Kāpite 9
Taupau Maʼu Te Huafa ʼo Sesu
PELEKAME
1. Ko te kōkelekāsio fea ʼaē neʼe tala kiai e Sesu tana logo, pea neʼe feafeaʼi te kolo ʼaē neʼe māʼuʼuli ai ia te kau Kilisitiano ʼaia?
IĀ KILOMETA e 80 ʼi te potu noleto ʼo Simenia, pea iā kilometa e 24 ʼi te liuʼa ʼo te vaitafe ʼo Caïque, neʼe tuʼu ai ia te kolo ʼo Pelekame, ʼaē kua higoa ʼi te temi nei ko Bergama. Neʼe ʼiloa ia te kolo ʼaia, ʼuhi ko tona fale lotu ʼaē neʼe fai ai te tauhi kiā Seusi, peʼe ko Supitea. ʼI te ʼu taʼu 1 800, neʼe ʼave e te kau ʼalekeolosia ia te ʼaletale ʼo te fale lotu ʼaia ki Siamani, ʼaē ʼe feala ke sio kiai, pea mo te ʼu fakatātā ʼo te ʼu ʼatua pagani ʼi te Tānakiʼaga Mātaga ʼo Pergamon ʼaē ʼi Berlin. Koteā te logo ʼaē neʼe tala e Sesu ki te kōkelekāsio ʼaē neʼe maʼuli ʼi te lotolotoiga ʼo te faʼahiga tauhi tamapua ʼaia?
2. Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu tona ʼuhiga ʼo ia, pea koteā te faka ʼuhiga ʼo tana nofo mo ‘te heletā mata lua’?
2 ʼUluaki, neʼe fakahā e Sesu tona ʼuhiga ʼo ia, ʼo ina ʼui fēnei: “Pea ki te ʼāselo ʼo te kōkelekāsio ʼaē ʼi Pelekame, haga ʼo tohi: Koʼenī te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui e ia ʼaē ʼe nofo mo te heletā loa ʼe māsila mo mata lua.” (Fakahā 2:12) ʼI henī, neʼe toe fakaʼaogaʼi e Sesu te fakatā ʼaē ʼo ʼuhiga mo ia, ʼaē iā Fakahā 1:16. ʼI tona ʼuhiga Tuʼi Fakamāu pea mo Tagata Fakahoko ʼo te fakamāu, ʼe ina fakaʼauha anai ia nātou ʼaē ʼe natou fakatagaʼi tana ʼu tisipulo. ʼI meʼa fakatupu fiafia foki! ʼO ʼuhiga mo te fakamāu, ʼe tonu kiā nātou ʼaē ʼe kau ki te kōkelekāsio ke natou ʼiloʼi ko Sehova ‘ ʼe mole tuai anai tana liliu ko he fakamoʼoni,’ ʼo fakafeagai kiā nātou ʼaē ʼe natou lau ko he kau Kilisitiano, kae ʼe natou tauhi tamapua, mo fai he ʼu aga heʼeʼaoga, mo gutuloi, mo aga fakakākā pea mo nātou ʼaē ʼe mole natou tōkakaga kiā nātou ʼaē ʼe ʼi te faigataʼaʼia. Pea ko te fakamāu ʼaia ʼe fai anai e Sesu Kilisito, tana “tagata ʼave logo ʼo te fuakava.” (Malakia 3:1, 5; Hepeleo 13:1-3) ʼE tonu ke tou fakatokagaʼi te tokoni pea mo te fakatonutonu ʼaē ʼe fai e te ʼAtua ʼaki ia Sesu!
3. Koteā te tauhi hala ʼaē neʼe fai ʼi Pelekame, pea he koʼē ʼe feala ke tou ʼui neʼe tuʼu ai “te hekaʼaga fakahau ʼo Satana”?
3 Neʼe ʼui fēnei leva e Sesu ki te kōkelekāsio: “ ʼE au ʼiloʼi tou nofoʼaga, ko tona faka ʼuhiga ko te potu ʼaē ʼe tuʼu ai ia te hekaʼaga fakahau ʼo Satana.” (Fakahā 2:13a) ʼE moʼoni, neʼe nonofo te kau Kilisitiano ʼaia ʼi te faʼahi ʼaē neʼe mālohi ai te tauhi kiā Satana. Neʼe mole gata ʼaki pē ia te fale lotu ʼo Seusi, kae neʼe ʼi ai foki mo te ʼaletale kiā Esekulape, te ʼatua ʼo te faitoʼo. Neʼe toe ʼiloa ia Pelekame, he neʼe ko te koga meʼa tāfito ʼaia ʼaē neʼe fai ai te tauhi ki te hau. Ko te kupu Faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ki te kupu “Satana,” ko tona faka ʼuhiga ʼaē “ko he tahi ʼe Fakafeagai,” pea ko tona “hekaʼaga fakahau” ʼe ina fakatā tana puleʼi ia te mālamanei ʼaki te fakagafua faka temi ʼa te ʼAtua. (Sopo 1:6, Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina) ʼI te lahi ʼaē ʼo te tauhi tamapua ʼi Pelekame, ʼe hā ai neʼe lagolago mālohi te kolo ʼaia ki te “hekaʼaga fakahau ʼo Satana.” ʼE mahino ia neʼe ʼita lahi ia Satana ʼi te mole tuʼutuli ifo ʼa te kau Kilisitiano kiā te ia ʼi te tauhi ʼaē ki te puleʼaga!
