Ireferensia sa Okumi ni Orummwa Ahu Ekaderno Enirumeeliwa Omuthukumanoni ya Março
5-11 YA MARÇO
MIHAKHU SINIKHUMA MBIIBILIYANI | MATHEYO 20-21
“Ole Omphavela Okhala Mulupale Variyari Vanyu, Ohana Warumela Akhw’awe”
(Matheyo 20:3) Vavarenlyaya nsuwa, ahirowa-tho, khwaphwanya akinaku yakilanthe vapuwani, emwettaka mpale,
nwtsty itthu sinooniheriwa
Vapuwani (Omerkaatu)
Imerkaatu sikina, ntoko sinooniherya aya Ekaderno ahu, saakhala mukerekhere mwa ephiro. Ikwaha sinceene, anamarotta yaanipweha marotta manceene mphironi nto vaanaxankiha atthu ovira opuro ole. Atthu yaaniwerya othuma mihasa, makapu ni itthu sikina sa oloko. Saanitumihiwa-tho iparatho, ikoopho ni itthu sikina sa eviituru soowalamela. Nave-tho anamarotta yaanitumiha yoolya yooloka ni mihokorokho sa mmatta. Atthu khiyaarina ikongeladore, nto yaahaana orowa omerkaatu othuma itthu iyo khula nihiku. Alipa-oothuma yaaniiwa ihapari saahimmwa ni anamarotta wala atthu akina; anamwane yaanitthweela; nave atthu yahaarina muteko yaanilipelela ovahiwa phwaatti. Omerkaatu, Yesu aahaavoniha aretta. Nave Paulo aahilaleerya opuro ole. (Mit 17:17) Masi, awiixuttihi a ikano ni afarisi waanasivela ottittimihiwa ni okhomasiwa.
(Matheyo 20:20, 21) Okathi uwo, mai’awe Yakobo ni Yohani, àn’awe Zebedeyo, ahimwattamela Yesu vamosá n’an’awe, ahikokhora oholo wawe, wira anvekele etthu. 21 Yesu ahimukoha wira:- Mumphavela-ni? Owo ahimwakhula wira:- Kimphavela wira an’ak’ala anli yakilathi mukina mono anyu wolopwana, mukina mono anyu wothiyana, momweneni mwanyu.
nwtsty inoota soosoma sa Mat 20:20, 21
mai’awe Yakobo ni Yohani, àn’awe Zebedeyo: Yakobo ni Yohani yaari arummwa a Yesu. Evangelyo ya Marko, enihimya wira Yakobo ni Yohani ti yaamwaattamenle Yesu. Awosa ti yaapanke yooveka ele, masi yaamurumme maama aya, Salome. Woonasa wene, Salome aari naakhe awe Yesu.—Mat 27:55, 56; Mar 15:40, 41; Yoh 19:25.
mukina mono anyu wolopwana, mukina mono anyu wothiyana: Ipantte soopiili ti soottittimiheya ni sa okhulupale. Masi ottittimiheya wuulupalexa ti wa moono woolopwana.—Esa 110:1; Mit 7:55, 56; aRo 8:34.
(Matheyo 20:25-28) Vano Yesu ahathukumanya othene, khwahimerya wira: Mosuwela: mamwene a mulaponi-mu annaruma atthu ntoko t’awaya: makhulupale annahaxa atthu n’uwerya waya. 26 Nto wa nyuwo vahìraneye siso: ohiya vo, ole omphavela okhala mulupale variyari vanyu, ohana warumela akhw’awe, 27 n’ule omphavela okhala òpajerya variyari vanyu, aikhalihe murumeyi anyu. 28 Tthiri Mwana a Mutthu kharwenle orumeliwa: orwenlé warumela atthu n’uleva ekumi awe, wira awopole atthu othene.
nwtsty inoota soosoma sa Mat 20:26, 28
orumela: Aahiiso “murumeyi”. Ikwaha sinceene, Biibiliya onnirumeela nuulumo na eGriki di·aʹko·nos, omuhimyaka mutthu yoowo onivikaniha waarumeela akhwaawe mowiiyeviha. Nuulumo nlo ninnirumeeliwa ohimmwaka Kristu (aRo 15:8), arumeyi a Kristu (1 aKor 3:5-7; aKol 1:23), arummwa oorumeela (aFi 1:1; 1 Ti 3:8), anamuteko a vatthokoni (Yoh 2:5, 9) ni anamuteko a guvernu (aRo 13:4).
kharwenle orumeliwa: orwenlé warumela atthu: Aahiiso waakhaliherya akina.
Otokosa Itthu sa Efaita Soomunepani
(Matheyo 21:9) Atthu othene, ale yarowa oholo n’ale yamutthara ottuli, yanikhuwela yiraka: - Avuwíhiwe Mwana a Davidi! Attottopeliwe owo onrwá ni nsina n’Apwiya. Avuwíhiwe Muluku wirimu.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 21:9
avuwíhiwe: Wala “Ninvekela woopoliwa” Aahiiso: “Hosana”. Nuulumo nla na eGriki ninkhuma nttaava na eHeeberi nintaphulela so: “ninvekela woopoliwa”, wala “xontte, munoopole”. Nuulumo nno, atthu yaanirumeela wira amuxonttele Muluku wira owoopole, aahiiso, aakhaliherye oxintta okhottoni. Nave pooti otaphuleliwa-tho so: “xontte, mmoopole”. Muhoolo mwaya, nuulumo nla naanitaphulela ovekela ni ovuwiha. Nuulumo nlo ninniphwanyaneya Esalimo 118:25, nenno niirela mpantta masipo a Masalimo 113-118. Masipo awo yiipiwa okathi wa Paasikha. Nto atthu yaanuupuwela moolumo ala okathi ole. Ekwaha emosa, Muluku aahaakhula nivekelo nna na omoopola Mwaana a Davidi okathi aamuhihimunxa awe wookhwaani. Yoolepa ya Mat 21:42, Yesu aahiromola Esalimo 118:22, 23 omuhimyaka Mesiya.
Mwana a Davidi: Nuulumo nna ninthoonyerya nloko na Yesu vamosa ni muteko awe ntoko Mesiya aaleiheriwe.
(Matheyo 21:18, 19) Vaxiyaya, okathi wahokolowelawe oYerusalemu, Yesu ahivoliwa etala. 19 Awehaka mwiri wa ifigu, wattamenle mphironi, ahihapuwela: vano khaphwannye mihokorokho, aphwannye makukhurú. Tivó ahìrela mwiri owo wira: - We khunìma-tho mihokorokho! Mwiri ule wahùma nananoru.
Yesu ti Ephiro 244 itti. 4-6
Yesu Aahirumeela Mwiri wa Efiigu Wira Iixuttihe Waamini
Masi exeeni yaamwiirinhe Yesu wuumiha mwiri ole? Yesu aahihimya nthowa naya oriki: “Kinohimeryani ekhweli wira: mwamini vale, muhanyiheryaka etthu, munowerya wira yirenlyaka mwiri ula. Hatá munowerya wirela mwak’ola: ‘Wiphele-vo, wirihele mphareya!’, khwìraneya. Vano-tho, sothene sinrowanyu ovekela, mulompaka ni wamini, munovahiwa”. (Matheyo 21:21, 22) Ni moolumo ala, Yesu aahitthikela olavula etthu aahimmye awe wanipacerya voohimya sa waamini oniwerya othaamiha mwaako.—Matheyo 17:20.
Vaavo uuminhe awe mwiri ole, Yesu aahiixuttiha otthuneya waya omwaamini Muluku. Owo aahimmye wira: “Etthu p’itthu envekelanyu mulompaka, mwaminiki ntoko murimwakhela: yeyo munovahiwa”. (Marko 11:24) Tthiri atthareli otheene a Yesu anniixutta etthu ni masu ala! Eyo yaari yootepa otthuneya wa arummwa ale okhala wira, moohipisa yaarowa olupatthiwa vanceene. Nave yaahikhala etthu ekina yiixutta aya ni mwiri ole wuumale ni otthuneya waya waamini.
