Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • ie p. 17-18
  • Te Tohi ʼAē ʼe Tou Maʼu Ai Te ʼu Tali

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Tohi ʼAē ʼe Tou Maʼu Ai Te ʼu Tali
  • Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Filosofia
  • Te Tohi e Tahi ʼAē ʼe Maʼu Ai Te ʼu Tali
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Tui ʼa Te Hahaʼi?
    Te Tule Leʼo—1999
  • ʼE ʼi Ai Koa He Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate?
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • ʼE Mafola Te Akonaki ʼAia Ki Te Lotu Faka Sutea, Mo Te Keletiate, Pea Mo Te Lotu Mahometa
    Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
  • Te Maʼuli ʼi Te Hili ʼo Te Mate—Koteā Te Manatu ʼa Te Tohi-Tapu?
    Te Tule Leʼo—1999
Hoko Atu
Koteā ʼAē ʼe Hoko Kia Tatou Mokā Tou Mamate?
ie p. 17-18

Te Tohi ʼAē ʼe Tou Maʼu Ai Te ʼu Tali

“Ko te akonaki ʼo te fakamamahi heʼegata ʼo te hahaʼi, ʼe mole ʼalutahi mo te ʼui ʼaē ʼe ʼofa te ʼAtua ki te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ina fakatupu . . . ʼE mole ko he manatu fakapotopoto, mo kapau ʼe tou faka tui ki te tauteaʼi heʼegata ʼo te nefesi ʼuhi ko te ʼu hala ʼaē neʼe ina fai lolotoga ni ʼu kiʼi taʼu, ka mole tou fakagafua ke maliu mai tana agakovi.”—KO NIKHILANANDA, KO TE TAGATA FAI FILOSOFIA INITUISI.

1, 2. ʼI te lahi ʼo te ʼu akonaki kehekehe ʼaē ʼe fai ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe feala ke tou lagaʼi?

OHAGE ko te tagata fai filosofia Inituisi ko Nikhilananda, ʼe tokolahi te hahaʼi ia ʼaho neʼe mole nātou faʼa leleiʼia te akonaki ʼo ʼuhiga mo te fakamamahi heʼegata. ʼO toe feiā aipe, ki ʼihi hahaʼi ʼe faigataʼa hanatou mahino ki te ʼu manatu ohage la ko te kaku ki te Nirvâna pea mo te liliu ʼo tahi mo te Tao.

2 Kae ʼuhi ko te manatu ʼaē ʼe ina ʼui ʼe maʼuli tuputupua te nefesi, koia kua lahi te ʼu akonaki kehekehe neʼe faʼufaʼu e te ʼu lotu ʼo te Potu Hahake pea mo te Potu Hihifo ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate. ʼE feala koa hatatou ʼiloʼi te moʼoni ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate? ʼE moʼoni koa te ʼui ʼaē ʼe maʼuli tuputupua te nefesi? Kofea ʼaē ʼe feala ke tou maʼu ai he ʼu tali?

Ko Te ʼu Meʼa Fakapoto Lalahi Pea Mo Te Filosofia

3. Ko te ʼu meʼa fakapoto lalahi ʼe nātou tuku mai koa he ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate?

3 Ko te ʼu meʼa fakapoto lalahi ʼe nātou tuku mai koa he ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate? Neʼe faiga e ʼihi tagata fai kumi ke nātou ʼiloʼi te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko ʼi te hili ʼo te mate, ʼo nātou fakatafito tanatou ʼu kumi ki te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai e ʼihi ʼo ʼuhiga mo te temi ʼaē neʼe nātou meihiʼi mamate ai peʼe tau tūgaki ai. ʼI tana laulau te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai e te ʼu tagata ʼaia, neʼe fai e te tagata fai teolosia Katolika ko Hans Küng tana akonaki ko tona kupu tāfito ʼaenī, “ ʼE Fakaaʼu Koa Te Mate Ki Te Mālama?,” pea neʼe ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu kumi ʼaia neʼe fai, ʼe mole feala ke nātou fakamoʼoni mai ʼe ʼi ai he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate: ʼe talanoa pe te ʼu kumi ʼaia ki te ʼu kiʼi minuta e nima ʼi muʼa ʼo te mate, ka mole talanoa ki he maʼuli heʼegata ʼi te hili ʼo te mate.” Neʼe ina toe ʼui fēnei: “Ko te fehuʼi ʼaē peʼe ʼi ai he maʼuli ʼi te hili ʼo te mate ʼe ko he faʼahi maʼuhiga ʼaupito ki te hahaʼi ʼaē ʼe kei maʼuʼuli. Kapau ʼe mole feala ke tali kiai te kau tōketā popoto, pea ʼe tonu ke tou kumi tona tali ʼi he tahi faʼahi.”

4. ʼE feala koa ke tokoni mai te filosofia kia tatou, ke tou maʼu he ʼu tali ʼe lelei ʼi te ʼatu fakamahino ʼaē ʼe fai e te ʼu lotu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate?