4. (a) Neʼe fakavikiviki feafeaʼi e Sesu ia te kau Kilisitiano ʼo Pelekame? (b) Koteā ʼaē neʼe tohi e te kōvana Loma ko Pline ki te Hau ko Trajan ʼo ʼuhiga mo te faʼahiga gaohi ʼaē ʼo te kau Kilisitiano? (c) Logolā te tuʼutāmaki ʼaē neʼe feala ke hoko kiā nātou, kae koteā ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼo Pelekame?
4 ʼEī, ko “te hekaʼaga fakahau ʼo Satana” neʼe tuʼu moʼoni ʼi Pelekame. ʼE toe ʼui fēnei e Sesu: “Kae ʼe ke haga taupau maʼu aipē toku huafa, pea neʼe mole ke fakafisi ki tau tui kiā te au māʼiapē lā ʼi te ʼu ʼaho ʼo Atipasi, taku fakamoʼoni, te agatonu, ʼaē neʼe tāmateʼi ʼi ʼokotou tafa, ʼi te faʼahi ʼaē ʼe nofo ai ia Satana.” (Fakahā 2:13b) Ko he fakavikiviki faka malave loto! ʼE mahino ia neʼe mate faka maletile ia Atipasi ʼuhi ko tana fakafisi ʼaē ki te ʼu aga faka temonio pea mo te tauhi ʼaē ki te hau Loma. ʼO mole fualoa ʼi te ʼosi maʼu e Soane te lea faka polofetā ʼaia, ko Pline le Jeune, te kōvana totonu ʼo te Hau ʼo Loma ko Trajan, neʼe faitohi ki te hau ʼaia ʼo ina fakamahino age ia tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te gaohi ʼaē ʼo te kau Kilisitiano, pea neʼe tali e te Hau te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaia. Neʼe faka ʼāteaina ia nātou ʼaē neʼe natou fakafisi ki tonatou ʼuhiga Kilisitiano, ohagē ko te ʼui ʼa Pline, ʼi tanatou “faʼifaʼitakiʼi kiā te au, ʼo natou faikole ki te ʼu ʼatua, mo mōlagaʼi te ʼisēsō mo te vino ki tou pāki [ʼaē ʼo Trajan] . . . pea mo laukovi kiā Kilisito.” Neʼe tāmateʼi ia nātou ʼaē neʼe Kilisitiano. Logolā te tuʼutāmaki ʼaia, kae neʼe mole fakafisi ia te kau Kilisitiano ʼo Pelekame ki tanatou tui. Neʼe natou ‘taupau maʼu te huafa ʼo Sesu’ ʼi tanatou haga fakaʼapaʼapa aipē ki tona tuʼulaga māʼoluga, heʼe ko Ia ʼaē kā ina Faka lakatonuʼi ia te ʼuhiga pule ʼa Sehova pea ko te Tuʼi Fakamāu ʼaē neʼe fakanofo e Sehova. Neʼe natou mulimuli agatonu ki te ʼu tapugā vaʼe ʼo Sesu, ohagē ko he kau fakamoʼoni ʼo te Puleʼaga.
5. (a) ʼI totatou temi, koteā te fakatatau ʼo te tauhi ʼaē ki te hau, ʼaē neʼe kovi ai te ʼahiʼahiʼi ʼo te kau Kilisitiano iā ʼaho nei? (b) Koteā te tokoni neʼe foaki e Te Tule Leʼo ki te kau Kilisitiano?
5 E lahi te ʼu ʼaluʼaga neʼe fakamahino ai e Sesu ko Satana ʼaē ʼe pule ki te mālamanei agakovi, kae ʼuhi ko te agatonu ʼa Sesu, neʼe mole ʼi ai he mālohi ʼo Satana kiā te ia. (Mateo 4:8-11; Soane 14:30) ʼI totatou temi, ko te ʼu puleʼaga mālohi, kae tāfito “te hau ʼo te potu noleto” pea mo “te hau ʼo te potu sautē,” neʼe nā fefihiʼaki ʼo ʼuhiga mo te puleʼi ʼo te mālamanei. (Taniela 11:40) Neʼe toe ʼāsili ai ia te tauhi mālohi ki te puleʼaga, pea ko te tauhi ʼaē ki te hau ʼe toe tatau pē iā ʼaho nei, ʼi te kua mafola ʼi te kele kātoa te tauhi fakavale ʼaē ki te fenua. ʼO ʼuhiga mo tanatou mole kau ki te politike, neʼe fakahā lelei ʼi te ʼu ʼalatike ʼo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1939 (Fakapilitānia), mo te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1980 pea mo te ʼaho 1 ʼo Sepetepeli 1986 (Fakafalani), te manatu ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe foaki ai ia te ʼu tokoni ki te kau Kilisitiano ʼaē ʼe natou fia haʼele ʼi te huafa ʼo Sehova pea mo mālo ʼi te mālamanei, ohagē ko tana fai e Sesu ʼaki he lototoʼa.—Mikea 4:1, 3, 5; Soane 16:33; 17:4, 6, 26; 18:36, 37; Gāue 5:29.
6. Ohagē ko Atipasi, neʼe feafeaʼi te tutuʼu mālohi ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te temi ʼaenī?
6 Neʼe maʼuhiga ʼaupitō te tokoni ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe fakamaʼua ai te tauhi mālohi ki te puleʼaga, neʼe tonu ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, te kau fakanofo pea mo ʼonatou ʼu kaumeʼa, ke natou tutuʼu mālohi ʼi te tui. ʼI Amelika, ko te ʼu tamaliki pea mo te ʼu hahaʼi faiako ʼe lauʼi teau tupu, neʼe kapu ʼi te ʼu faleako ʼuhi ko tanatou mole hiki ʼonatou nima ki te fuka ʼo te puleʼaga. ʼI te temi pē ʼaia ʼi Siamani, neʼe fakatagaʼi te kau Fakamoʼoni ʼuhi ko tanatou fakafisi ki te hiki ʼo ʼonatou nima ki te fuka ʼo Itilele. Ohagē ko tatatou kua vakaʼi, neʼe lauʼi afe ia te kau faifekau agatonu ʼa Sehova, ʼaē neʼe tāmateʼi e te kau Nasi ʼa Itilele, he neʼe mole natou fia kau ki te tauhi fakavale ʼaia ki te fenua. ʼI te ʼu taʼu 1930, ʼi te lolotoga fai ʼaē ʼo te tauhi ki te hau ko Shinto ʼi Saponia, neʼe lahi te tūtū ʼo te pulapula ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua e te ʼu pioniē e lua ʼi Taiuane, ʼi te temi ʼaē neʼe kei puleʼi e Saponia. Neʼe pilisoniʼi nāua e te kau pule sōlia, pea neʼe mate leva te tahi ia nāua, ʼuhi ko tonā gaohi koviʼi. Pea ko te lua, neʼe faka ʼāteaina ia kae neʼe fanahi ia ia ʼi tona tuʼa—neʼe ko he Atipasi ʼaia ʼo tatatou temi. ʼI te temi ʼaenī, ʼe ʼi ai te ʼu fenua ʼe natou fakamaʼua ke ʼatolasioʼi ni ʼu meʼa ʼe natou fakafofoga ia te puleʼaga pea mo fakamaʼua ke foaki tokita maʼuli kātoa ki te fenua. Tokolahi te kau Fakamoʼoni tūpulaga neʼe pilisoniʼi, pea tokolahi neʼe tāmateʼi, ʼuhi pē ko tanatou taupau maʼu tonatou ʼuhiga Kilisitiano ʼaki he lototoʼa. Kapau ʼe hoko kiā koutou kau tūpulaga ia te faʼahi ʼaia, kotou ako te Folafola ʼa te ʼAtua ʼi te ʼaho fuli, ke feala hakotou “tui ki te haofaki ʼo te nefesi,” ʼaki te ʼamanaki ki te maʼuli heʼegata.—Hepeleo 10:39–11:1; Mateo 10:28-31.
7. Neʼe feafeaʼi te fakafisi ʼa te kau tūpulaga ki te tauhi fakavale ki te fenua, pea neʼe koteā tona ikuʼaga?
7 ʼE toe felāveʼi ia te kau tūpulaga ʼaē ʼi te ʼu faleako mo te ʼu faʼahi ʼaia. ʼI te taʼu 1985, ʼi te puleʼaga ʼaē ʼo Kerala, ʼi Initia, ko te ʼu tamaliki e toko tolu ko te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova, neʼe natou fakafisi ke natou fakatō laloʼi tanatou tui ʼaē neʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu, pea neʼe natou fakafisi ke natou hiva te hiva fakavikiviki ki te puleʼaga. Neʼe natou tutuʼu fakaʼapaʼapa, ʼi te lolotoga hiva ʼa ʼihi tamaliki. Kae māʼiapē lā ia te faʼahi ʼaia, neʼe kapu nātou mai te faleako. Neʼe ʼave e tanatou tamai ia te faʼahi ʼaia ki te Telepinale Lahi ʼo Initia, ʼo faka lakatonu ai e te ʼu tuʼi fakamāu e lua te ʼu tamaliki, ʼo nā ʼui ʼaki he lototoʼa: “ ʼE ako te loto faʼitaliha e tatatou talatisio; ʼe ako te loto faʼitaliha e tatatou filosofia; ʼe fakagafua e tatatou puleʼaga ia te loto faʼitaliha; ʼaua naʼa tou meʼa noaʼi ia te faʼahi ʼaia.” Ko te ʼu nusipepa ʼaē neʼe natou talanoa lelei ki te fakamāu ʼaia, neʼe natou fakahā ki te hahaʼi ʼo Initia, ʼaē neʼe ko te vahe 1 ʼi te nima ʼo te hahaʼi kātoa ʼi te mālamanei, ʼe ʼi ai pē ʼi te fenua ʼaia te ʼu Kilisitiano ʼe natou ʼatolasio ki te ʼAtua moʼoni ko Sehova, pea ʼe natou nonofo agatonu ki te ʼu pelesepeto ʼo te Tohi-Tapu.
Te ʼu Aga Fakahehema
8. Koteā te fakatonutonu ʼaē neʼe maʼua ke fai e Sesu ki te kau Kilisitiano ʼo Pelekame?
8 ʼEī, ko te kau Kilisitiano ʼo Pelekame neʼe ko he ʼu hahaʼi agatonu. “Kae,” neʼe ʼui fēnei e Sesu ki te kōkelekāsio ʼaia, “ ʼe ʼi ai te ʼu meʼa ʼe au koviʼia ai iā koe.” Koteā koa te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai ke tupu ai hona fakatonutonuʼi? Neʼe hoko atu fēnei e Sesu: “Heʼe iā te koe te ʼu hahaʼi ʼe natou taupau maʼu te akonaki ʼa Palaame, ʼaē neʼe ina akoʼi age kiā Palake, ke ina tuku he meʼa fakatupu tūkia iā muʼa ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele, ke natou kai te ʼu meʼa ʼaē neʼe sākilifisioʼi ki te ʼu tamapua pea mo natou fai folonikāsio.”—Fakahā 2:14.
9. Neʼe ko ai ia Palaame, pea neʼe liliu feafeaʼi tana tokoni ko “he foʼi maka fakatupu tūkia ki te ʼu foha ʼo Iselaele”?
9 ʼI te temi ʼo Moisese, neʼe ʼi ai te polofetā ko Palaame, neʼe mole ko he Iselaele, kae neʼe ina ʼiloʼi te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Pea neʼe fakaʼaogaʼi ia te polofetā ʼaia e te hau Moape ko Palake moʼo faitutuku ki Iselaele. Neʼe fakafeagai ia Sehova kiā Palaame, ʼo ina fakamālohiʼi ia ia ke ina lau he ʼu tapuakina ki Iselaele pea mo ina lau he ʼu malaʼia ki tonatou ʼu fili. Neʼe fakamalū e Palaame te ʼita ʼo Palake ʼo tokoni age ke ina fai he tahi kākā ʼe kovi age: Ke haga te kau fafine Moapite ʼo fakahalaʼi te hahaʼi tagata ʼo Iselaele, ke natou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pea ke natou ʼatolasio ki te ʼatua loi ʼaē ko Paale ʼo Peole! Neʼe lava ia te kākā ʼaia. Neʼe hoko ai te hauhau faitotonu ʼo Sehova, ʼo ina fakahoko te tautea ʼo mamate ai te toko 24 000 ʼi te kau Iselaele fai folonikāsio—neʼe hoki fakagata te tautea ʼaia ʼi te faiga mālohi ʼaē ʼa te pelepitelō ko Fineasi ke pulihi te aga kovi ʼi te lotolotoiga ʼo Iselaele.—Faka au 24:10, 11; 25:1-3, 6-9; 31:16.
10. Koteā te ʼu maka fakatupu tūkia ʼaē neʼe hū ki te loto kōkelekāsio ʼo Pelekame, pea he koʼē neʼe manatu e te kau Kilisitiano ʼe fakalaka anai ia Sehova ʼi tanatou ʼu agahala?
10 ʼI te temi ʼo Soane, neʼe ʼi ai koa he ʼu maka fakatupu tūkia ʼi Pelekame? ʼEī! Neʼe fai ia te ʼu felāveʼi fakasino heʼeʼaoga pea mo te tauhi tamapua ʼi te loto kōkelekāsio. Neʼe meʼa noaʼi e te kau Kilisitiano ia te ʼu fakatokaga ʼaē neʼe fai age e te ʼAtua ʼaki te ʼapositolo ko Paulo. (1 Kolonito 10:6-11) Neʼe natou manatu, kapau neʼe natou kātakiʼi te fakataga, pea ʼe lagi fakalaka anai Sehova ʼi tanatou ʼu felāveʼi fakasino heʼemaʼa. Koia ʼaē, neʼe haga ai ia Sesu ʼo fakamahino age kiā nātou, ʼe maʼua ke natou liʼaki te ʼu aga kovi ʼaia.
11. (a) Koteā ʼaē ʼe tonu ke tōkakaga kiai te kau Kilisitiano, pea koteā te faʼahiga manatu ʼaē ʼe tonu ke natou liʼaki? (b) Lolotoga te ʼu taʼu, ko te tokofia ʼaē neʼe fakamavae ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano, pea koteā tona tupuʼaga tāfito?
11 ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ʼe maʼua ke tōkakaga ia te kau Kilisitiano, ke ʼaua naʼa natou “fetogi te ʼofa makehe ʼo totatou ʼAtua moʼo takuʼaki he aga heʼeʼaoga.” (Suta 4) ʼE tonu ke tou fehiʼa ki te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo tou ‘hoka tāmateʼi totatou ʼu sino’ ke tou haga taupau ia te vilitūtē Faka Kilisitiano. (1 Kolonito 9:27; Pesalemo 97:10; Loma 8:6) ʼAua naʼa tou manatu, ko te gāue mālohi ʼi te selevisi ʼo te ʼAtua pea mo te nofo agatonu ʼi te fakataga, ʼe ina fakagafua kiā tātou ke tou fai he ʼu felāveʼi fakasino heʼemaʼa. Lolotoga te ʼu taʼu, ʼi te kele kātoa, neʼe lauʼi hogofulu afe tupu iā nātou ʼaē neʼe fakamavae ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano, ʼo tupu tāfito ko te ʼu felāveʼi fakasino heʼemaʼa. ʼI ʼihi taʼu, neʼe fakalaka age tonatou kaugamālie ʼi te kau Iselaele ʼaē neʼe higa ʼuhi ko te Paale ʼo Peole. Koia tou nonofo tōkakaga tuʼumaʼu ke ʼaua naʼa tou kau iā nātou ʼaia!—Loma 11:20; 1 Kolonito 10:12.
12. Ohagē ko te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼo te ʼu temi muʼa, koteā te ʼu pelesepeto ʼe ʼaoga ki te kau Kilisitiano iā ʼaho nei?
12 Neʼe toe fakatonutonuʼi foki e Sesu te kau Kilisitiano ʼo Pelekame, he neʼe natou ‘kai te ʼu meʼa ʼaē neʼe sākilifisioʼi ki te ʼu tamapua.’ Koteā tona faka ʼuhiga? ʼAki te ʼu palalau ʼa Paulo ki te kau Kolonito, ʼe tou mahino ai neʼe lagi fakaʼaogaʼi fakavale e ni ʼu Kilisitiano tonatou ʼāteaina faka Kilisitiano pea mo natou fakatupu tūkia ki te leʼo ʼo loto ʼo ʼihi. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe lagi hoko moʼoni, neʼe ko tanatou kau ki te ʼu fakatahi ʼaē ʼe fai ai te tauhi tamapua. (1 Kolonito 8:4-13; 10:25-30) Iā ʼaho nei, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ke natou fakaʼaogaʼi tonatou ʼāteaina faka Kilisitiano ʼo mole natou manatu pē kiā nātou, kae ke natou tōkakaga ke ʼaua naʼa natou fakatupu tūkia ki niʼihi. ʼE mahino ia, ʼe tonu ke natou fakamamaʼo mai te ʼu faʼahiga tauhi tamapua ʼo tatatou temi, ohagē lā ko te ʼatolasioʼi ʼo ni hahaʼi ʼiloa ʼi te televisio, mo te sēnimā, mo ʼi te ʼu fai gaoʼi, peʼe liliu te paʼaga peʼe ko tonatou fatu ko honatou ʼatua.—Mateo 6:24; Filipe 1:9, 10; 3:17-19.
Fakamamaʼo Mai Te ʼu Magaʼi Lotu!
13. Koteā te fakatonutonu neʼe fai e Sesu ki muli age ki kau Kilisitiano ʼo Pelekame, pea he koʼē neʼe ʼaoga ia te faʼahi ʼaia ki te kōkelekāsio?
13 Ki muli age neʼe toe fakatonutonuʼi ʼe Sesu te kau Kilisitiano ʼo Pelekame, ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE toe fēia aipē mo koe, ʼe iā te koe te ʼu hahaʼi ʼe natou taupau maʼu te akonaki ʼo te magaʼi lotu ʼo Nikolause.” (Fakahā 2:15) ʼI te kamata mai, neʼe fakavikiviki e Sesu te kau Efesi, he neʼe natou fehiʼa ki te ʼu gāue ʼo te magaʼi lotu ʼaia. Kae neʼe ʼaoga ke tokoniʼi te kau Kilisitiano ʼo Pelekame ke natou tekeʼi te ʼu magaʼi lotu ʼi te loto kōkelekāsio. Neʼe maʼua ke natou mulimuli fakalelei ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka Kilisitiano, ke taupau maʼu te logo tahi ʼaē neʼe faikole ki ai ia Sesu iā Soane 17:20-23. Neʼe toe ʼaoga foki ke “fai he fakaloto mālohi ʼaki te ʼu akonaki ʼo te maʼuli pea mo . . . fakatonutonuʼi ia te kau fakafeagai.”—Tito 1:9.
14. (a) ʼI te temi muʼa, ko ai ʼaē neʼe tonu ke tauʼi e te kōkelekāsio faka Kilisitiano, pea neʼe fakamatalatala feafeaʼi e te ʼapositolo ko Paulo ia nātou ʼaia? (b) Koteā te ʼu palalau ʼa Sesu ʼe tonu ke tokagaʼi ʼe ia ʼaē ʼe ina fia muliʼi he kūtuga ʼe fakafeagai?
14 ʼI te temi muʼa, neʼe tonu ki te kōkelekāsio faka Kilisitiano ke ina tauʼi te kau ʼapositā fialahi, ʼuhi ko tanatou fai te ʼu palalau fakaoloolo pea mo ni ʼu loi, ʼo ‘natou fakatupu ai he ʼu maveuveu pea mo he ʼu ʼaluʼaga fakatupu tūkia neʼe fakafeagai ki te akonaki’ ʼaē neʼe foaki e te fakahoko palalau ʼa Sehova. (Loma 16:17, 18) Neʼe fakatokagaʼi ia te kau Kilisitiano e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo te tuʼutāmaki ʼaia, ʼi tana ʼu teitei tohi fuli.a ʼI totatou temi, māʼia lā te kua toe fakamaʼa e Sesu te kōkelekāsio moʼoni pea mo maʼu te logo tahi faka Kilisitiano, ʼe feala pē ke toe fakatuʼu he ʼu magaʼi lotu ʼi te loto kōkelekāsio. Koia, ko ʼaē ʼe ina fia muliʼi he kūtuga ʼe fakafeagai, ʼo faʼu ai he magaʼi lotu, ʼe tonu ke ina tokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Ke ke fakahemala foki. Heʼe kapau ʼe mole ke fakahemala, pea ʼe au haʼu fakatevili kiā te koe, pea ʼe au tauʼi anai ia nātou ʼaki te heletā loa ʼo toku gutu.”—Fakahā 2:16.
15. ʼE feafeaʼi koa te kamata ʼa he magaʼi lotu?
15 E feafeaʼi koa te kamata ʼa he magaʼi lotu? E lagi ko he tahi ʼe fai hana faʼahiga akonaki moʼo lagaʼi he ʼu manatu fakatupu mahalohalo, ʼo fakafeagai ki he ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu (ʼo ʼuhiga lā mo te ʼu ʼaho fakamuli ʼaē ʼe tou māʼuʼuli ai), pea mavae ai he kūtuga ʼo natou muliʼi ia ia. (2 Timoteo 3:1; 2 Petelo 3:3, 4) Peʼe ko he tahi ʼe ina valoki te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te fai ʼo tana gāue, ʼo ina fakaloto mālohi he maʼuli fakafīfīmālie, ʼo ina ʼui ʼe mole fakamaʼua e te Tohi-Tapu takita ʼalu ʼaē ʼi te ʼu ʼapi ʼo faka mafola te logo ʼo te Puleʼaga. ʼE natou agavaivai anai, mo kapau ʼe natou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Sesu pea mo tana kau tisipulo, ʼo fai ia te gāue ʼaia. Kae ʼe natou leleiʼia age nātou ia tanatou mavae kehe pea mo natou maʼuli fakafīfīmālie, ʼo lagi natou fakatahi fakafūfū ʼi ʼihi temi moʼo lau ia te Tohi-Tapu. (Mateo 10:7, 11-13; Gāue 5:42; 20:20, 21) ʼE kehe pē tanatou ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te Fakamanatu ʼo te mate ʼa Sesu, mo te fakatotonu faka Tohi-Tapu ʼaē ke ʼaua naʼa tou fakaʼaogaʼi te toto, mo te fakamanatuʼi ʼo te ʼu ʼaho lalahi, pea mo te suluka. Tahi ʼaē meʼa, ʼe natou ʼulihi te huafa ʼo Sehova; ʼo mole tuai pea natou toe tō ki te maʼuli faʼitaliha ʼaē ʼe fakagafua e Papiloni Lahi. Ko te meʼa ʼaē ʼe kovi age ʼosi, he neʼe uga ʼe Satana ia ʼihi, ke natou lītuʼa pea mo natou ‘tā tonatou ʼu kaugā gāue pōpula,’ ʼaē neʼe ko tonatou ʼu tehina ʼi te temi muʼa.—Mateo 24:49; Gāue 15:29; Fakahā 17:5.
16. (a) He koʼē ʼe tonu ke fakahemala iā nātou ʼaē ʼe fakaapelua ʼuhi ko te ʼu fakahala ʼa te kau ʼapositā? (b) Koteā anai kā hoko kiā nātou ʼaē ʼe mole fia fakahemala?
16 Ko ʼaē ʼe fakaapelua ʼuhi ko te ʼu fakahala ʼa te kau ʼapositā, ʼe tonu anai ke ina fakatokagaʼi vave te fakatotonu ʼa Sesu ke fakahemala! ʼE tonu ke tou fakafisi ki te ʼu logo faka ʼapositā, ohagē ko he meʼa kona! Heʼe tupu te ʼapositā mai te maheka pea mo te fialahi, ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu moʼoni ʼaē ʼe faitotonu, pea mo aga fakapoipoi, pea mo manavaʼofa ʼaē ʼe fafaga ʼaki e Sesu tana kōkelekāsio. (Luka 12:42; Filipe 1:15, 16; 4:8, 9) Kae kiā nātou ʼaē ʼe mole fia fakahemala, ʼe haga anai te ʼAliki ko Sesu ʼo “tauʼi . . . nātou ʼaki te heletā loa ʼo [tona] gutu.” ʼE ina sivisivi tana hahaʼi ke feala he taupau ʼo te logo tahi ʼaē neʼe faikole ki ai ʼi te pō fakaʼosi ʼaē mo tana kau tisipulo ʼi te kele. (Soane 17:20-23, 26) ʼUhi ko te fakafisi ʼa te kau ʼapositā ki te ʼu fai tokoni ʼofa pea mo te tokoni ʼaē ʼe foaki e te ʼu fetuʼu ʼaē ʼi tona nima mataʼu, ʼe fakamāuʼi nātou e Sesu pea mo fakatūʼā nātou “ ʼo mamafa ʼaupitō” ʼo tuku nātou ki “te fakapōʼuli ʼo tuʼa.” ʼE fakamavae ia nātou, ke ʼaua naʼa natou fakahalaʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua.—Mateo 24:48-51; 25:30; 1 Kolonito 5:6, 9, 13; Fakahā 1:16.
‘Te Mane ʼAē Neʼe Fufū Pea Mo Te Foʼi Maka Hina’
17. Koteā te fakapale ʼe foaki anai ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe ‘mālo,’ pea koteā ʼaē neʼe tonu ke tauʼi e te kau Kilisitiano ʼo Pelekame?
17 ʼE foaki anai te fakapale maʼuhiga kiā nātou fuli ʼaē ʼe natou fakatokagaʼi te tokoni ʼa Sesu, ʼaē neʼe ina foaki age ʼaki te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova. Kotou fakalogo! “Ko ʼaē ʼe ʼi ai hona taliga ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio: Ki ʼaē ʼe mālo, ʼe au foaki age anai kiā te ia he mane ʼi te mane ʼaē neʼe fufū, pea ʼe au foaki age anai kiā te ia he foʼi maka hina, pea ʼi te foʼi maka ʼaia, te higoa foʼou neʼe tohi, ʼe mole ʼiloʼi e he tahi, gata pē ki ʼaē kā foaki age ki ai.” (Fakahā 2:17) Koia, neʼe fakaloto mālohiʼi ia te kau Kilisitiano ʼo Pelekame, ohagē pē ko te kau Kilisitiano ʼo Simenia, ke natou ‘mālo.’ Kapau neʼe natou fia mālo, pea neʼe tonu kiā nātou ʼaē ʼi Pelekame, ʼaē neʼe tuʼu ai te hekaʼaga fakahau ʼo Satana, ke natou fakamamaʼo mai te tauhi tamapua. Neʼe tonu ke natou tauʼi te ʼu aga heʼeʼaoga, mo te ʼu magaʼi lotu, pea mo te ʼapositā ʼaē neʼe ʼi ai tonatou pikipikiga mo Palake, mo Palaame, pea mo te magaʼi lotu ʼa Nikolause. Kapau ʼe natou fai te faʼahi ʼaia, pea ʼe fakaafe anai te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia ke natou kai ki “te mane ʼaē neʼe fufū.” Koteā tona faka ʼuhiga?
18, 19. (a) Koteā te mane ʼaē neʼe foaki e Sehova ki te kau Iselaele? (b) Ko te mane fea ʼaē neʼe fufū? (c) Koteā ʼaē ʼe ina fakatātā ia te kai ʼaē ki te mane ʼaē neʼe fufū?
18 ʼI te temi ʼo Moisese, neʼe foaki e Sehova te mane moʼo fafaga ʼaki te kau Iselaele ʼi tanatou lolotoga haʼele ʼi te toafa. Neʼe mole fufū te mane ʼaia, heʼe ʼi te uhu fuli pē—gata pē ki te ʼaho ʼo te sāpato—neʼe hā faka milakulo, ʼo leta ʼi te kele ohagē ko te nive. Neʼe ko he meʼa kai neʼe foaki e te ʼAtua moʼo taupau te maʼuli ʼo te kau Iselaele. Moʼo fakamanatu ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe fakatotonu e Sehova kiā Moisese ke ina ʼai kehe he toega ʼo te “pane” ʼaia, ki te ʼipu ʼaulo ʼaē neʼe ʼi te loto ʼaleka taputapu ʼo te fuakava, ʼo taupau “ ʼi te ʼu taʼiake fuli [ʼo Iselaele].”—Ekesote 16:14, 15, 23, 26, 33; Hepeleo 9:3, 4.
19 Neʼe lelei te fakatā ʼaia! Neʼe fufū te mane ʼaia ʼi te Potu Taputapu ʼAupitō ʼo te tapenakulo, ʼaē neʼe mū ai te mālama faka milakulo ʼi te fuga ʼo te ʼaleka, ʼaē neʼe ina fakatātā ia te ʼafioʼaga ʼo Sehova. (Ekesote 26:34) Neʼe mole gafua ki he tahi ke hū ki te faʼahi taputapu ʼaia ʼo kai te mane ʼaē neʼe fufū. Kae neʼe ʼui e Sesu, ko tana kau tisipulo fakanofo ʼaē kā mālo, ʼe natou kai anai ki “te mane ʼaē neʼe fufū.” Ohagē ko tona ʼuluaki hoko kiā Kilisito, ʼe tonu ke natou hū, ʼo “mole [natou] hū ia ki he potu tapu neʼe faʼu e te tagata, ʼaē ko he fakatātā ia ʼo te meʼa moʼoni, kae neʼe [natou] hū ia ki te lagi tonu.” (Hepeleo 9:12, 24) ʼI tonatou fakatuʼuake, ʼe foaki age kiā nātou ia te heʼe popo pea mo te maʼuli tuputupua—ko te meʼa ʼofa taulekaleka ʼa Sehova, ʼaē ʼe fakatātā te kua foaki age kiā nātou ia te “mane ʼaē neʼe fufū” ʼaē ʼe mole popo. ʼE ko he pilivilēsio kiā nātou ʼaia neʼe mālo!—1 Kolonito 15:53-57.
20, 21. (a) Koteā ʼaē ʼe ina fakatātā te foaki ʼo te foʼi maka hina ki te kau Kilisitiano fakanofo? (b) ʼUhi ʼaē ko te ʼu foʼi maka hina pē e 144 000, koteā te ʼamanaki ʼa te toe hahaʼi tokolahi?
20 ʼE toe foaki age kiā nātou “he foʼi maka hina.” ʼI te ʼu telepinale Loma, neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu foʼi maka ki te ʼu fai fakamāu.b Ko te foʼi maka hina ʼe ina faka ʼuhiga te kua fakamolemole, kae ko te faka ʼuhiga ʼo te foʼi maka ʼuli, ko te tautea, ʼi te agamāhani ko te mate. Neʼe foaki e Sesu “he foʼi maka hina” ki te kau Kilisitiano ʼo Pelekame moʼo faka ʼuhiga neʼe mole hanatou hala, pea neʼe natou maʼa. Kae ʼe ʼi ai te tahi faka ʼuhiga ʼo te ʼu palalau ʼa Sesu. ʼI te ʼu temi ʼo te kau Loma, neʼe toe fakaʼaogaʼi foki te ʼu foʼi maka ohagē ko he ʼu tikite, ke feala ai hakita hū ki he ʼu fakatahi maʼuhiga. Koia, ko te foʼi maka hina, ko he meʼa makehe ʼaupitō ki te Kilisitiano fakanofo ʼaē neʼe mālo—ko tana hū ki he nofoʼaga fakaʼaliki ʼi te lagi ki te fai ʼohoana ʼa te ʼAkeno. Ko foʼi maka fēia pē e 144 000 ʼaē kā foaki.—Fakahā 14:1; 19:7-9.
21 Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole tokagaʼi te ʼu kaugā gāue ʼa te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe kau ki te toe hahaʼi tokolahi? Kailoa ia! Logolā te mole foaki atu he foʼi maka hina ke kotou hū ki te lagi, ʼe feala, mo kapau ʼe kotou faʼa kātaki, hakotou fakalaka ʼi te mamahi lahi ke kotou kau ki te gāue fakafiafia ʼaē ko te teuteuʼi ʼo te kele ko he Palatiso. ʼE fakatahi anai kiā koutou te kau agatonu ʼaē kā fakatuʼuake, nātou ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano pea mo nātou ʼaē ʼo te tahi ʼu ovi ʼaē neʼe hoki mamate atu pē. Pea ki muli age, ʼe foaki anai ki te tahi kau mate fuli ʼaē neʼe totogi, ia te fakatuʼuake ki te maʼuli ʼi te palatiso ʼi te kele.—Pesalemo 45:16; Soane 10:16; Fakahā 7:9, 14.
22, 23. Koteā te faka ʼuhiga ʼo te higoa ʼaē ʼe tohi ʼi te foʼi maka ʼaē neʼe fakatoʼo ki te kau Kilisitiano fakanofo, pea koteā ia te fakaloto mālohiʼi ʼaē ʼe maʼu ai e te toe hahaʼi tokolahi?
22 Koteā koa te higoa foʼou ʼaē ʼe tohi ʼi te foʼi maka? Ko te higoa ʼe ʼaoga moʼo hinoʼi he tahi pea mo fakakeheʼi mai ia nātou ʼaē. ʼE foaki anai te foʼi maka hina ki te kau Kilisitiano fakanofo ʼaia, ʼi tanatou ʼosi mālo ʼi tanatou lele ʼi te kele. Koia, ko te higoa ʼaē ʼe tohi ʼi te foʼi maka, ʼe ʼalutahi mo tonatou pilivilēsio ʼaē ke natou fakatahi mo Sesu ʼi te lagi—ko te tali ʼaē ʼo nātou ki te gāue fakahau, ko te tuʼulaga ʼaia ʼe ko he pilivilēsio ʼe maʼu ʼāteaina pē e nātou ʼe ʼolo ki te Puleʼaga ʼo te lagi. Koia, ko he higoa, peʼe ko he tuʼulaga, “ ʼe mole ʼiloʼi e he tahi, gata pē ki ʼaē kā foaki age ki ai.”—Vakaʼi mo Fakahā 3:12.
23 Neʼe lotomālohi ia nātou ʼo te kalasi ʼo Soane ke natou “logo ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te laumālie ki te ʼu kōkelekāsio” pea mo natou maʼuliʼi! Pea ʼe fakaloto mālohiʼi ai mo tonatou ʼu kaumeʼa, te toe hahaʼi tokolahi, ke natou gāue fakalelei pea mo nātou, ʼi tanatou kei māʼuʼuli ʼi te kele, pea mo kaugā gāue mo nātou ki te logologo ʼo te Puleʼaga ʼo Sehova!
[Kiʼi nota]
a Vakaʼi foki mo 1 Kolonito 3:3, 4, 18, 19; 2 Kolonito 11:13; Kalate 4:9; Efeso 4:14, 15; Filipe 3:18, 19; Kolose 2:8; 1 Tesalonika 3:5; 2 Tesalonika 2:1-3; 1 Timoteo 6:3-5; 2 Timoteo 2:17; 4:3, 4; Tito 1:13, 14; 3:10; Hepeleo 10:26, 27.
b Vakaʼi ia Gāue 26:10 pea mo te nota ʼi te lalo pāsina, Traduction du monde nouveau — Bible de référence.
[Paki ʼo te pasina 43]
Ko te ʼu fakamoʼoni ʼaenī ʼo te tauhi pagani ʼe fakahā ʼi te Tānakiʼaga Mātaga ʼo Pergamon ʼaē ʼi Berlin
[Paki ʼo te pasina 45]
Neʼe fufū te mane ʼi te ʼaleka ʼo te fuakava. ʼI te foaki ʼo te mane fakatātā ʼaē neʼe fufū, ko tona faka ʼuhiga ko te foaki age ki te kau fakanofo ʼaē neʼe mālo ia te maʼuli tuputupua
[Paki ʼo te pasina 45]
ʼE foaki ia te foʼi maka hina kiā nātou ʼaē ʼe fakagafua ke natou kau ki te fai ʼohoana ʼo te ʼAkeno