Ntoko mwiri ole wa efiigu, nloko na aIsarayeli naakhala ntoko nooloka. Atthu a nloko nle, yaahipaka nivarihano na wataana ni Muluku. Nave yaakhala ntoko wira yaaniiwelela Nlamulo. Masi nloko nne notheene, naahooniherya wira khinaarina waamini ni khinaakumiherya mihokorokho sooloka. Maana naahimukhootta Mwaana a Muluku! Tivonto, mwaha wa wuumiha mwiri ole wa efiigu, Yesu aahooniherya ele naarowa aya wiirihiwa nloko nle nahaarina waamini ni nahiimiha mihokorokho
12-18 YA MARÇO
MIHAKHU SINIKHUMA MBIIBILIYANI | MATHEYO 22-23
“Mwiiweleleke Sooruma Piili Suulupalexa”
(Matheyo 22:36-38) Mwixuttihi, mwa soruma sothene yulupalexa pivi? 37 Yesu ahimwakhula wira: - Mwaphenteke Apwiya Muluku anyu ni murim’anyu wothene n’iroho anyu yothene n’usuwela wanyu wothene”. 38 Ela ti yoruma yulupalexa ni yopajerya.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 22:37
murima: Nuulumo nna, mwa nthoonyeryo nintaphulela mikhalelo sotheene sa omutthu. Masi vaavo ninrumeeliwa aya opuro omosaru ni “eroho” ni “osuwela”, nintaphulela muupuwelo, soophavela, ni moonelo. Moolumo ala mararu (murima, erooho, ni osuwela) khantaphulela itthu soovirikana; masi anirumeeliwa mwa enamuna yooluluwanya, aphavelaka ottittimiherya otthuneya waya omphenta Muluku moomalela.
eroho: Aahiiso “mikhalelo sotheene sa omutthu”.
osuwela (aahiiso, muupuwelo): Eyo piiyo, makhalelo a osuwela etthu. Mutthu ohaana orumeela muupuwelo awe wira omusuwele Muluku ni omphenta. (Yoh 17:3; aRo 12:1) Nuulumo nna nikumihiwe yoolepa ya Otu 6:5. Nttaava na eHeeberi, yoolepa ya Otu 6:5, enirumeela moolumo 3: ‘murima, eroho ni ikuru’. Masi, Evangelyo ya Matheyo, enirumeela nuulumo noowi “osuwela” wala “muupuwelo” ohiya “ikuru”. Ahaavo mathowa manceene aniiriha ovirikana nno. Nthowa noopacerya: nnaamwi eHeeberi ya khalai yahaarina nuulumo nooluluwanya noowi “muupuwelo”, masi nuulumo noowi “murima” naanitaphulela-tho muupuwelo. Nuulumo nla okathi ninrumeeliwa aya mwa nthoonyeryo, ninhimya mikhalelo sotheene sa omutthu, ntoko moonelo, miyuupuwelo, mweettelo, ni soophavela sa mutthu. (Otu 29:4; Esa 26:2; 64:6; nwehe enoota yoosoma ya nuulumo noowi murima.) Nto vaavo eHeeberi enirumeela aya nuulumo noowi “murima”, Septuaginta a eGriki onirumeela nuulumo noowi “muupuwelo”. (Map 8:21; 17:17; Mir 2:10; Yes 14:13) Nthowa nikina naamwiirinhe Matheyo orumeela nuulumo na eGriki noowi “osuwela” wala “muupuwelo” ohiya “ikuru” okathi aamuromola awe Otu 6:5, okhala wira nuulumo na eHeeberi noowi “ikuru”, pooti otaphulela itthu piili: ikuru sa erutthu ni makhalelo a osuwela etthu. Ovarihana wa moolumo a eHeeberi ni eGriki onninikhaliherya osuwela nthowa naya alipa-oolepa Evangelyo ahinirumeela aya moolumo mamosaru vaavo aniromola aya eliivuru ya Otumererya.
(Matheyo 22:39) Yoruma ya nenli, enlikana ni yopajerya, t’ila: “Mumphenteke mukhw’inyu ntoko sinìphentanyu”.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 22:39
ya nenli: Mat 22:37, Yesu aahimwaakhula nFarisi mooluluwanya. Masi eversiikulu 39, Yesu aahincererya etthu ekina ohiya paahi ele aakohiwe awe. Owo aahiromola yooruma ya nenli (Ona 19:18). Nto Yesu aahiixuttiha wira sooruma iye piili ti soovarihana, ni ti sinkhuma aya ikano sotheene sa Moise ni sa maprofeta.—Mat 22:40.
mukhw’inyu:NuulumonaeGrikinoowi“mukhw’inyu”(aahiiso,oleori vakhiviru), khanimmuhimya namwaattamanani paahi. Masi pooti omuhimya khula mutthu onilavulana anyu.—Luk 10:29-37; aRo 13:8-10.
(Matheyo 22:40) Mwa soruma iya pili, sinnikhuma ikano sothene sa Moise ni sa maprofeta.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 22:40
ikano . . . maprofeta: Nuulumo noowi “ikano” ninhimya iliivuru sa Biibiliya okhuma Maphattuwelo mpakha Otumererya. “Maprofeta” ninhimya iliivuru sa maprofeta mwa Soolempwa sa eHeeberi. Masi, vaavo moolumo awo manli aniromoliwa aya opuro omosa, anitaphulela Soolempwa sotheene sa eHeeberi.—Mat 7:12; 22:40; Luk 16:16.
Sinnikhuma: Eveersu ela, nuulumo na eGriki noowi “sinnikhuma”, ninrumeeliwa mwa nthoonyeryo. Nuulumo nno nintaphulela “olipana”, “ovarihana” wala “ottittimiherya”. Nto Yesu aahooniherya wira Soolempwa sotheene sa eHeeberi sinttittimiherya ophenta, ohiya paahi Nlamulo nne naarina Sooruma 10.—aRo 13:9.
Otokosa Itthu sa Efaita Soomunepani
(Matheyo 22:21) Awo yahakhulasa wira: - Ti na mwené òRoma. Vano Yesu ahiwirela: - Weso, munvaheke mwené ekhanle ya mwené: munvaheke Muluku ekhanlé ya Muluku.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 22:21
munvaheke mwené ekhanle ya mwené: Ela ekwaha emosa paahi Yesu aarumenle awe nuulumo nno omuhimyaka mwene muulupale ooRoma. Masu awo anniphwanyaneya-tho soolepa sa Mar 12:17 ni Luk 20:25. Olelo-va, itthu ‘sikhanle sa mwené’, musurukhu oniliva ahu mwaha wa miteko sinivariwa ni guvernu. Masi-tho pooti otaphulela nttittimiho ni owiiwelela makhulupale moophwanelela.—aRo 13:1-7.
munvaheke Muluku ekhanlé ya Muluku: Onvaha Muluku itthu sikhanle sa Muluku, ontaphulela omukokhorela ni murima wotheene, omphenta, omuroromela ni omwiiwelela moomalela.—Mat 4:10; 22:37, 38; Mit 5:29; aRo 14:8.
(Matheyo 23:24, Tradução do Novo Mundo) Alipa-oohoona, yaawo animukikittha pwilimwithi, masi khiyamirya ekamelo!
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 23:24
yaawo animukikittha pwilimwithi, masi khiyamirya ekamelo: AIsarayeli yaanimoona pwilimwithi ni ekamelo okhala inama sa mwiikho. Pwilimwithi aari mwaamunama ootepexa oyeva, nave ekamelo yootepexa wunnuwa. (Ona 11:4, 21-24) Yesu aahirumeela nlikanyiho na pwilimwithi ni ekamelo mootepiha, aahimyaka ahooleli a itiini. Awo khiyaiwelela sooruma suulupale sa Nlamulo. Nto yaakhala ntoko omukikittha pwilimwithi, masi amiryaka ekamelo.
19-25 YA MARÇO
MIHAKHU SINIKHUMA MBIIBILIYANI | MATHEYO 24
“Nvikaniheke Owehaweha Momunepani Mahiku Ala Ookiserya”
(Matheyo 24:12) Sotakhala sinomwarela mulaponi: siso-tho, ophentana w’atthu anjene onovukuwa.
it-1 120 etti. 9
Ophenta
Ophenta wa Mutthu Pooti Ovukuwa. Yesu Kristu, aahaaleela awiixutti awe itthu sa muhoolo wira ophenta (a·gaʹpe) wa atthu anceene aniihimya omukokhorela Muluku wanvukuwa. (Mat 24:3, 12) Murummwa Paulo aahihimya wira mahiku ookiserya atthu yaarowa okhala “òsiveliwa muhakhu”. (2Ti 3:1, 2, Biblya Exirima) Eyo enooniherya wira vanniweryaneya mutthu opacerya ophenta itthu soohiloka, nto ophenta aarina awe woopaceryani onavukuwa. Eyo enttittimiherya otthuneya waya okhalana ni wuncererya ophentana wahu. Nto nnoowerya opaka eyo nuupuwelelaka Nuulumo na Muluku ni weettela malakiheryo Awe.—aFi 4:15, 22-24.
(Matheyo 24:39) Awo khiyànyiherya etthu, mpakha ophiya epula ya mutáseke, khuwivakasa atthu othene. Vanimwiraneya siso-tho okathi onrwawe Mwana a Mutthu.
w99 15/11 19 etti. 5
Niireke Munnimaleliha Itthu Sotheene Munirummwa Anyu ni Muluku?
5 Yesu Kristu aahihimya sa mahiku ahu ala ookiserya oriki: “Orwa wa Mwana a Mutthu onokhumelela n’itthu sìraneiye mahiku a Nowé. Tthirí, mahiku awo, ehalaka orupa epula ya mutáseke, atthu yanilya, yaniwurya, yanithelana, mpakha nihiku Nowé nakenlyawe mukalawani. Awo khiyànyiherya etthu, mpakha ophiya epula ya mutáseke, khuwivakasa atthu othene. Vanimwiraneya siso-tho okathi onrwawe Mwana a Mutthu”. (Matheyo 24:37-39) Olya ni owurya moohitepana khahiyo etthu yootthekeya; nave othelana, etthu ekumiheriwe ni Muluku. (Maphattuwelo 2:20-24) Masi, vakhala wira ninnipweha itthu iyo opuro woopacerya, vannireerela onvekela Muluku wira onikhaliherye. Yehova onoonikhaliherya opweha Omwene opuro woopacerya ni omaleliha itthu sotheene sinniruma awe.—Matheyo 6:33; aRoma 12:12; 2 aKorinto 13:7.
(Matheyo 24:44) Tivó-nto, muhalé mulikannene, okhala wira Mwana a Mutthu onimorwa okathi ohinùpuwelanyu.
Yesu ti Ephiro 259 etti. 5
Arummwa Yaahinvekela Yesu Ethoonyeryo
Yesu aahimmye wira awiixutti awe yaatthuneya okhala oolipelela, oowehaweha, ni oohirupa. Orumeelaka nlikanyiho nikina Yesu aahittittimiherya yoolopola awe, oriki: “Musuwele sana etthu ila: mwanene etthoko àsuwela okathi w’ohiyu onrwawe nawiye, khàrupa: khamuhiyererya aphakulaka exiri y’emp’awe. Tivó-nto, muhalé mulikannene, okhala wira Mwana a mutthu onimorwa okathi ohinùpuwelanyu”.—Matheyo 24:43, 44.
Otokosa Itthu sa Efaita Soomunepani
(Matheyo 24:8) Itthu iya sothene sinokhala ntoko ohawa wopajerya w’oyara.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 24:8
ohawa wopajerya w’oyara: Nuulumo na eGriki nitaphuleliwe opuro ola, ninhimya owereya wuulupale onoona awe muthiyana okathi oniyara awe. Ohaawa oromoliwe-va onithoonyerya oxanka, woona owereya, ni ohaawa wa khula enamuna. Eyo enithoonyerya wira ntoko ohaawa wooyara, mixankiho saahimmwale khalai ene, sinrowa otepaka ni opisa omala, naattamelaka maxakha maalupale ahimmwale ni Mat 24:21.
(Matheyo 24:20) Nvekeleke wira itthu iya sihikhumelelé eyita, walá nihiku na sábadu.
nwtsty enoota yoosoma ya Mat 24:20
eyita: Eyiita ennirupa epula, osareya maasi, ni oriirya. Nto waamuxankiha weetta mukwaha ni ophwanya yoolya ni opuro wookhala.—Éz 10:9, 13.
nihiku na sábadu: Mittetthe ntoko sa oYudeya, nlamulo naanaakhoottiherya atthu weetta mikwaha soorekama ni okuxa miritti nihiku na esaabadu; nave, mikhora sa epooma saaniwaliwa.—Nwehe Mit 1:12 ni elivirinyu Malakiheryo Anikhaliherya Osoma Nuulumo na Muluku mpantta 16.
26 YA MARÇO–1 YA ABRIL
MIHAKHU SINIKHUMA MBIIBILIYANI | MATHEYO 25
“Nvikaniheke Owehaweha”
(Matheyo 25:1-6) “Mwiwe nlikanyiho nintaphulela omwene wa wirimu. Yahikhala aximwali mulokó, yakunxe ixamaniya saya, khurowa omwakhelela mutheli. 2 Mwa yawo, athanu yari alolo, athanu yahikhalana ankhili. 3 Alolo ale yahikuxa ixamaniya saya, khuhiya okuxa makhura: 4 vano, ale ànkhili, ekuxaka ixamaniya, yahikuxa-tho makhura mmirinkini. 5 Mutheli ahipisa orwa, vano axithiyan’awo othene yahipajerya wosèla, khurupasa. 6 - Ohiyu eriyari vahikhuweliwa wira: “Mutheli òphiya! Nvenyé: mmutthimakele!”
(Matheyo 25:7-10) Nananoru, aximwali awo othene yahihihimuwasa, enareherya ixamaniya saya. 8 Vano alolo ale yahiwirela akhw’aya ànkhili wira: “Nivaheni makhur’anyu vakhani: ixamaniya sahu sinottipha”. 9 Nto akin’awo ànkhili yahiwakhula wira: “Khanintthuna: mana, nòvahani, khanniphiyerya hiyo nnákhala nyuwo. Fatari murowé mwathume awinyu”. 10 – Okathi warowaya othuma makura, mutheli ahiphiya. Aximwali yari òlikanene yahikela ni yowo mpani mwa nìra n’othela. Mukhora khuwaliwa.
(Matheyo 25:11, 12) “Wokiseryani, yahiphiya-tho aximwali akina, khuhimyasa: “Pwiya! Pwiya! Munihúlele!” 12 Masi uwo ahiwakhula, ìraka: “Kinohimeryani ekhweli wira: nkinosuwelani!”
Otokosa Itthu sa Efaita Soomunepani
(Matheyo 25:31-33) Yesu ahahimerya-tho atthu wira: - Nihiku Mwana a Mutthu ninrwawe n’uvuwa wawe vamosá ni malaikh’awe othene, onokilathi vehijeni vawe vovuwa. 32 Atthu a maloko othene anothukumanyiwa oholo wawe. Vano, Owo onimwavalanya atthu òrera murima n’ale òtakhala murima, ntoko makampusi sinvalanyawe ipwittipwitthi n’ipuri. 33 Onokhaliha ipwittipwitthi mono awe wolopwana, n’ipuri mono awe wothiyana.
Mwaakhaliheryeke Annawe Kristu Moororomeleya
7 Olelo-va, ninniiwexexa oratteene nlikanyiho na ipwittipwitthi ni ipuri. Voohimya sa osuwanyeihiwa wa atthu aniromoliwa, Yesu tori “Mwana a mutthu” wala Mwene. Yaawo yaahimmwa okhala “annawe” ti alipa-oowoottihiwa athiyana ni alopwana, anrowa olamulelaka wiirimu. (aRom. 8:16, 17) “Ipwittipwitthi” ni “ipuri,” anihimmwa atthu a maloko otheene. Atthu awo khiyoottihiwe ni munepa wootteela wa Yehova. Ankhi okathi woophukeliwa atthu? Itthu iyo sinrowa okhumelela waattamela wanikisa wa maxakha maalupale, yaawo ari vakhiviru. Nthowa xeeni nniwiiriha atthu ohimmwaka okhala ipwittipwitthi wala ipuri? Ophukeliwa waya onrowa okhala yookhumelela ya enamuna yaakhapelenle aya anna a Kristu oowoottihiwa ni munepa wootteela ari valaponi. Vano vanaattamela aya wanikisa wa makhalelo ala ootakhala, nto ninnitteeliwa murima okhala wira Yehova onnuupulula nlikanyiho nla ni ale makina alempwale va Matheyo ikapitulu 24 ni 25!
(Matheyo 25:40) Mwené onowakhula wira: “Kinohimeryani ekhweli wira: imara sothene samwirelanyu mmosá àxikhani ala, ari axinn’aka, mwakìrela yomi!”
w09 15/10 16 itti. 16-18
‘Nyuwo Mwa Apatthani Aka’
16 Munrowa wooniherya sai wira mwa apatthani a axinnawe Kristu, akhala wira murina yoolipelela ya okhala valaponi muhooleliwaka ni Omwene wa Muluku? Nrowe niwehe inamuna 3. Yoopacerya: Olaleya ihapari sooreera ni murima wotheene. Kristu ohaaruma axinnawe wira alaleyeke ihapari sooreera olumwenku wotheene. (Math. 24:14) Nto, vaamuxankiha axinnawe Kristu ahanle valaponi olelo-va, ovara muteko ola ahikhaliheriwaka ni apatthani aya a ipwittipwitthi sikina. Tthiri, khula okathi anna a ipwittipwitthi sikina anilaleerya aya, anaakhaliherya axinnawe Kristu ovara muteko aya. Moohaaniherya, murumeyi oororomeleya ni ankhili vamosa ni Kristu, annivaha efaita opatthani owo.
17 Enamuna ya nenli anna a ipwittipwitthi sikina anaakhaliherya aya axinnawe Kristu ti ovaha musurukhu aya wira akhaliherye muteko woolaleerya. Yesu aahaatumererya atthareli awe wira yaapakeke apatthani arumeelaka “muhakhu wotakhala wa vathí”. (Luka 16:9) Hiyo khanniwerya othuma opatthani ni Yesu wala ni Yehova. Masi, vaavo ninrumeela ahu itthu sirina ahu wira nikhaliherye Omwene, eyo ennooniherya opatthani ahu ni niphento, ohiya paahi ni moolumo, masi ni ‘miteko ni ekekhai’. (1 Yoh. 3:16-18) Hiyo ninnivaha musurukhu ahu wira nikhaliherye muteko woolaleerya, otekiwa wala olokiherya inupa sahu sa Omwene, ni opaka soosonkherya sinikhaliherya muteko woolaleerya onivariwa olumwenku wotheene. Hata soovaha sahu sikhalaka vakhaani wala sowaatta, Yehova ni Yesu annivaha efaita soovaha iyo.—2 aKor. 9:7.
18 Enamuna ya neeraru enooniherya ahu wira na apatthani a Kristu, ori wiiwelela malakiheryo anivahiwa ni axitokweene a mmulokoni. Alopwana awo anithanliwa ni munepa wootteela ahooleliwaka ni Kristu. (aÉf. 5:23) Murummwa Paulo aalempe so: “Nwìweleleke ale anettiha muthukumano, mutthareke molumo aya”. (aHéb. 13:17) Ikwaha sikina, hiyo pooti woonaka ovila wiiwelela malakiheryo anikhuma mBiibiliyani anivahiwa ahu ni axitokweene a muloko ahu. Eyo enniireya mwaha woowi ninnisuwela soovonya saya. Nto eyo pooti oniiriha ohoonela saana miruku annivaha aya. Masi, Kristu, yoowo ori Muru wa muloko, onnihakalala waarumeela alopwana ala oohimalela. Tivonto, enamuna enoonela ahu okhulupale aya pooti oniiriha okhala, aahiiso, ohikhala apatthani a Kristu. Nto, ohiya owehexexa soovonya sa axitokweene, nihaana ottharaka voohakalala malakiheryo annivaha aya. Niira siiso nnimooniherya omphenta wahu Kristu.