aka wovahani.” (Mar. 10:35-40) Ntoko Yesu, khontthuneya waathokorora nnene yaale nraahuno paahi onthamwene woolipa. (Yak. 2:3, 4) Napaka eyo, nnookawanya muloko, etthu eyo khentthuneya weereya mmulokoni wa akristu.—Yuda 17-19.

14. Moovarihana ni Afilipi 2:3, eheeni enrowa onikhavihera weera nihikhaleno munepa wookuphana?

14 Niwoonihera hayi asinna nsivelo navamurimani? Nikasoopaka muloko weera ohikhaleno munepa wookuphana. Muupuwele weera Yonathani khaarino munepa woomukupha Davidi, naari kheerera okhala mwene nipuro nawe. Hiyo-tho, pooti omutakiha Yonathani. Mwawoona asinna ekhumelaka nnene mmutekoni mwaya, muhiwooneke ntoko amwiittani anyu ‘mene mowiyevihani, mwàttittimihaka asinkhw’inyu wiipwaha asinen’anyu’. (Mmusome Afilipi 2:3) Muupuweleke weera atthu ootheene tootthuneya mmulokoni. Naiyevihaka, nnoowera woona mikhalelo soorera araayano asinna ni nnooxuttera itthu sintxipale ni matakihero aya ororomeleya.—1 Akor. 12:21-25.

15. Muxuttenre eheeni ni yooweereya ya Tânia ni emosi awe?

15 Ikwaha ikina, ninnaviriha maxupo nahaawehereraahu. Ehuhu eyo, Yehova pooti waavarihela muteko asinna weera enivahe nimaaliho, nsivelo ni onikhavihera. Moone etthu yeereñye ni Tânia ni anamwane awe araru. Eyaakha ya 2019, awosa yaakenle woonela muthukumano mutokweene wa elapo ekina “Ophenta khonima-tho” westados unidos. Tânia onnahima etthu yeereñye emalakaru eprograma ya esaabadu: “Naari mukaaroni ntthikelaka nipuro naphiyenraahu neettaka hiihaale, ekaro ekina yaahiya moono aya enikhumula. Khaavo aavulanle, naakhuma mukaroni neemela muxerexere mwa musewe nthukumelaka. Vano motorista a ekaaro ekina aheemexa ekaaro awe ananiitthana. Ari munna, aakhuma-tho omuthukumanoni iwe. Khañyene ari meekhaawe eemenle. Asinna athanu ooSuécia yaahemela-tho. Asirokora yahowa onikhupaarela miyo ni mwanaka — ele yaari etthu naahaawelaahu! Miyo kaaweerela asinna ale weera naamukhala nnene, mene khayanihiñye. Ni yaavirelela okhala ni hiyo mpaka ophiya anamakhavihera oopatxera. Awo yaaweherera woona weera khiyaavo yaanixupa. Mwa ehuhu ele yooxupa, hiyo naahoona nsivelo na Yehova. Yooweereya ele yaahaatxerera nsivelo nahu ni asinna, ni opwaha mwa yeeyo, waahatxerera nsivelo nahu ni omuxukurela wahu Yehova.” Neereke munnawera wuupuwela ehuhu munna awooniheraaweni nsivelo ehuhu mwaatthunaanyu?

16. Mathowa heeni nraahuno weera nsivelaneke mukina ni mukhwaawe ni murima wootheene?

16 Moone moota vanreeraaya wooniherana nsivelo ninkhuma va murimani mukina ni mukhwaawe. Hiyo ninaamaliha asinna ahu yaahawelaka nikhavihero. Ninneeriha weera muloko wa Muluku ohikawanyeye. Nave ninnoonihera weera na atthareli a Yesu, eyo enneriha weera atthu antthuna ekhaikhai emukokhoreleke Yehova. Opwaha mwa yeeyo, hiyo ninnanvuha Yehova, “atithi a ikharari ni Muluku a ohakalalihiwa wothene”. (2 Akor. 1:3) Mwaha wa yeeyo, nvirelele wiilipihera weera nwoonihere asinna nsivelo ninkhuma vamurimani vanyu!

NYUWO MUNNUUPUWELA?

  • Nsivelo nahu ninwoooniherahu asinna nikhaleke moota heeni?

  • Eheeni muxuttenraanyu ni matakihero a nsivelo na Yehova, ni Yonathani ni Davidi?

  • Ninrowa woonihera hayi nsivelo na vamurimani mahikwaano?

ETXIPO 130 Nilevelelaneke

a Yesu aahima weera atthareli awe, yaarowa osuweliwaka mwaha woosivelana mukina ni mukhwaawe. Ootheene hiyo ninnatthuna woonihera nsivelo nno. Mwaha wa yeeyo, onnatthuneya waasivela asinnihu ntoko amusi ahu. Yoosoma ela, enimoonihera moota woowunnuwihera nsivelo ni asinnihu oororomela.

b ELATARATHO: Mutokweene mmoha mmiravo a mmulokoni onnaxuttera vantxipale ni mutokweene oowuunnuwela a mmulokoni. Avinyaka mutokweene oowuunnuwela a mmulokoni onnamwakhela mutokweene mmiravo a mmulokoni owannyawe. Asitokweene a mmulokoni ni asaaraaya annoonihera nsivelo ni ovaha mukina ni mukhwaawe.

    Ibuukhu sa Makhuwa-Shirima (2018-2025)
    Okhuma
    Ovolowa
    • Makhuwa-Shirima
    • Okawela
    • Muntthuna Anyu
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Masu Oovarihela muteko
    • Mwaha Woosunka Isiiri
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Ovolowa
    Okawela