Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • re kap. 20 p. 119-129
  • Ko He Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Mole Malau

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Ko He Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Mole Malau
  • Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Kua ʼIloʼi Papau Peʼe Ko Ai Te Toe Hahaʼi Tokolahi
  • ʼI Te Lagi Peʼe ʼi Te Kele?
  • Ko He Kalaga Fakavikiviki ʼi Te ʼAtulaulau Kātoa
  • ʼE ʼAsi Mai Te Toe Hahaʼi Tokolahi
  • Te ʼu Tapuakina ʼo Te Toe Hahaʼi Tokolahi
  • ʼE Tonu Ke Kotou Fakakaku Ia Te Filifili ʼAē ʼo Koutou
  • “Koʼeni He Toe Hahaʼi Tokolahi”
    Ko Te Tule Leʼo ʼe Ina Kalagaʼi Te PuleʼAga ʼo Sehova (Ako)—2019
  • Ko Te Toe Hahaʼi Tokolahi ʼi Muʼa ʼo Te Hekaʼaga Faka Hau ʼo Sehova
    Koutou Atolasio Ki Te ʼAtua Moʼoni Pe e Tahi
  • Ko He Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Tutuʼu ʼi Muʼa ʼo Te Hekaʼaga Faka Hau ʼo Sehova
    Logo Tahi ʼi Te Tauhi
  • Ko Te Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Nātou Fai Te Tauhi Fakataputapu
    Te Tule Leʼo—1995
Hoko Atu
Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
re kap. 20 p. 119-129

Kāpite 20

Ko He Toe Hahaʼi Tokolahi ʼe Mole Malau

1. ʼI tana ʼosi fakamatala ia te fakaʼiloga ʼo te toko 144 000, ko ai te tahi kūtuga ʼaē neʼe sio ki ai ia Soane?

ʼI TANA ʼosi fakamatala te fakaʼiloga ʼo te toko 144 000, neʼe toe hoko atu e Soane ia tana fai fakamatala ʼo ʼuhiga mo te tahi meʼa fakaofoofo ʼe kau ki te ʼu fakahā fakaofoofo ʼaupitō ʼo te Tohi-Tapu kātoa. ʼE mahino papau ia neʼe fiafia tona loto ʼi tana fakamatala fēnei ia te meʼa fakaofoofo ʼaia: “Hili te ʼu meʼa ʼaia, neʼe au sio leva ki te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole malau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli, mo te ʼu telepī, mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea, ʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau pea mo iā muʼa ʼo te ʼAkeno, ʼe natou kofuʼi te ʼu kofu hina loloa; pea neʼe ʼi ai te ʼu pālema ʼi tonatou ʼu nima.” (Fakahā 7:9) ʼEī, ʼuhi ko te tāʼofi maʼu e te ʼu ʼāselo ia te ʼu matagi ʼaē e fā, ʼe feala ai te haofaki ʼo te tahi kūtuga, ʼo hilifaki ki te toko 144 000 hahaʼi ʼo te Iselaele fakalaumālie: ʼe ko he toe hahaʼi tokolahi mai te mālamanei kātoa pea mo te ʼu lea kehekehe.a—Fakahā 7:1.

2. Koteā ia te ʼu fakamahino ʼaē neʼe fai e te ʼu hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼo te mālamanei ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi, pea ʼi te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe koteā ia te mahino ʼa te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kūtuga ʼaia?

2 Neʼe ʼui e ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ʼo te mālamanei, ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe ko nātou ʼaē ʼe mole Sutea, kua natou maliu ki te Lotu Faka Kilisitiano, pea ʼe ko te kau Kilisitiano maletile ʼaē kā ʼolo anai ki selō. ʼI te ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe toe mahino fēia mo te kau Ako ʼo te Tohi-Tapu, neʼe natou ʼui ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼe ko he tahi age kūtuga ʼe ʼolo anai ki selō, ohagē ko tona tohi ʼi te ʼUluaki Foʼi Tohi ʼo te ʼu Études des Écritures (Te ʼu Ako ʼo te Tohi-Tapu), ʼaē ko te Le divin Plan des Âges (Te Fakatuʼutuʼu fakaʼatua ʼo te ʼu sēkulō) ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1886: “ ʼE mole natou kau ki te fakapale ʼaē ko te tuʼulaga hau pea mo te nātulā fakaʼatua, kae ʼe natou kaku anai ki te tupu ʼo te tagata fakalaumālie, ʼe mālalo age ʼi te nātulā fakaʼatua. ʼE moʼoni, ko nātou ʼaia ʼe kua natou foaki tonatou maʼuli, kae ʼe mālohi age ia te laumālie ʼo te mālamanei, ʼo galo ai kiā nātou te sākilifisioʼi ʼo tonatou maʼuli.” ʼE toe maʼu ia te manatu ʼaia ʼi te ʼUluaki Tohi ʼo te Lumière (Te Mālama), ʼaē neʼe tā ʼi te taʼu 1930: “Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaia neʼe mole natou tali ia te fakaafe ʼaē ke natou liliu ko he kau fakamoʼoni ʼe natou faʼafai ʼi te gāue ʼaē ki te ʼAliki.” Neʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou, ʼe ko he kūtuga ʼe natou tui papau ki tanatou faitotonu, ʼe natou maʼu ia he faʼahiga ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te moʼoni, kae ʼe mole natou fagonogono ia te faʼahi ʼaia. Neʼe tonu ke natou ʼolo ki selō moʼo faʼu he lua kalasi ʼe mole kaugā hau anai mo Kilisito.

3. (a) Koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe fakaʼamu kiai ʼihi hahaʼi agatonu pea ki muli mai neʼe natou liliu leva ʼo gāue ʼaki he loto faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola? (b) Neʼe fakamahino feafeaʼi ʼi Te Tule Leʼo ʼo te taʼu 1923 ia te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ovi pea mo te ʼu tao?

3 Kae neʼe ʼi ai ʼihi neʼe natou fakatahi mai ki te kau Kilisitiano fakanofo, ʼo natou gāue ʼaki he loto faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola. Neʼe mole natou fia ʼolo ʼo māʼuʼuli ʼi selō, kae neʼe ʼalutahi tanatou ʼamanaki mo te kupu tāfito ʼo te akonaki ʼaē neʼe fai e te hahaʼi ʼa Sehova mai te taʼu 1918 ʼo aʼu ki te taʼu 1922. Koʼenī tona kupu tāfito “Kua Kaku Te Mālamanei Ki Tona Fakaʼosi—Ko Te ʼu Lauʼi Miliona Hahaʼi ʼe Māʼuʼuli ʼi Te Temi Nei ʼe Mole Natou Mamate Anai.”b ʼOsi pē ʼaia, pea neʼe fakamahino fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼOkotopeli 1923 ia te lea fakatātā ʼo ʼuhiga mo te ʼu ovi pea mo te ʼu tao (Mateo 25:31-46): “ ʼE fakatātā e te ʼu ovi ia te hahaʼi fuli ʼo te ʼu puleʼaga, ʼaē neʼe mole tupu ʼi te laumālie, kae ʼe natou tali lelei ia te faitotonu, ʼo natou fakatui ko Sesu Kilisito ʼe ko te ʼAliki, mo natou ʼamanaki pea mo fakatalitali ki he temi ʼe lelei ʼaupitō ʼi tona temi hau.”

4. ʼO ʼuhiga mo te kalasi ʼo te hahaʼi ʼaē kā māʼuʼuli anai ʼi te kele, neʼe feafeaʼi ia te tuputupu ʼaē ʼo tanatou mālama ʼi te taʼu 1931? ʼi te taʼu 1932? ʼi te taʼu 1934?

4 ʼI te ʼu taʼu ki muli mai, ʼi te taʼu 1931, lolotoga te ʼu sivi neʼe fai ki te kāpite 9 ʼo Esekiele, ʼe tuʼu ʼi te ʼUluaki Tohi ʼo te Justification, ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe fakaʼiloga tonatou ʼu laʼe ke haofaki nātou ʼi te fakaʼosi ʼo te mālamanei, ʼe ko te ʼu ovi ʼo te lea fakatātā ʼaē ʼe talanoa kiai ʼi te palakalafe 3. Ko te Tolu Foʼi Tohi ʼo te Justification, ʼaē neʼe tā ʼi te lea Fakapilitānia ʼi te taʼu 1932, neʼe fakamatalatala ai te loto faitotonu ʼa Sonatape, ʼaē neʼe mole ko he Iselaele. Neʼe heka ia ʼi te sāliote ʼa Seu, ia te Hau fakanofo ʼo Iselaele, pea neʼe sio mata ki te faʼafai ʼa Seu ʼo fakaʼauha ia te hahaʼi ʼaē neʼe tauhi ki te lotu hala. (2 Hau 10:15-17) Neʼe ʼui fēnei ʼi te tohi ʼaia: “Ko Sonatape neʼe ina fakatātā pe neʼe ina fakamelomelo te kalasi ʼaia ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, ʼi te temi ʼaē ʼe lolotoga hoko ai ia te gāue ʼa Seu [ʼaē ko te kalagaʼi ʼo te ʼu fakamāu ʼa Sehova]. ʼE ko he ʼu hahaʼi ʼe natou lotolelei, mo natou fakafisi ki te kautahi ʼa Satana pea mo natou lagolago ki te faitotonu. ʼE haofaki anai nātou e te ʼAliki lolotoga ia Halamaketone, ʼo ina puipui nātou ʼi te tuʼutāmaki ʼaia pea mo ina foaki age ia te maʼuli heʼegata ʼi te kele. ʼE ko nātou ia te kalasi ʼo te ʼu ovi.’ ” ʼI te taʼu 1934, neʼe fakamahino lelei ʼi Te Tule Leʼo, ʼe tonu ki te kau Kilisitiano ʼaia, ʼaē ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te māʼuʼuli ʼi te kele, ke natou foaki tonatou maʼuli kiā Sehova pea mo natou papitema. Neʼe fakahaʼuhaʼu māmālie ai tanatou mālama ʼo ʼuhiga mo te kalasi ʼo te hahaʼi ʼaia kā māʼuʼuli anai ʼi te kele.—Tāʼaga Lea 4:18.

5. (a) ʼI te taʼu 1935, ko ai ʼaē neʼe ʼui ʼe ko te toe hahaʼi tokolahi? (b) Koteā ʼaē neʼe hoko, ʼi te fehuʼi ʼa Joseph Rutherford ki te nofoʼaki ʼo te fakatahi ʼi te taʼu 1935 ke tutuʼu ia nātou ʼaē ko tanatou ʼamanaki ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele?

5 ʼI te temi leva ʼaia, neʼe kua ʼamanaki ke kātoa ai tanatou mālama ki te Fakahā 7:9-17! (Pesalemo 97:11) Neʼe fakahā liuliuga ʼi te nusipepa ʼo Te Tule Leʼo ia te fakaʼamu ʼaē ko te fakatahi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu ki te ʼaho 30 ʼo Maio ʼo aʼu ki te ʼaho 3 ʼo Sūnio 1935, ʼi Washington, ʼi Amelika, ke liliu ko he “meʼa fakaloto fīmālie pea mo ʼaoga moʼoni” kiā nātou ʼaia neʼe fakatātā e Sonatape. Pea neʼe hoko moʼoni te faʼahi ʼaia! ʼI te akonaki fakaofoofo ʼo ʼuhiga mo “Te Toe Hahaʼi Tokolahi,” ʼaē neʼe fai iā muʼa ʼo te toko 20 000 hahaʼi, ko te tehina ko Joseph Rutherford, ʼaē neʼe ina takitaki ʼi te temi ʼaia ia te gāue fai faka mafola ʼi te mālamanei kātoa, neʼe ina fakahā ai te ʼu fakamoʼoni faka Tohi-Tapu ko te tahi ʼu ovi ʼo te temi ʼaenī, ʼe ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe talanoa ki ai ia Fakahā 7:9. ʼI te fakaʼosi ʼo tana akonaki, neʼe fehuʼi fēnei e te tehina faiakonaki: “Ko nātou ʼaē ko tanatou ʼamanaki ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele, ʼe kole atu ke kotou tutuʼu ki ʼoluga.” ʼI te tokolahi ʼaupitō ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe tutuʼu ake, neʼe ʼui fēnei e te pelesitā: “Kotou sisio age ki te toe hahaʼi tokolahi!” Neʼe gona te nofoʼaki, pea hoa kiai mo te ʼu pasipasi. Neʼe fiafia ʼaupitō ia te kalasi ʼo Soane, pea mo te kūtuga ʼaē neʼe fakatātā e Sonatape! ʼI te ʼaho ake, neʼe papitema ai te toko 840 kau Fakamoʼoni foʼou, tokolahi iā nātou ʼe natou kau ki te toe hahaʼi tokolahi.

Kua ʼIloʼi Papau Peʼe Ko Ai Te Toe Hahaʼi Tokolahi

6. (a) He koʼē ʼe feala hatatou mahino lelei, ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe ko he kau Kilisitiano ʼi totatou temi, ʼe kua foaki tonatou maʼuli pea ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele? (b) Koteā ʼaē ʼe fakatātā e te ʼu kofu hina loloa ʼo te toe hahaʼi tokolahi?

6 ʼE feafeaʼi hatatou fakamoʼoni ko te toe hahaʼi tokolahi, ʼe ko he kau Kilisitiano ʼo totatou temi ʼe kua foaki tonatou maʼuli pea ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te maʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua? Ki muʼa atu, neʼe ʼi ai te meʼa neʼe hā kiā Soane pea neʼe sio ai ki te kūtuga ʼaē kā ʼolo ki selō, ia nātou ʼaē neʼe “totogi maʼa te ʼAtua . . . mai te ʼu telepī kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, mo te hahaʼi kehekehe pea mo te ʼu puleʼaga kehekehe.” (Fakahā 5:9, 10) ʼE tatau te haʼuʼaga ʼo te toe hahaʼi tokolahi, kae ʼe kehe tanatou ʼamanaki. ʼO mole hagē ko te Iselaele ʼa te ʼAtua, ʼe mole ʼiloʼi peʼe natou tokofia, pea ʼe mole he tahi ʼe feala ke ina tala fakatomuʼa mai tonatou kaugamālie. Neʼe natou fakahihina tonatou ʼu kofu ʼi te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno, ko te fakatā ʼaia ʼo tanatou faitotonu iā muʼa ʼo Sehova, ʼuhi ko tanatou tui ʼaē ki te sākilifisio ʼa Sesu. (Fakahā 7:14) Tahi ʼaē, ʼe natou ueue te ʼu vaʼa pālema, moʼo fakavikiviki kiā Sesu, te Hau ʼaē neʼe fakanofo e Sehova.

7, 8. (a) Koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe lagi manatuʼi e Soane ʼi tana sio ʼaē ki te ʼu pālema? (b) Koteā tona fakatā ia te ueue ʼaē e te toe hahaʼi tokolahi ia te ʼu pālema?

7 ʼI tana sioʼi te meʼa ʼaē neʼe hā, neʼe lagi manatuʼi e Soane ia te ʼu taʼu e 60 tupu ki muʼa atu, lolotoga ia te vāhaʼa fakaʼosi ʼo Sesu ʼi te kele. ʼI te ʼaho 9 ʼo Nisani, ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi, ʼi te fakatahitahi ʼa te hahaʼi ʼo fakafetaʼi ki te hū mai ʼa Sesu ki Selusalemi, neʼe natou “toʼo te ʼu vaʼa pālema pea neʼe natou ʼomai ʼo faka fetaulaki mai kiā te ia. Pea neʼe natou kalaga ʼo fēnei: ‘Haofaki, ʼe matou kole atu! Fiafia ia ia ʼaē ʼe haʼu ʼi te huafa ʼo Sehova, ʼeī te hau ʼo Iselaele!’ ” (Soane 12:12, 13) ʼO toe fēia pē, ʼe hā ʼaki mai ʼi tanatou ueue te ʼu vaʼa pālema pea mo tanatou kalaga, ʼe fiafia ʼaupitō te toe hahaʼi tokolahi ʼi tanatou tali ia Sesu ʼe ko te Hau ʼaē neʼe hinoʼi e Sehova.

8 Neʼe lagi manatuʼi e Soane te ʼaho fakafiafia ʼo te Lafeti ʼo te ʼu Fale Lau, ʼi tana sio ʼaē ki te ʼu pālema pea mo logo ki te ʼu kalaga fakafiafia. ʼO ʼuhiga mo te ʼaho lahi ʼaia, neʼe fakatotonu fēnei e Sehova: “Pea ʼe tonu anai ke kotou toʼo maʼa koutou ʼi te ʼuluaki ʼaho, te fua ʼo te ʼu fuʼu ʼakau matalelei, te ʼu lau ʼo te ʼu pālema pea mo te ʼu vaʼa ʼakau ʼo te ʼu fuʼu ʼakau ʼaē ʼe mātolu ʼonatou ʼu lau pea mo te ʼu fuʼu ʼakau ʼo te liuʼa, pea ʼe tonu anai ke kotou fakafiafia iā muʼa ʼo Sehova lolotoga ʼaho e fitu.” Neʼe fakaʼaogaʼi te ʼu pālema moʼo fakahā ia te fiafia. Ko te ʼu fale lau ʼaē neʼe laga faka temi, neʼe ko he fakamanatuʼi ʼaia ki te kau Iselaele ʼaē neʼe haofaki nātou e Sehova mai Esipito, ke natou nonofo ʼi te ʼu fale fehikitaki ʼi te toafa. ʼI te ʼaho lahi ʼaia neʼe kau ai “te matāpule, mo te foha ʼaē ʼe hala mo tamai, pea mo te fafine vītua.” Pea “neʼe fiafia pē” ia Iselaele kātoa.—Levitike 23:40; Teutalonome 16:13-15.

9. Ko te kalaga fakafiafia fea ʼaē ʼe fakatahi kiai te toe hahaʼi tokolahi?

9 Logolā ʼe mole kau ia te toe hahaʼi tokolahi ki te Iselaele fakalaumālie, kae ʼe tāu mo nātou ke natou ueue te ʼu pālema, koteʼuhi ʼaki he loto fiafia pea mo he loto fakafetaʼi ʼe natou ʼui ko te mālo pea mo te maʼuli ʼe haʼu mai te ʼAtua pea mo te ʼAkeno. Neʼe ʼui fēnei e Soane ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe sio kiai: “Pea tuʼumaʼu pē ʼe natou kalaga leʼolahi ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Ko te fakamaʼuli, ʼe tou maʼu mai totatou ʼAtua ʼaē ʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau, pea mo te ʼAkeno.’ ” (Fakahā 7:10) Logopē neʼe natou ʼomai fuli mai te ʼu lanu kehekehe, ʼe kalaga “leʼolahi” ia te toe hahaʼi tokolahi ʼaki he logo tahi. Kae ʼe lava feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia, heʼe natou ʼomai mai te ʼu puleʼaga pea mo te ʼu lea kehekehe?

10. ʼE lava feafeaʼi ki te toe hahaʼi tokolahi ke natou kalaga “leʼolahi” ʼi te logo tahi, logolā ʼe natou puleʼaga kehekehe pea mo lea kehekehe?

10 ʼE kau te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ki te kautahi faka mālamanei moʼoni pē e tahi ʼaē ʼe logo tahi ʼi te kele ʼi te temi ʼaenī. ʼE mole kehekehe tonatou ʼu lēkula ʼuhi heʼe natou ʼomai mai te ʼu fenua kehekehe, kae ʼi te temi fuli pē ʼe natou maʼuliʼi ia te ʼu pelesepeto faitotonu ʼo te Tohi-Tapu ʼi he potu pē ʼe natou nonofo ai. ʼE mole natou lagolago ki he kautahi ʼe ʼofa fakavale ki tona fenua pea mo fakafeagai ki te puleʼaga, kae kua natou ‘tuki moʼoni tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo laga kele.’ (Isaia 2:4) ʼE mole natou femāveteveteʼaki ʼi he ʼu lotu peʼe ko he ʼu magaʼi lotu, naʼa natou hagē ko te ʼu lotu ʼo te Keletiate, ʼaē ʼe natou tala he ʼu logo ʼe mahino gataʼa pea mo fefakafeagaiʼaki; pea ʼe mole natou tuku ki he kau takitaki lotu ʼe totogi nātou moʼo fai tanatou fakavikiviki ʼaē ki te ʼAtua. ʼE mole natou ʼui ʼe haofaki nātou e te laumālie māʼoniʼoni, heʼe mole natou tauhi ki te Tahitolu Tapu. ʼI te ʼu fenua pea mo telituale e 200 tupu ʼi te kele kātoa, ʼe natou fakaʼaogaʼi te lea maʼa ʼo te moʼoni moʼo pāui ʼaki he logo tahi ki te huafa ʼo Sehova. (Sofonia 3:9) Ohagē ko te meʼa ʼaē ʼe tonu ke natou fai, ʼe natou fakamoʼoni iā muʼa ʼo te hahaʼi ko tonatou fakamaʼuli ʼe haʼu mai ia Sehova, te ʼAtua ʼo te fakamaʼuli, pea mo Sesu Kilisito, Tonatou Fakamaʼuli.—Pesalemo 3:8; Hepeleo 2:10.

11. Koteā ia te ʼu gāue olotinatea ʼo te temi ʼaenī neʼe tokoni ki te toe hahaʼi tokolahi ke toe faka logo lahi age ia tonatou leʼo?

11 Ko te ʼu gāue olotinatea ʼo te temi ʼaenī neʼe ʼaoga ki te toe faka logo lahi age ia te leʼo ʼo te toe hahaʼi tokolahi. ʼE mole ʼi ai he tahi age kautahi faka lotu ʼi te kele, neʼe ina toe tā he ʼu tohi faka Tohi-Tapu iā lea e 400 tupu, heʼe mole ʼi ai he tahi age kautahi faka lotu ʼe ina fia fakakaku te logo ʼaia ki te hahaʼi fuapē ʼo te kele. Moʼo faka faigafua te fai ʼo te gāue ʼaia, neʼe fai ʼaki te takitaki ʼa te Kolesi Pule ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, te faʼahiga polokalama olotinatea moʼo fakaliliu te ʼu tohi ʼi te ʼu lea kehekehe (MEPS). ʼI te temi ʼaē ʼe tou tā ai te tohi ʼaenī, ʼe fakaʼaogaʼi ia te polokalama ʼaia ʼi te ʼu filiale e 125 ʼi te kele kātoa, ʼo feala ai ki te ʼu kaugana ʼa Sehova ke natou tā iā lea e 130, ʼi he temi e tahi, tanatou nusipepa tāfito ia Te Tule Leʼo ʼaē ko tona ʼu nūmelo e lua ʼi te māhina fuli. ʼE natou tā foki mo te ʼu tohi ʼi te tahi age ʼu lea, ohagē ko te tohi ʼaenī. Koia, kua feala ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē ko tonatou kaugamālie tāfito ʼe ko te toe hahaʼi tokolahi, ke natou tufa te ʼu tohi ʼe lauʼi teau miliona ʼi te ʼu lea ʼaē ʼe lahi tona fakaʼaogaʼi, ʼo feala ai ki te tahi ʼu hahaʼi mai te ʼu telepī kehekehe, mo te ʼu lea kehekehe, ke natou ako ia te Folafola ʼa te ʼAtua pea mo natou fakatahiʼi mai tonatou ʼu leʼo ki te leʼolahi ʼo te toe hahaʼi tokolahi.—Isaia 42:10, 12.

ʼI Te Lagi Peʼe ʼi Te Kele?

12, 13. ʼE tonu ke tou mahino feafeaʼi ki te ʼui ʼaē ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe natou “tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau pea mo iā muʼa ʼo te ʼAkeno”?

12 ʼE ʼui ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe natou “tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau,” koia ʼe feafeaʼi hatatou fakamahino ʼe mole natou tutuʼu ʼi selō? ʼE ʼi ai tona fakamahino ʼe lelei ʼaki te kupu faka Keleka (énôpion) ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te ʼu kupu “iā muʼa.” Koʼenī tona faka ʼuhiga totonu: “[iā] mata [ʼo]” pea ʼe fakaʼaogaʼi putuputu ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaē ʼe maʼuli ʼi te kele “iā muʼa ʼo” peʼe “iā mata ʼo” Sehova. (1 Timoteo 5:21; 2 Timoteo 2:14; Loma 14:22; Kalate 1:20) ʼI te tahi lakaga, ʼi te kei nonofo ʼa te kau Iselaele ʼi te toafa, neʼe ʼui fēnei e Moisese kiā Alone: “Lea ki te fakatahi kātoa ʼo te ʼu foha ʼo Iselaele, ‘Kotou fakaovi mai kiā muʼa ʼo Sehova, he neʼe logo ki takotou ʼu muhumuhu.’ ” (Ekesote 16:9) Neʼe mole maʼua ke ʼolo te kau Iselaele ki te lagi ke feala hanatou tutuʼu iā muʼa ʼo Sehova ʼi te lakaga ʼaia. (Vakaʼi ia Levitike 24:8.) Kae ʼi te toafa, neʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te ʼu mata ʼo Sehova, pea neʼe ina sioʼi nātou.

13 Tahi ʼaē meʼa, ʼe tou lau fēnei: “Kā haʼu anai te Foha ʼo te tagata ʼi tona kolōlia . . . ʼi ʼona muʼac ʼe tānaki anai te ʼatu puleʼaga kātoa.” ʼE mole ʼolo fuli anai ia te hahaʼi ki te lagi ʼi te temi ʼaē kā hoko ai ia te lea faka polofetā ʼaia. ʼE mahino papau ia, ko nātou ʼaē ʼe “ ʼolo . . . ki te pulinoa heʼegata” ʼe mole natou tutuʼu anai ʼi te lagi. (Mateo 25:31-33, 41, 46) Kae ʼe tutuʼu te hahaʼi ʼi te kele, kae sioʼi nātou e Sesu, pea ʼe tokaga kiā nātou moʼo fakamāuʼi ia nātou. ʼO toe fēia aipē, ʼe tutuʼu te toe hahaʼi tokolahi “iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau pea mo iā muʼa ʼo te ʼAkeno,” ko tona faka ʼuhiga ʼe sioʼi nātou e Sehova pea mo tona Hau ʼaē ko Kilisito Sesu, ʼo nā fakamāuʼi nātou ʼe natou lelei.

14. (a) Ko ai ia nātou ʼaē ʼe tutuʼu “ ʼo ʼātakai ia te hekaʼaga fakahau” pea mo nātou ʼaē ʼe tutuʼu “ ʼi te fuga Moʼuga ʼo Sione [ʼaē ʼi selō]”? (b) Logolā ʼe tauhi ia te toe hahaʼi tokolahi ki te ʼAtua “ ʼi tona fale lotu,” kae he koʼē ʼe mole faka ʼuhiga nātou ʼe ko he kau pelepitelō?

14 ʼE ʼui ʼi te tohi ʼo Fakahā ko te toko 24 kau tagata ʼāfea pea mo te toko 144 000 hahaʼi fakanofo, ʼe natou tutuʼu “ ʼo ʼātakai ia te hekaʼaga fakahau” ʼo Sehova pea mo natou tutuʼu “ ʼi te fuga Moʼuga ʼo Sione [ʼaē ʼi selō].” (Fakahā 4:4; 14:1) Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole ko he kau pelepitelō pea ʼe mole natou kaku ki te tuʼulaga māʼoluga ʼaia. Kae ʼe ʼui iā Fakahā 7:15, ʼe natou tauhi ki te ʼAtua “ ʼi tona fale lotu.” ʼI te vaega ʼaia, ʼe mole talanoa ʼo ʼuhiga mo te sagatualio ʼaē ʼe ū ʼi te Potu Taputapu ʼAupitō. Kae ʼe talanoa ia ʼo ʼuhiga mo te malaʼe fakakelekele ʼo te fale lotu fakalaumālie ʼo te ʼAtua. Ko te kupu faka Keleka naos, ʼaē ʼe fakaliliu ʼi henī ʼaki te kupu “te fale lotu,” ʼe lahi tona faka ʼuhiga ki te fale lotu kātoa ʼaē neʼe fakatuʼu moʼo fai ia te tauhi ʼaē kiā Sehova. ʼI te temi nei, ʼe faka ʼuhiga ki te fakatuʼutuʼu fakalaumālie ʼe kau kiai te lagi pea mo te kele.—Vakaʼi ia Mateo 26:61; 27:5, 39, 40; Maleko 15:29, 30; Soane 2:19-21, Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.

Ko He Kalaga Fakavikiviki ʼi Te ʼAtulaulau Kātoa

15, 16. (a) Koteā ʼaē ʼe hoko ʼi selō ʼi te hā mai ʼo te toe hahaʼi tokolahi? (b) Koteā ʼaē ʼe fai e te ʼu fakatupu fakalaumālie ʼa Sehova, ʼi te ʼu fakahā foʼou ʼaē ʼe ina fai ʼo ʼuhiga mo tona finegalo? (c) ʼE feafeaʼi kiā tātou ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te kele, hatatou kau ki te hiva fakavikiviki ʼaia?

15 Neʼe ʼi ai te tahi ʼu fakatupu neʼe kau fakatahi mai ki te toe hahaʼi tokolahi ʼo fakavikiviki kiā Sehova, he neʼe ʼui fēnei e Soane: “Pea neʼe tutuʼu te kau ʼāselo fuli iā tafa ʼo te hekaʼaga fakahau, mo te kau tagata ʼāfea pea mo te ʼu fakatupu maʼuli e fā, pea neʼe natou tulolo ifo iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau pea mo natou ʼatolasio ki te ʼAtua, ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Ameni! Ke foaki ki totatou ʼAtua te tapuakina, mo te kolōlia, mo te poto, mo te fakafetaʼi, mo te fakaʼapaʼapa, mo te mālohi pea mo te māʼoluga ʼo talu ai. Ameni.’ ”—Fakahā 7:11, 12.

16 ʼI te temi ʼaē neʼe fakatupu ai e te ʼAtua te kele, ko tana ʼu ʼāselo māʼoniʼoni fuli “neʼe natou kalaga fakafiafia fakatahi, pea ko te ʼu foha fuli ʼo te ʼAtua, neʼe natou fai te ʼu fakavikiviki.” (Sopo 38:7) ʼE mahino ia, neʼe natou fai te ʼu kalaga fakavikiviki ʼi he fakahāʼaga foʼou pē ʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo tona finegalo. ʼI te temi ʼaē neʼe kalaga ai te toko 24 kau tagata ʼāfea—ʼaē ko te toko 144 000 ʼi tonatou kolōlia ʼaē ʼi selō—ʼo fakafetaʼi ki te ʼAkeno, neʼe kau fakatahi mai kiā nātou ia te ʼu fakatupu maʼuli fuli ʼa te ʼAtua ʼaē ʼi selō moʼo fakavikiviki kiā Sesu pea mo Sehova ʼAtua. (Fakahā 5:9-14) Neʼe kua fakafiafia te ʼu meʼa maʼuli ʼaia ʼi tanatou sisio ʼaē neʼe fakahoko e Sehova ia tona finegalo, ʼi tana fakatuʼuake ia te kau Kilisitiano fakanofo agatonu pea mo foaki age tonatou tuʼulaga faka kolōlia ʼi te ʼu potu fakalaumālie. ʼI te temi ʼaē neʼe hā ai te toe hahaʼi tokolahi, neʼe fai ia te ʼu hiva fakavikiviki ki te ʼAtua e te ʼu fakatupu fakalaumālie agatonu fuli ʼaē ʼi selō. ʼE moʼoni, ko te ʼaho ʼo te ʼAliki, ʼe ko he temi fakaofoofo maʼa te ʼu kaugana fuli ʼa Sehova. (Fakahā 1:10) ʼI toe pilivilēsio leva kiā tātou ʼaē ʼe māʼuʼuli ʼi te kele, ke tou kau ki te hiva fakavikiviki ʼaia, ʼo tou faka mafola ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua!

ʼE ʼAsi Mai Te Toe Hahaʼi Tokolahi

17. (a) Ko te fehuʼi fea ʼaē neʼe lagaʼi e te tahi ʼi te toko 24 kau tagata ʼāfea, pea koteā ʼaē ʼe mahino mai ʼi te maʼu ʼa te tagata ʼāfea ia te tali ki te fehuʼi? (b) Ko ʼanafea ʼaē neʼe fakahoko ai ia te tali ki te fehuʼi ʼa te tagata ʼāfea?

17 Talu mai te temi ʼo te ʼapositolo ko Soane ʼo aʼu mai ki te ʼaho ʼo te ʼAliki, neʼe fia ʼiloʼi e te kau Kilisitiano fakanofo peʼe ko ai ia te toe hahaʼi tokolahi. Koia, neʼe ko he fehuʼi lelei ʼaē neʼe fai e te tokotahi ʼo te toko 24 kau tagata ʼāfea, ʼaē ʼe natou fakatātā ia te kau fakanofo ʼaē kua nonofo ʼi selō, moʼo uga ia te fia logo ʼa Soane. “Pea moʼo tali kiā nātou, neʼe ʼui maʼa te tahi ʼi te ʼu tagata ʼāfea kiā te au: ‘Ko nātou ʼaenī ʼe natou kofuʼi te ʼu kofu hina loloa, ko ai koa ia nātou pea neʼe natou ʼomai maifea?’ Pea neʼe au tala atu aipē kiā te ia: ‘Ê toku ʼaliki, ʼe ke ʼiloʼi koe.’ ” (Fakahā 7:13, 14a) ʼEī, neʼe lava maʼu ia te tali e te tagata ʼāfea ʼaia pea mo ina fakahā age kiā Soane. ʼE mahino mai, ʼe feala kiā nātou ʼaē ʼe natou kau ki te toko 24 kau tagata ʼāfea ʼaē kua fakatuʼuake, ke fakaʼaogaʼi nātou moʼo fakahā ia te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼi totatou temi. ʼO ʼuhiga mo tonatou faʼahi, kua ʼiloʼi e te kalasi ʼo Soane peʼe ko ai ia te toe hahaʼi tokolahi, he neʼe natou sivisivi fakalelei ia te ʼu gāue ʼaē neʼe fai e Sehova ʼi te lotolotoiga ʼo nātou. Neʼe natou mahino vave ki te mālama fakaʼatua ʼaē neʼe natou maʼu ʼi te taʼu 1935, ʼi te temi ʼaē neʼe fakakatofa e Sehova.

18, 19. (a) Koteā te ʼamanaki ʼaē neʼe faka maʼuhigaʼi e te kalasi ʼo Soane lolotoga ia te ʼu taʼu 1920 pea mo te ʼu taʼu 1930, kae ko ai te hahaʼi ʼaē neʼe tuputupu tonatou kaugamālie pea mo natou tali ia te logo? (b) Koteā ʼaē kua tou mahino kiai ʼo ʼuhiga mo te toko 144 000 ʼi te ʼiloʼi ʼaē peʼe ko ai ia te toe hahaʼi tokolahi ʼi te taʼu 1935? (c) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ʼi te ʼu tānaki ʼo te nofoʼaki ʼi te ʼAho Fakamanatu?

18 Lolotoga ia te ʼu taʼu 1920 pea mo te kamata ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe faka maʼuhigaʼi e te kalasi ʼo Soane ia te ʼamanaki ʼaē ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi selō, ʼaki te ʼu tohi pea mo te gāue ʼaē ko te fai faka mafola. ʼE mahino mai, neʼe mole heʼeki kātoa ia te toko 144 000. Kae neʼe fakahā e te tokolahi iā nātou ʼaia neʼe natou tali ia te logo pea mo natou faʼafai ʼi te gāue fai faka mafola, tanatou fia māʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te Palatiso ʼi te kele. Neʼe mole fia ʼolo nātou ki selō, he neʼe mole ko tanatou ʼamanaki ʼaia. Neʼe mole natou kau nātou ki te kiʼi faga ovi kae neʼe kau nātou ki te tahi ʼu ovi. (Luka 12:32; Soane 10:16) ʼI te ʼiloʼi ʼaē ʼi te taʼu 1935, ʼe ko nātou ia te toe hahaʼi tokolahi ʼo te tahi ʼu ovi, neʼe ko he fakaʼiloga ʼaia ʼe kua kātoa ia te tānaki ʼo te toko 144 000.

19 ʼE fakamoʼoni koa ia te ʼu tānaki gāue ki te faʼahi ʼaia? ʼEī. ʼI te taʼu 1938, ʼi te mālamanei kātoa, neʼe ko te toko 59 047 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe gāue ʼi te minisitelio. Iā nātou ʼaia, neʼe ko te toko 36 732 ʼaē neʼe natou kakai ki te pane pea mo ʼiʼinu ki te vino ʼi Te ʼAho Fakamanatu ʼo te mate ʼo Sesu ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli, ʼo hā ʼaki mai ai ko tanatou ʼamanaki ʼe ko te ʼolo ʼaē ki selō. Koia ʼaē ʼaki te ʼu taʼu, neʼe hifohifo māmālie ia te kaugamālie ʼo nātou ʼaē ʼe natou fakaʼaogaʼi te pane pea mo te vino ʼi Te ʼAho Fakamanatu, tāfito lā heʼe ʼi tanatou mate kua fakaʼosi ai e te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova tanatou lele ʼi te kele. ʼI te taʼu 2005, neʼe ko te toko 8 524 ʼaē neʼe natou kau ki Te ʼAho Fakamanatu—ko te 0,05 ʼi te teau ʼo te toko 16 390 116 ʼaē ʼe natou kau ki te toʼotoʼoga ʼaia ʼe fai ʼi te mālamanei kātoa.

20. (a) Lolotoga te Lua Tau Faka Mālamanei, koteā ʼaē neʼe ʼui e Joseph Rutherford ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi? (b) ʼI te temi nei, koteā te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe natou fakahā mai ʼe kaugamālie moʼoni ia te toe hahaʼi tokolahi?

20 ʼI te temi ʼaē neʼe hoko ai te lua tau faka mālamanei, neʼe faigaʼi mālohi e Satana ke ina tāʼofi ia te tānaki ʼo te toe hahaʼi tokolahi. Neʼe lahi ia te ʼu fenua neʼe tapuʼi ai ia te gāue ʼa Sehova. Lolotoga te ʼu ʼaho fakapōʼuli ʼaia, pea ʼi he kiʼi temi nounou pē ʼi muʼa ʼo tona mate ʼi Sānualio 1942, neʼe ʼui fēnei e Joseph Rutherford: “ ʼEī . . . ʼe hagē ia ʼe mole toe tuputupu anai ia te toe hahaʼi tokolahi.” Kae ʼaki te tapuakina ʼa te ʼAtua, neʼe hoko tona tahi mafuliʼaga! ʼI te taʼu 1946, neʼe kaku ki te toko 176 456 te kau Fakamoʼoni ʼaē neʼe gāue faka mafola ʼi te mālamanei, pea tokolahi iā nātou neʼe natou kau ki te toe hahaʼi tokolahi. ʼI te taʼu 2005, neʼe ko te toko 6 390 022 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe gāue agatonu kiā Sehova iā fenua kehekehe e 235—ʼEī ʼe ko HE TOE HAHAʼI TOKOLAHI! Pea ʼe kei haga tuputupu aipē.

21. (a) Neʼe ʼalutahi feafeaʼi te tānaki ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga te ʼaho ʼo te ʼAliki pea mo te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane? (b) Neʼe hoko feafeaʼi ʼihi lea faka polofetā maʼuhiga?

21 Koia ko te tānaki ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua lolotoga te ʼaho ʼo te ʼAliki neʼe ʼalutahi mo te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane: ʼuluaki neʼe tānaki te toe ʼo te toko 144 000; pea hoa atu kiai ia te tānaki ʼo te toe hahaʼi tokolahi. Ohagē ko te meʼa ʼaē neʼe fakakikite e Isaia, ʼi te temi nei, “ ʼi te temi fakaʼosi ʼo te ʼu ʼaho,” ʼe ʼomai te ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga fuapē moʼo lagolago ki te tauhi maʼa ʼa Sehova. Pea ʼe tou fakafetaʼi ʼaupitō kiā Sehova ki tana fakatupu ia “te lagi foʼou pea mo te kele foʼou.” (Isaia 2:2-4; 65:17, 18) ʼE lolotoga tānaki nei e te ʼAtua “ia meʼa fuapē iā Kilisito, te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi pea mo te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele.” (Efesi 1:10) Ko ‘te ʼu meʼa ʼaē ʼi te lagi,’ ʼe ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼaē ʼe natou maʼu te tofiʼa ʼo te Puleʼaga ʼaē ʼi selō pea neʼe filifili ʼi te ʼu sēkulō kua hili talu mai te temi ʼo Sesu. Pea ʼi te temi nei, kua tou mahino ko te toe hahaʼi tokolahi ʼo te ʼu tahi ʼu ovi, ʼe ko nātou ia te ʼu ʼuluaki ʼo “te ʼu meʼa ʼaē ʼi te kele.” Kapau ʼe kotou gāue kiā Sehova ʼo mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe feala anai hakotou maʼu ia te fiafia heʼegata.

Te ʼu Tapuakina ʼo Te Toe Hahaʼi Tokolahi

22. Koteā te tahi ʼu fakamahino ʼaē neʼe fakahā age kiā Soane ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi?

22 ʼAki te tahi tagata ʼāfea, neʼe fakahā age kiā Soane te tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi: “Pea neʼe ʼui māʼana kiā te au: ‘ ʼE ko nātou ʼaē ʼe ʼomai mai te mamahi lahi, pea neʼe natou fō tonatou ʼu kofu loloa pea mo natou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo tanatou tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo te ʼAtua; pea mo natou tauhi kiā te ia ʼaki he tauhi taputapu ʼi te ʼaho mo te pō ʼi tona fale lotu; pea ko ia ʼaē ʼe heka ʼi te hekaʼaga fakahau ʼe ina folahi anai tona fale fehikitaki kiā nātou.’ ”—Fakahā 7:14b, 15.

23. Koteā ia te mamahi lahi ʼaē “ ʼe ʼomai mai” ai te toe hahaʼi tokolahi?

23 ʼI he ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe ʼui e Sesu ko tana ʼi henī ʼi tona ʼuhiga Hau faka kolōlia, ʼe iku anai ki he “mamahi lahi, ʼe mole hona tatau kua hoko talu mai te kamataʼaga ʼo te mālamanei ʼo kaku mai ki te temi nei, kailoa, pea ʼe mole toe hoko anai he tahi mamahi fēia.” (Mateo 24:21, 22) Moʼo fakahoko ia te lea faka polofetā ʼaia, ʼe tuku ake anai e te ʼu ʼāselo ia te ʼu matagi e fā ʼo te kele, ke natou fakaʼauha te tuʼu faka mālamanei ʼa Satana. ʼUluaki, ʼe fakaʼauha anai ia Papiloni Lahi, te puleʼaga faka mālamanei ʼo te lotu hala. Koia, ʼi te temi ʼaē kā hoko ai ia te mamahi lahi, ʼe haofaki anai e Sesu te toe ʼo te toko 144 000 ʼaē ʼe kei māʼuʼuli ʼi te kele, pea mo te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe mole malau.—Fakahā 7:1; 18:2.

24. Koteā ʼaē ʼe ina faka fealagia ki te toe hahaʼi tokolahi ke natou hao?

24 Koteā ʼaē ʼe tonu ke fai e te toe hahaʼi tokolahi ke feala hanatou hao? ʼE ʼui e te tagata ʼāfea kiā Soane neʼe “fō tonatou ʼu kofu loloa pea mo natou fakahihina ʼi te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno.” Ko tona faka ʼuhiga ʼe natou tui ki te sākilifisio ʼa Sesu, ʼaē neʼe ina totogi nātou, mo natou foaki tonatou maʼuli kiā Sehova, ʼo natou papitema ʼi te vai pea kua natou “maʼu he leʼo ʼo loto ʼe lelei,” koteʼuhi ʼe natou aga faitotonu. (1 Petelo 3:16, 21; Mateo 20:28) Koia, ʼe natou maʼa pea mo faitotonu iā mata ʼo Sehova, pea ʼe natou fakamaʼa ia nātou mai ‘te ʼu meʼa ʼuli fuapē ʼo te mālamanei.’—Sake 1:27.

25. (a) ʼE tauhi feafeaʼi ia te toe hahaʼi tokolahi kiā Sehova ʼaki “he tauhi taputapu ʼi te ʼaho mo te pō ʼi tona fale lotu”? (b) ʼE tou mahino feafeaʼi ki te ʼui ʼaē ko Sehova ʼe ina “folahi tona fale fehikitaki” ki te toe hahaʼi tokolahi?

25 Tahi ʼaē, kua natou liliu ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova faʼafai—ʼo “natou tauhi kiā te ia ʼaki he tauhi taputapu ʼi te ʼaho mo te pō ʼi tona fale lotu.” ʼE kotou kau koa ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼaē kua natou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua? Kapau koia, pea ʼe kotou maʼu ia te pilivilēsio ʼaē ko te tauhi tuʼumaʼu kiā Sehova ʼi te ʼu malaʼe fakakelekele ʼo tona fale lotu lahi fakalaumālie. ʼI totatou temi, ʼaki te takitaki ʼa te kau fakanofo, ʼe fakahoko e te toe hahaʼi tokolahi te koga lahi ʼo te fai faka mafola. Logolā tonatou ʼu maʼua fakamālama, ʼe lauʼi teau afe ia nātou ʼaē ʼe natou kau ki te gāue pioniē. Kae tatau aipē peʼe kotou kau iā nātou ʼaia peʼe kailoa, kae kapau ʼe kotou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaē kua momoli tonatou maʼuli ki te ʼAtua, ʼe feala hakotou fiafia heʼe kua ʼui e Sehova ʼe kotou kaumeʼa mo ia pea ʼe ina fakaafe koutou ki tona falelā, ʼuhi ko takotou tui pea mo takotou ʼu gāue. (Pesalemo 15:1-5; Sake 2:21-26) ‘ ʼE folahi e Sehova tona fale fehikitaki’ kiā nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa kiā te ia, pea ʼe ina haofaki nātou ohagē ko he tahi ʼe tali kāiga lelei.—Tāʼaga Lea 18:10.

26. Koteā te tahi ʼu tapuakina ʼaē kā foaki anai ki te toe hahaʼi tokolahi?

26 Neʼe hoko atu fēnei e te tagata ʼāfea: “ ʼE mole natou toe fia kakai anai pea ʼe mole natou toe fia ʼiʼinu anai, ʼe mole natou gaʼegagaʼe anai ʼi te laʼā peʼe ʼi he vevela pē, heʼe ko te ʼAkeno ʼaē ʼe ʼi te lotomālie ʼo te hekaʼaga fakahau, ʼe ina fafaga anai ia nātou pea mo ina takitaki anai ia nātou ki he ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli. Pea ʼe holoholoʼi anai e te ʼAtua ia te loʼimata fuapē ʼi ʼonatou mata.” (Fakahā 7:16, 17) ʼEī, ʼe aga fakakāiga moʼoni ia Sehova! Kae koteā koa ia te faka ʼuhiga moʼoni ʼo te ʼu palalau ʼaenī?

27. (a) Ko te lea faka polofetā fea ʼa Isaia ʼaē ʼe tatau mo te ʼu palalau ʼa te tagata ʼāfea? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai neʼe kamata hoko ia te lea faka polofetā ʼaia ʼi te kōkelekāsio faka Kilisitiano ʼo te temi ʼo Paulo?

27 Tou vakaʼi age muʼa ia te tahi lea faka polofetā ʼe tatau tona ʼu palalau: “Koʼenī te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sehova: ‘ ʼI te temi ʼo te finegaloʼofa, neʼe au tali atu kiā te koe, pea ʼi te ʼaho ʼo te fakamaʼuli, neʼe au haofaki koe. . . . ʼE mole natou pakupapaku anai pea ʼe mole natou fia ʼiʼinu anai, pea ʼe mole natou vēlahihia anai ʼi te momofi ʼo te vela peʼe ko te laʼā. Heʼe ko ia ʼaē ʼe ʼofa kiā nātou, ʼe ina takitaki anai nātou, pea mo ina taki anai nātou ki te ʼu matapuna vai.’ ” (Isaia 49:8, 10; vakaʼi mo Pesalemo 121:5, 6.) Neʼe talanoa ia te ʼapositolo ko Paulo ki te tahi koga ʼo te lea faka polofetā ʼaia pea mo ina faka ʼuhigaʼi ki te “ ʼaho ʼo te haofaki” ʼaē neʼe kamata ʼi te Penikositē ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Neʼe ina tohi fēnei: “Heʼe ʼui fēnei [e Sehova]: ‘Neʼe au fagono kiā te koe ʼi te temi faigamālie, pea ʼi te ʼaho ʼo te haofaki, neʼe au tokoni kiā te koe.’ Koʼenī! Ko te temi ʼaenī ʼe faigamālie ʼaupitō. Koʼenī! Ko te temi ʼaenī ʼo te haofaki.”—2 Kolonito 6:2.

28, 29. (a) Neʼe hoko feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼa Isaia ʼi te ʼuluaki sēkulō? (b) Neʼe hoko feafeaʼi ia te ʼu palalau ʼo te Fakahā 7:16 ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi? (c) Ko te ʼu tapuakina fea ʼaē kā maʼu anai e te toe hahaʼi tokolahi, ʼi tonatou takitaki e te ʼAkeno ki te ʼu “matapuna vai ʼo te maʼuli”? (d) He koʼē ʼe makehe anai te toe hahaʼi tokolahi ʼaia ʼi te lotolotoiga ʼo te mālamanei?

28 Neʼe hoko feafeaʼi ia te fakapapau ʼaia ʼaē ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe mole natou fia kakai anai peʼe fia ʼiʼinu anai peʼe natou vēlahihia anai? ʼE mahino ia, neʼe fia kakai pea mo fia ʼiʼinu te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni. (2 Kolonito 11:23-27) Kae neʼe natou mahu ʼaupitō ʼi te faʼahi fakalaumālie, ʼo mole feala ai ke natou fia kakai peʼe fia ʼiʼinu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakalaumālie. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mole fakahoko e Sehova tona hauhau kakaha kiā nātou ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakaʼauha ai te tuʼu faka Sutea ʼi te taʼu 70 ʼo totatou temi. ʼI totatou temi, ʼe tatau te hoko fakalaumālie ʼo te ʼu palalau ʼo Fakahā 7:16 ʼo ʼuhiga mo te toe hahaʼi tokolahi. ʼE mahu ʼaupitō te meʼa kai fakalaumālie ʼaē ʼe natou maʼu iā tafa ʼo te kau Kilisitiano fakanofo.—Isaia 65:13; Naume 1:6, 7.

29 Kapau ʼe kotou kau ʼi te toe hahaʼi tokolahi ʼaia, pea ʼe mahino ia ko te lelei ʼo tokotou loto ʼe ina ʼeke anai koutou ke kotou “kalaga fakafiafia,” tatau aipē peʼe tonu ke kotou kātakiʼi te pakupaku pea mo te ʼu mamahi lolotoga te ʼu taʼu fakaʼosi ʼo te tuʼu ʼa Satana. (Isaia 65:14) Ko tona faka ʼuhiga, ʼe feala kiā Sehova ʼi te temi nei ke ina ‘holoholoʼi te ʼu loʼimata fuapē ʼi ʼokotou mata.’ ʼE mole kotou toe mātataku anai ʼi te “laʼā,” ʼaē ʼe ina fakatātā ia te tautea mai te ʼAtua, pea ʼi te temi ʼaē kā tuku age ai te ʼu matagi ʼo te fakaʼauha, ʼe lagi feala anai hakotou hao mai te ‘velahia’ ʼo te hauhau ʼo Sehova. Hili ia te fakaʼauha ʼaia, ʼe takitaki anai koutou e te ʼAkeno ke kotou fakaʼaogaʼi kātoa te ʼu “matapuna vai ʼo te maʼuli” ʼaē ʼe natou fakatātā ia te ʼu meʼa kai fuli ʼaē kā natou faka fealagia kiā koutou ke kotou maʼu ia te maʼuli heʼegata. ʼE lakatonu anai takotou tui ʼaē ki te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno, heʼe kotou liliu māmālie anai ʼo maʼuli haohaoa. Ko te toe hahaʼi tokolahi ʼaē ʼe kotou kau ki ai, ʼe ko he hahaʼi makehe anai ʼi te lotolotoiga ʼo te mālamanei. Heʼe ko te toko lauʼi “miliona” hahaʼi ʼaia ʼe mole natou mamate anai! ʼE hoko moʼoni anai te fakapapau ʼaē ko te ʼAtua ʼe ina holoholoʼi anai te ʼu loʼimata fuapē ʼi ʼokotou mata.—Fakahā 21:4.

ʼE Tonu Ke Kotou Fakakaku Ia Te Filifili ʼAē ʼo Koutou

30. Ko te ʼamanaki taulekaleka fea ʼaē ʼe faka fealagia mai kiā tātou ʼi te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, pea ko ai ʼaē kā feala anai ke “tuʼu”?

30 ʼE tou mahino ʼaki te ʼu palalau ʼaia, ʼe ʼi ai te ʼamanaki taulekaleka ʼe faka fealagia mai kiā tātou! ʼE heka ia Sehova totonu ʼi tona hekaʼaga fakahau, pea ko tana ʼu kaugana ʼaē ʼi selō pea mo ʼaē ʼi te kele, ʼe natou fakavikiviki kiā te ia ʼi te logo tahi. ʼE mahino tana ʼu kaugana ʼaē ʼi te kele, ʼe ko he pilivilēsio fakatalakitupua tanatou kau ki te hiva fakavikiviki ʼaia ʼaē ʼe fakahaʼuhaʼu tuʼumaʼu pē tona mālohi. ʼE mole kei tuai, pea ko Sehova pea mo Sesu Kilisito ʼe nā fakahoko anai ia te fakamāu pea ʼe natou logoʼi anai ia te ʼu palalau ʼaenī: “Kua hoko mai te ʼaho lahi ʼo tonā hauhau, pea ko ai ʼaē ʼe faʼa tuʼu ai?” (Fakahā 6:17) Ko te tokosiʼi pē anai: ko te toe ʼo te toko 144 000 ʼaē kua fakaʼiloga pea mo kei māʼuʼuli ʼi te kakano, pea mo te toe hahaʼi tokolahi ʼo te tahi ʼu ovi, ʼe natou ‘lava tutuʼu’ anai, ko tona faka ʼuhiga ʼe natou hao fakatahi anai mo nātou ʼi te ʼaho ʼaia.—Selemia 35:19; 1 Kolonito 16:13.

31. ʼE tonu ke malave feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ia te hoko ʼo te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Soane, peʼe natou kau ʼi te kau fakanofo peʼe ʼi te toe hahaʼi tokolahi?

31 ʼI tanatou mahino ʼaē ki te faʼahi ʼaia, ko te kau Kilisitiano fakanofo ʼo te kalasi ʼo Soane, ʼe natou hagākina moʼo ‘hoko atu ʼo tanatou lele ki te totogi ʼaē ko te pāui mai te ʼAtua, pāui ki selō, ʼaki ia Kilisito Sesu.’ (Filipe 3:14) ʼE natou mahino lelei, ʼe tonu ke natou faʼa kātaki ʼaupitō ʼuhi ko te ʼu ʼaluʼaga ʼo te temi ʼaenī. (Fakahā 13:10) Hili tanatou gāue agatonu kiā Sehova lolotoga ni ʼu taʼu, ʼe natou tāpiki maʼu ki tanatou tui, pea mo natou fiafia heʼe kua “tohi [tonatou ʼu higoa] ʼi selō.” (Luka 10:20; Fakahā 3:5) ʼE toe ʼiloʼi foki e te toe hahaʼi tokolahi, “ko ʼaē [pē] kā faʼa kātaki anai ʼo kaku ki te fakaʼosi, ʼe ko ia ia ʼaē kā hao anai.” (Mateo 24:13) Logolā te ʼui ʼaē ʼe hao anai te toe hahaʼi tokolahi ʼi te mamahi lahi, kae ʼe tonu anai kiā nātou takitokotahi ke natou faiga mālohi ke natou nonofo maʼa pea mo mālolohi.

32. Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe ko kūtuga pē e lua ʼaē kā “tutuʼu” anai ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova, koteā ʼaē ʼe tonu ke tou foimo fai?

32 ʼE mole ʼi ai he faʼahi ʼe ina fakamoʼoni mai ko nātou ʼaē ʼe mole natou kau ki te ʼu kūtuga ʼaia e lua ʼe natou “tutuʼu” anai ʼi te ʼaho ʼo te hauhau ʼo Sehova. Koteā tona faka ʼuhiga ki te toko lauʼi miliona hahaʼi ʼaē ʼi te taʼu fuli ʼe natou fakahā ia he faʼahiga fakaʼapaʼapa ki te sākilifisio ʼa Sesu ʼi tanatou ʼomai ki te ʼAho Fakamanatu ʼo tona mate, kae mole heʼeki natou tui ki te sākilifisio ʼaia ʼo foaki tonatou maʼuli kiā Sehova, mo papitema pea mo faʼafai ʼi te gāue ʼaē ʼe ina fakatotonu mai? Tahi ʼaē meʼa, ʼe feafeaʼi kiā nātou ʼaē neʼe gāue mālohi kiā Sehova ʼi te temi muʼa, kae kua natou tuku tonatou loto ke “mamafa ʼaki . . . te ʼu tuʼania ʼo te maʼuli”? ʼOfa pē ke toe ʼaʼala ake ia nātou fuli ʼaia, pea mo natou nonofo ʼalaʼala ke feala hanatou ‘hao mai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe tonu ke hoko mai, pea mo natou tutuʼu iā muʼa ʼo te Foha ʼo te tagata’—ia Sesu Kilisito. ʼEī, kua nounou te temi!—Luka 21:34-36.

[Kiʼi nota]

a Vakaʼi ia te Traduction du monde nouveau — Bible de référence, te nota ʼi te lalo pāsina.

b Te Tule Leʼo Fakapilitānia, ʼo te ʼaho 1 ʼo ʼApelili 1918, pāsina 98.

c ʼI tona fakaliliu fakahagatonu, “ ʼo haga kiā te ia,” The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures.

[Talanoa ʼo te pasina 119]

ʼE Ko Te ʼAtua ʼAē ʼe Feala Ke Ina Fakamahino

Lolotoga ni ʼu lauʼi hogofulu taʼu, neʼe fia ʼiloʼi e te kalasi ʼo Soane peʼe ko ai ia te toe hahaʼi tokolahi, kae neʼe mole natou maʼu he fakamahino ʼe lelei. Koteā tona tupuʼaga? ʼE tou maʼu tona tali ʼi te ʼu palalau ʼa te tagata agatonu ko Sosefo, ʼi tana ʼui ʼaē: “ ʼE mole koa lā ʼa te ʼAtua ia te ʼu fakamahino?” (Senesi 40:8) Ko te temi fea pea ʼe feafeaʼi tona fakamahino e te ʼAtua ia tana ʼu lea faka polofetā? ʼI te agamāhani, ʼe ina fakamahino mokā ʼamanaki hoko peʼe kapau ʼe lolotoga hoko, ke feala ai ki tana ʼu kaugana ʼaē ʼe natou fia mahino kiai, ke natou maʼu ia te fakasiosio tonu ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofetā ʼaia. Ko tatatou mahino ʼaia ʼe ʼaoga “moʼo akoʼi ʼo tātou, ke feala ʼaki tatatou faʼa kātaki pea mo te fakaloto fīmālie ʼaē ʼe haʼu mai te Tohi-Tapu, ke tou maʼu ai ia te ʼamanaki.”—Loma 15:4.

[Talanoa ʼo te pasina 124]

Ko te toe hahaʼi tokolahi

▪ ʼe natou ʼomai mai te ʼu puleʼaga kehekehe mo te ʼu telepī kehekehe pea mo te ʼu lea kehekehe

▪ ʼe natou tutuʼu iā muʼa ʼo te hekaʼaga fakahau ʼo Sehova

▪ neʼe natou fō tonatou ʼu kofu loloa ʼi te taʼataʼa ʼo te ʼAkeno

▪ ʼe natou ʼiloʼi neʼe haofaki nātou e Sehova pea mo Sesu

▪ ʼe natou ʼomai mai te mamahi lahi

▪ ʼe natou tauhi kiā Sehova ʼi tona fale lotu ʼi te ʼaho mo te pō

▪ ʼe puipui pea mo fafaga nātou e Sehova, ʼaē ʼe fonu ʼi te ʼofa

▪ ʼe takitaki nātou e Sesu ki te ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli

[Paki ʼo te pasina 127]

ʼE haofaki te toe hahaʼi tokolahi e Sehova pea mo te ʼAkeno

[Paki ʼo te pasina 128]

ʼE takitaki anai e te ʼAkeno ia te toe hahaʼi tokolahi ki te ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae