Kapite Hogofulu-Ma-Valu
“ ʼE Mole Nātou Kau ʼi Te Malamanei”
1. (a) Koteā te kole ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo ʼi muʼa ʼo tana mate? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito ‘ke mole tou kau ʼi te malamanei’?
ʼI TE po pe ʼi muʼa ʼo tona mate, neʼe faikole ia Sesu mo te loto katoa ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo. ʼI tana ʼiloʼi ʼaē ʼe fakahoko anai e Satana he ʼu ʼahiʼahi fakamataku kia nātou, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana Tāmai: “ ʼE mole ʼau kole atu kia te koe ke ke toʼo kehe ia nātou ʼi te malamanei, kae ke ke leʼoleʼo kia nātou ʼuhi ko te agakovi. ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko ʼau ʼe mole ʼau kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:15, 16) He koʼe koa ʼe maʼuhiga ʼaupito ke kita fakamamaʼo mai te malamanei? Koteʼuhi ʼe ko Satana ʼaē ʼe ina puleʼi. ʼE mole fia kau te kau Kilisitiano ki te malamanei ʼaē ʼe puleʼi e Satana.—Luka 4:5-8; Soane 14:30; 1 Soane 5:19.
2. Koteā te ʼu faʼahi ʼaē neʼe mole kau ai ia Sesu ʼi te malamanei?
2 Ko te mole kau ʼa Sesu ki te malamanei, ʼe mole faka ʼuhiga leva neʼe mole ʼofa ki te hahaʼi ʼo tona temi. Koteʼuhi neʼe ina fakamālōlō te hahaʼi mahaki, neʼe ina fakatuʼuake te kau mate, pea mo ina akoʼi te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼo kaku ai mo tana foaki ʼo tona maʼuli maʼa te hahaʼi. Kae neʼe mole ʼofa ia ki te faʼahiga manatu pea mo te ʼu aga heʼe faka lotu ʼa te hahaʼi ʼaē neʼe nātou maʼu te manatu ʼa te mālama ʼa Satana. Koia neʼe ina fakatokagaʼi age ki te hahaʼi ʼaē neʼe fagono kia ia, ke nātou tokakaga ki te ʼu holi kovi, mo te mānumānu koloā, pea mo te fia ʼiloa. (Mateo 5:27, 28; 6:19-21; Luka 20:46, 47) Koia ʼe tou mahino ai ki te mole kau ʼa Sesu ʼi te ʼu meʼa faka politike. Logola neʼe Sutea, kae neʼe mole kau ia ki te ʼu fihi faka politike ʼaē neʼe fakafeagai ai ia Loma pea mo te kau Sutea.
“Ko Toku Puleʼaga ʼe Mole Kau Ia ʼi Te Mālama ʼAenī”
3. (a) Koteā te tukugakovi ʼo ʼuhiga mo Sesu neʼe fai e te kau takitaki lotu Sutea kia Pilato, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki mai ko Sesu neʼe mole fia liliu ko he hau ʼi te kele?
3 Koutou fakatokagaʼi peʼe koteā ʼaē neʼe hoko, ʼi te temi ʼaē neʼe puke ai ia Sesu e te kau takitaki lotu Sutea ʼo ʼave kia Posio Pilato, te kovana Loma. Ko te meʼa ʼaē neʼe mole nātou leleiʼia tāfito, ko te tala fakahagatonu ʼa Sesu tanatou malualoi. Moʼo fakaneke te kovana ke ina tautea ia ia, neʼe nātou tukugakoviʼi ia ia ʼo ʼui maʼa nātou: “Neʼe mātou maʼu te tagata ʼaenī, ʼe ina lolotoga fakamaveuveu tomatou puleʼaga, ʼo ina tapuʼi te totogi ʼo te ʼu tukuhau kia Sesale pea mo ina ʼui, ko ia ko Kilisito, ko te hau.” (Luka 23:2) Neʼe ko he loi, koteʼuhi ʼi he taʼu ki muʼa atu, ʼi te faiga ʼa te hahaʼi ke nātou fakanofo hau ia Sesu, neʼe fakafisi kiai. (Soane 6:15) Neʼe ina ʼiloʼi ʼe liliu anai ʼi he ʼaho ko he Hau ʼi selo, pea ʼe ko Sehova totonu anai ʼaē ka ina fakanofo ia ia, kae mole ko he tagata.—Luka 19:11, 12.
4. Neʼe koteā te tonu ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau?
4 Ia ʼaho e tolu ʼi muʼa ʼo te puke ʼo Sesu, neʼe faigaʼi e te kau Faliseo ke ina fai he ʼu palalau ʼe lākahala ai ʼo ʼuhiga mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau. Kae neʼe ʼui maʼana: “Fakahā mai kia te ʼau he tenalio [he foʼi falā Loma]. Ko te paki ʼaenī ʼo ai, pea mo te meʼa ʼaē ʼe tohi ai?” ʼI tanatou tali “ ʼO Sesale,” neʼe ina ʼui fēnei age: “Kapau koia, pea ke koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kaʼe ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.”—Luka 20:20-25.
5. (a) Koteā te ako neʼe foaki e Sesu ki tana kau tisipulo ʼi te temi ʼaē neʼe puke ai? (b) Koteā te fakamahino ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te tupuʼaga ʼo tana fakatotonu ʼaia? (c) Neʼe iku feafeaʼi te fakamāu?
5 Kailoa neʼe mole ako e Sesu te fakafeagai ki te ʼu puleʼaga. Ko Petelo, ʼi tana sio ki te kau solia pea mo te tahi ʼu tagata neʼe ʼōmai ko te puke ʼa Sesu, neʼe ina toʼo tana heletā ʼo ina tāʼi te tagata ia nātou, ʼo ina motuhi ai tona taliga. Kae neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Toe ʼai tau heletā ki tona ʼaiʼaga, heʼe ko nātou fuli ʼaē ʼe nātou toʼo te heletā ʼe nātou mamate anai ʼi te heletā.” (Mateo 26:51, 52) ʼI te ʼaho ake, neʼe fakamahino age e Sesu kia Pilato te tupuʼaga ʼo tana fakatotonu ʼaia, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko toku puleʼaga ʼe mole kau ia ʼi te mālama ʼaenī. Kanapaula neʼe kau toku puleʼaga ʼi te mālama ʼaenī, kanaʼauala neʼe tau taku hahaʼi ke ʼaua naʼa ʼave ʼau ki te kau Sutea.” (Soane 18:36) Neʼe fakamoʼoni e Pilato ‘neʼe mole ina maʼu pe la he meʼa’ ʼe ina faka lākatonuʼi te ʼu tukugakovi ʼaē neʼe fai kia Sesu. Kae neʼe mulimuli pe ia ki te fakakinau ʼa te hahaʼi, pea ina fakatotonu ai ke tutuki ia Sesu ki te pou.—Luka 23:13-15; Soane 19:12-16.
Ko Te ʼu Tisipulo ʼe Nātou Muliʼi Te Faʼifaʼitaki ʼa Sesu
6. Neʼe fakahā feafeaʼi koa e te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼe nātou fehiʼa ki te manatu ʼa te malamanei, kae ʼe nātou ʼoʼofa ki ʼonatou tatau?
6 Ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu neʼe nātou mahino peʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te mole kau ʼi te malamanei. Neʼe faka ʼuhiga ʼe mole nātou tali te faʼahiga manatu pea mo te ʼu aga heʼe faka lotu ʼa te malamanei, ohage ko te ʼu fakafiafia ʼaē neʼe hā ai te agamālohi pea mo te ʼu aga heʼeʼaoga, ʼaē neʼe fai ʼi te ʼu faigaoʼi ʼa te kau Loma pea mo tanatou ʼu teate. ʼI tanatou mole kau ki te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe manukiʼi ai nātou ʼo lau ʼe nātou fehiʼa ki te hahaʼi. Kae neʼe mole nātou fehiʼa ki te hahaʼi, koteʼuhi neʼe nātou gāue mālohi moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou tali te ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua moʼo hāofaki ʼo nātou.
7. (a) Koteā ʼaē neʼe hoko ki te kau ʼuluaki tisipulo ʼuhi ko tanatou mole kau ʼi te malamanei? (b) Neʼe feafeaʼi koa tanatou aga ki te ʼu takitaki faka politike pea mo te totogi ʼo te ʼu tukuhau, pea koteā tona tupuʼaga?
7 Ohage pe ko Sesu, neʼe fakatagaʼi tana ʼu tisipulo, ʼo fai tāfito e te ʼu tagata fakafofoga ʼo te puleʼaga, ʼaē neʼe mole nātou mahino lelei ki te ʼuhiga ʼa te kau Kilisitiano. Kae ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi, neʼe fakaloto mālohiʼi e te ʼapositolo ko Paulo te kau Kilisitiano ʼo Loma, ke nātou “fakalogo ki te ʼu pule māʼoluga [te ʼu takitaki faka politike], koteʼuhi heʼe mole ʼi ai he pule mokā neʼe mole fakagafua e te ʼAtua.” ʼE mole ko Sehova ʼaē ʼe ina fakatuʼu te ʼu puleʼaga fakatagata, kae ʼe ina tali ke nātou tutuʼu ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē ka puleʼi tokotahi ai e tona Puleʼaga ia te kele katoa. ʼAki he aga fakapotopoto, neʼe tokoniʼi e Paulo te kau Kilisitiano ke nātou fakaʼapaʼapa ki te kau takitaki ʼo te ʼu puleʼaga pea mo totogi te ʼu tukuhau.—Loma 13:1-7; Tito 3:1, 2.
8. (a) E feafeaʼi te fakalogo ʼa te kau Kilisitiano ki te ʼu puleʼaga? (b) Neʼe mulimuli feafeaʼi e te kau ʼuluaki Kilisitiano te faʼifaʼitaki ʼa Sesu?
8 Kae ko te fakalogo ki te ʼu takitaki faka politike ʼe mole katoa, ʼe ʼi ai tona ʼu tuʼakoi. Kapau ʼe mole ʼalutahi te ʼu lao ʼa Sehova pea mo te ʼu lao ʼa te tagata, pea ʼe tonu ki tana kau kaugana ke nātou fakalogo ki te ʼu lao ʼa Sehova. Koʼeni te ʼu manatu ʼe tuʼu ʼi te tohi faka hisitolia (On the Road to Civilization—A World History) ʼaē ʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te kau ʼuluaki Kilisitiano: “Neʼe nātou fakafisi ki te fai ʼo ʼihi maʼua ʼo te tagata Loma. Maʼa nātou, ko te hū solia neʼe ko he maumauʼi ʼo tanatou tui. Neʼe mole nātou tali he tuʼulaga politike, pea neʼe mole nātou fia atolasio ki te hau.” ʼI te temi ʼaē neʼe “fakatotonu mālohi” ai e te telepinale lahi ʼa te kau Sutea ke fakagata e te ʼu tisipulo tanatou fai faka mafola, neʼe nātou tali fēnei: “ ʼE tonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua, ohage ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ki te tagata.”—Gaue 5:27-29.
9. (a) Koteā ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼi Selusalemi ʼi te taʼu 66 ʼo totatou temi, pea koteā tona tupuʼaga? (b) He koʼe ʼe ko he faʼifaʼitaki maʼuhiga kia tatou?
9 Neʼe mole kau te ʼu tisipulo ki he ʼu fakafeagai faka politike pea mo he ʼu tau faka solia. ʼI te taʼu 66, ko te kau Sutea ʼo Sutea neʼe nātou fakafeagai kia Sesale. Mole fualoa, pea neʼe ʼōmai te ʼu kautau Loma ʼo ʼatakai ia Selusalemi. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau Kilisitiano ʼaē neʼe nonofo ʼi te loto kolo? Neʼe nātou manatuʼi te tokoni ʼa Sesu ʼaē neʼe ina fakatotonu age ke nātou mavae ʼi te kolo. ʼI te mavae faka temi ʼa te kau Loma, neʼe feholaki ai te kau Kilisitiano ki te tahi kauvai ʼo te Vaitafe ʼo Solotane, ki te potu moʼugaʼia ʼo Pela. (Luka 21:20-24) ʼI tanatou mole kau ki te ʼu fakafeagai ʼaia, neʼe nātou tuku he faʼifaʼitaki ki te kau Kilisitiano agatonu ʼaē ka muli mai.
ʼI Te ʼu ʼAho Fakamuli ʼAenī, ʼe Mole Kau Te Kau Kilisitiano Ki Te Malamanei
10. (a) Koteā te gāue ʼaē ʼe haga fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea koteā tona tupuʼaga? (b) Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe mole nātou kau kiai?
10 ʼI te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī, ʼe tou maʼu koa ʼi te hisitolia he ʼu hahaʼi ʼe nātou hage ko te kau ʼuluaki Kilisitiano, ʼo mole nātou kau ki te malamanei? Ei, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Lolotoga te temi fuli ʼaia, neʼe nātou hoko atu tanatou faka mafola ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ko te puleʼaki pe ʼaia e tahi ke maʼu te tokalelei, te maʼuli fīmālie pea mo te fiafia heʼegata maʼa te hahaʼi ʼaē ʼe nātou ʼoʼofa ki te faitotonu. (Mateo 24:14) Kae ʼe mole nātou kau ki te ʼu tau ʼo te ʼu puleʼaga.
11. (a) Koteā ʼaē ʼe kehekehe ai te kau Fakamoʼoni pea mo te kau takitaki lotu ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka politike? (b) Koteā te manatu ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼaē ʼe fia fai politike?
11 Kae ko te kau takitaki ʼo te ʼu lotu ʼo te malamanei, ʼe nātou kau mālohi ki te ʼu meʼa faka politike. ʼI ʼihi fenua ko te kau takitaki lotu ʼe nātou lagolago peʼe nātou fakafeagai ki te hahaʼi ʼaē ʼe vote kiai te hahaʼi. Ko ʼihi takitaki lotu ʼe ʼi ai tonatou ʼu tuʼulaga faka politike. Ko ʼihi ʼe nātou fakamālohiʼi te ʼu tagata fai politike ke nātou lagolago ki tanatou ʼu polokalama ʼaē ʼe nātou loto kiai. Kae ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike, pea ʼe mole nātou tāʼofi anai te hahaʼi ke nātou kau ki he faʼahi faka politike, peʼe nātou faiga ki he tuʼulaga faka puleʼaga, peʼe ki te ʼolo ʼo vote. Neʼe tala mai e Sesu, ko tana kau tisipulo ʼe mole nātou kau anai ki te malamanei, koia ʼaē ʼe mole kau ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te politike.
12. Koteā ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te kau ʼa te lotu ki te ʼu meʼa ʼa te malamanei?
12 Ohage ko tona fakakikite e Sesu, kua tuʼa lahi te fetauʼaki ʼa te ʼu fenua, pea māʼia mo te ʼu kiʼi kūtuga ʼi he loto fenua ʼe nātou fetauʼaki. (Mateo 24:3, 6, 7) Ko te kau takitaki lotu ʼe teitei pe ke nātou lagolago tuʼumaʼu ki he puleʼaga peʼe ko he kūtuga ʼe fetauʼaki, ʼo nātou uga tanatou hahaʼi tauhi ke nātou fai feiā. Koteā tona fua? Ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou lotu tahi, ʼe nātou fematematehiʼaki ʼuhi pe ko te kehekehe ʼo tonatou ʼu fenua peʼe ko tonatou ʼu telepi. Kae ʼe mole ʼalutahi te faʼahi ʼaia mo te finegalo ʼo te ʼAtua.—1 Soane 3:10-12; 4:8, 20.
13. Koteā te aga ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te tau?
13 Kae ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou kau ki te ʼu tau. Neʼe ʼui fēnei ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Novepeli 1939: “Ko nātou fuli ʼaē ʼe kau ki te ʼAtua, ʼe mole nātou kau anai ki te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fetauʼaki.” ʼI te ʼu fenua fuli pe pea mo te ʼu ʼaluʼaga fuape, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou taupau tuʼumaʼu pe te tonu ʼaia. ʼE mole nātou fakagafua ki te ʼu meʼa politike, tupuʼaga ʼo te ʼu maveuveu, pea mo te ʼu tau, ke nātou maumauʼi tonatou feʼofaʼofani faka tautēhina ʼi te ʼu fenua fuli pe. ʼE nātou “tuki tanatou ʼu heletā ke liliu ko he ʼu huo fuli kele, pea mo tanatou ʼu tao ke liliu ko he ʼu pipi moʼo pakimaga.” Koia ʼe mole nātou kei ako te tau, koteʼuhi ʼe mole nātou kau ki te ʼu faʼahi ʼaia.—Isaia 2:3, 4; 2 Kolonito 10:3, 4.
14. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou fakamamaʼo mai te malamanei?
14 ʼI tanatou mole kau ki te ʼu meʼa ʼa te malamanei, neʼe ʼui fēnei ai e Sesu: ‘Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole koutou kau ʼi te malamanei, ʼe fehiʼa te malamanei kia koutou.’ (Soane 15:19) ʼE lahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe pilisoniʼi nātou, ʼuhi ko tanatou kaugana ʼaē ki te ʼAtua. Ko ʼihi neʼe gaohi koviʼi, ʼo hoko ai mo tonatou matehi, ohage pe ko te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō. ʼE tupu te ʼu faʼahi fuli ʼaia, koteʼuhi ko Satana, “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī,” ʼe fakafeagai ki te ʼu kaugana ʼa Sehova, ʼaē ʼe mole nātou kau ʼi te tuʼu ʼaenī.—2 Kolonito 4:4; Apokalipesi 12:12.
15. (a) Koteā ʼaē ʼe iku kiai te ʼu puleʼaga fuli, pea koteā ʼaē ʼe fia puipui mai ai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? (b) He koʼe ʼe maʼuhiga ʼaupito ke tou fakamamaʼo mai te malamanei?
15 Ko te kau kaugana ʼa Sehova, ʼe nātou fiafia ʼi tanatou mole kau ʼi te malamanei, koteʼuhi ko te ʼu puleʼaga fuli ʼaia ʼe nātou iku anai ki tonatou fakaʼosi ʼi Halamaketone. (Taniela 2:44; Apokalipesi 16:14, 16; 19:11-21) ʼE mole hoko anai kia tatou te fakaʼauha ʼaia, koteʼuhi ʼe tou fakamamaʼo mai te malamanei. ʼI tatatou gāue ʼi te logo tahi ʼi te kele katoa, ʼe tou nonofo agatonu ki te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼi selo. ʼE moʼoni, ʼuhi ko tatatou mole kau ʼi te malamanei, ʼe manukiʼi pea mo fakatagaʼi tatou. Kae kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakagata ai te ʼu meʼa fuli ʼaia, koteʼuhi ko te mālama agakovi ʼaenī, ʼaē ʼe takitaki e Satana, ʼe fakaʼauha anai ʼo talu ai. Kae ko nātou ʼaē ʼe tauhi kia Sehova ʼe nātou maʼuʼuli anai ʼo heʼegata ʼi tona mālama foʼou faitotonu, ʼaē ka takitaki e tona Puleʼaga.—2 Petelo 3:10-13; 1 Soane 2:15-17.
Fakamanatu
• Neʼe fakahā feafeaʼi e Sesu te faka ʼuhiga ʼo te “mole kau ʼi te malamanei”?
• Neʼe koteā te manatu ʼa te kau ʼuluaki Kilisitiano ʼo ʼuhiga mo (a) te manatu ʼa te malamanei, (b) te ʼu takitaki faka politike, pea mo (c) te totogi ʼo te ʼu tukuhau?
• Neʼe fakahā feafeaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo totatou temi tanatou mole kau ʼi te ʼu meʼa ʼa te malamanei?
[Paki ʼo te pasina 165]
Neʼe fakamahino e Sesu ko ia pea mo tana kau tisipulo ʼe “mole nātou kau ʼi te malamanei”