4 E feafeaʼi ki te filosofia? ʼE feala koa ke tokoni mai kia tatou ke tou maʼu he ʼu tali lelei ʼi te ʼatu fakamahino ʼaē ʼe fai e te ʼu lotu kehekehe ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate? ʼE ʼui e te tagata fai filosofia Pilitania ʼo te 20 sēkulō ko Bertrand Russell, ʼe kau ki te gāue ʼa te hahaʼi fai filosofia “te fakakaukauʼi ʼo he ʼu faʼahi ʼe mole fakatafito ki te moʼoni.” ʼE ʼui e te tohi The World Book Encyclopedia, ko te filosofia ʼe “ko he faʼahiga kumi—ko he sivisivi, mo te fakamahino ʼo he ʼu meʼa, pea mo he fakakaukauʼi ʼo he ʼu faʼahi ʼe mole fakatafito ki te moʼoni.” Neʼe kehekehe te ʼu kumi ʼa te hahaʼi fai filosofia ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼi te hili ʼo te mate, ohage la neʼe ʼui e ʼihi ko te maʼuli tuputupua neʼe ko he fakaʼamu pe ia ʼo te tagata, pea neʼe ʼui e ʼihi ʼe ko he meʼa ʼe maʼu e te hahaʼi fuli ʼi tanatou tutupu.

Te Tohi e Tahi ʼAē ʼe Maʼu Ai Te ʼu Tali

5. Koteā te tohi ʼaē ʼe ʼāfea tokotahi?

5 Kae ʼe ʼi ai te tohi ʼe maʼu ai te ʼu tali moʼoni ki te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te maʼuli pea mo te mate. ʼE ko te tohi ʼaē ʼe ʼāfea tokotahi, he neʼe tohi ʼihi koga ʼo te tohi ʼaia kua hili kiai taʼu e 3 500. Neʼe tohi tona ʼuluaki koga ʼi he ʼu sēkulō ʼi muʼa ʼo te kamata tohi ʼo te ʼu ʼuluaki hiva ʼo te ʼu tohi Inituisi ʼaē ʼe higoa ko te Védas, pea neʼe fai ia taʼu e afe ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Puta, mo Mahāvīra, pea mo Confucius. Neʼe fakaʼosi te tohi ʼaia ʼi te taʼu 98 ʼo totatou temi, ko taʼu e 500 tupu ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu e Muḥammad te lotu Mahometa. Ko te matapuna ʼaia ʼo te poto māʼoluga ʼe ko te Tohi-Tapu.a

6. He koʼe ʼe feala hatatou ʼamanaki ke fakahā mai e te Tohi-Tapu pe koteā te nefesi?

6 ʼE maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu fakamatala totonu ʼo ʼuhiga mo te hisitolia ʼāfea pea ʼe mole he tahi tohi ʼe maʼu ai te ʼu fakamatala ʼaia. Ko te hisitolia ʼaē ʼe fakamatala mai ʼi te Tohi-Tapu, ʼe kamata mai te temi ʼaē neʼe fakatupu ai te tagata pea ʼe ina fakamahino mai pe koʼe ʼe tou nonofo ʼi te kele. ʼE ina fakamatala foki mo te temi ʼaē neʼe mole heʼeki fakatupu ai te tagata. ʼE mahino ia, ʼe feala ʼaki te tohi ʼaia ke tou ʼiloʼi lelei pe neʼe fakatupu feafeaʼi te tagata pea koteā te ʼuhiga moʼoni ʼo te nefesi.

7, 8. He koʼe ʼe feala hatatou falala, ʼe foaki mai anai e te Tohi-Tapu he ʼu tali ʼe lelei pea mo feʼauga ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate?

7 Tahi ʼaē meʼa, ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu he ʼu lea faka polofeta neʼe hoko katoa. Ohage la, neʼe ina fakakikite fakalelei te tuʼu pea mo te tō ʼo te puleʼaga ʼa te kau Metia pea mo te kau Pelesia pea mo te puleʼaga ʼa te kau Keleka. ʼI te totonu ʼaupito ʼo te ʼu lea faka polofeta ʼaia, neʼe faiga e ʼihi hahaʼi sivi Tohi-Tapu ke nātou fakamoʼoni, neʼe tohi te ʼu lea faka polofeta ʼaia ʼi te kua ʼosi hoko ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe talanoa kiai. (Taniela 8:1-7, 20-22) Ko ʼihi lea faka polofeta ʼo te Tohi-Tapu ʼe lolotoga hoko katoa ʼi te temi ʼaenī.b—Mateo, kapite 24; Maleko, kapite 13; Luka, kapite 21; 2 Timoteo 3:1-5, 13.

8 ʼE mole feala ki he tagata, tatau aipe peʼe poto, ke ina fai he ʼu fakakikite totonu feiā ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu. Ko te fai ʼo te faʼahi ʼaia ʼe gata pe ki te Tupuʼaga māfimāfi pea mo poto tokotahi ʼo te ʼatulaulau. (2 Timoteo 3:16, 17; 2 Petelo 1:20, 21) Ei, ko te Tohi-Tapu ʼe ko he tohi ʼe haʼu ia mai te ʼAtua. ʼE mahino papau ia, ko te tohi ʼaia ʼe feala ke ina foaki mai he ʼu tali moʼoni pea mo feʼauga ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hoko kia tatou mokā tou mamate. Tou ʼuluaki vakaʼi muʼa te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui ʼo ʼuhiga mo te nefesi.

[Nota]

a Koutou vakaʼi te kaupepa Un livre pour tous, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

b Vakaʼi te tohi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ?, ʼaē neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Paki ʼo te pasina 18]

Ko te tohi ʼaē ʼe ʼāfea tokotahi

[Paki ʼo te pasina 18]

Ko he tohi ʼe maʼu ai he ʼu tali lelei pea ʼe feala hatatou falala kiai

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae