Kua Nātou Fakatuʼutuʼu Moʼo Fai ʼo Te Finegalo ʼo Sehova
Kāpite 14
Tou Taupau Ia Te Tokalelei Pea Mo Te Maʼa ʼo Te Kōkelekāsio
ʼI TE taʼu fuli, ko te lauʼi afe hahaʼi ʼe natou ʼolo ki te ʼapi ʼo Sehova, te tauhi maʼa, ohagē pē ko tona fakakikite ʼi te Tohi-Tapu. (Mik. 4:1, 2) ʼI meʼa fakafiafia hatatou fakatalitali ia nātou ʼi “te kōkelekāsio ʼa te ʼAtua”! (Gāue 20:28) Ko te hahaʼi ʼaia, ʼe natou faka maʼuhigaʼi ia te fealagia ʼaē neʼe foaki age ke natou tauhi fakatahi mo tātou kiā Sehova pea mo tou māʼuʼuli fakatahi ʼi he palatiso fakalaumālie. Ko te ʼaluʼaga fakalaumālie maʼa pea mo tokalelei ʼaia ʼe tuʼu ʼuhi ko te gāue ʼa te laumālie māʼoniʼoni ʼo Sehova pea mo te maʼuliʼi ʼo te ʼu tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe tuʼu ʼi tana Folafola, te Tohi-Tapu.—Pes. 119:105; Sakl. 4:6.
Ko te maʼuliʼi ʼo te ʼu pelesepeto faka Tohi-Tapu, ʼe feala ai ke tou teu ia te ʼulugaaga foʼou faka Kilisitiano. (Kol. 3:10) ʼE tou faiga fuli ke tou faka ʼalutahi ia totatou maʼuli mo te ʼu lēkula faitotonu ʼa Sehova. Ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo tatatou fakalaka ʼi te ʼu kiʼi fihifihia pea mo te ʼu mole femahinoʼaki . ʼAki tatatou tali ia te faʼahiga sio ʼa Sehova, ʼe tou mālo ai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fakatupu mavetevete ʼo te mālama ʼaenī, ko te tupuʼaga lā ʼaia ʼo hatatou faʼufaʼu ia he foʼi fāmili faka mālamanei ʼe gāue ʼi te logotahi pea mo te ʼofa.—Gāue 10:34, 35.
Logopē te ʼu faʼahi ʼaia, kae ʼe tautau hoko pē te ʼu fihifihia ʼo fakatupu kovi ai ki te tokalelei pea mo te logotahi ʼo te kōkelekāsio. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ʼi te agamāhani, neʼe mole tou fakalogo pea mo maʼuliʼi ia te ʼu tokoni ʼa te Tohi-Tapu. ʼE tonu ke tou haga tauʼi ia totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. Mole he tahi iā tātou ʼe hao mai te agahala. (1 Soa. 1:10) ʼE feala ki he tahi ke ina fai ia he meʼa ʼe kovi kae mole mahino kiai, ʼo ʼuli ai ia te kōkelekāsio ʼi te aga ʼaē neʼe fai ʼo toe fēia ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE feala ke tou fakaloto mamahiʼi he tahi ʼaki hatatou agavale peʼe ko hatatou ʼu palalau ʼalunoa, peʼe feala kiā tātou totonu ke tou lotomamahi ʼi he ʼu palalau peʼe ko he ʼu gāue ʼa he tahi age Kilisitiano. (Loma 3:23) Kā hoko mai te ʼu taʼi fihifihia ʼaia, koteā ia te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai moʼona fakatokatoka?
Neʼe manatu ia Sehova ki te ʼu faʼahi fuli ʼaia ʼaki he loto ʼofa, pea ʼe tonu ke tou loto fakafetaʼi kiā te ia ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga ʼaia. ʼE foaki mai ʼi tana Folafola ia te ʼu tokoni ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe tonu ke tou fai mokā hoko he ʼu fihifihia ʼe pipiki ki totatou ʼuhiga heʼe haohaoa peʼe ki totatou ʼu gataʼaga, peʼe mo kapau neʼe hū ia te kovi ki te kōkelekāsio. ʼE feala ke foaki atu e te kau tagata tauhi ovi fakalaumālie ʼaē ʼe fonu ʼi te ʼofa ia he tokoni ʼe ʼalutahi mo te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe tou mulimuli ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe natou foaki mai, ʼe faigafua anai hatatou felōgoi pea mo nātou fuli ʼo te kōkelekāsio pea mo taupau ia he matagafua ʼe lelei iā muʼa ʼo Sehova. Kae kapau ʼe fakatonutonuʼi peʼe akonakiʼi tātou he neʼe tou fai ia he aga ʼe kovi, ʼe tonu ke tou tui papau ko te fakatonutonu ʼaia ʼe ko te fakahā ʼaia e tatatou Tamai ʼaē ʼi selō ia tona ʼofa ʼaē kiā tātou.—Taag. 3:11, 12; Hep. 12:6.
TE FAKATOKATOKA ʼO TE ʼU KIʼI FIHIFIHIA
ʼE feala ke hoko he ʼu kiʼi fihifihia iā nātou ʼo te kōkelekāsio. ʼE tonu ke fakatokatoka fakavilivili ia te ʼu kiʼi fihifihia ʼaia ʼaki ia te ʼofa fakatautehina. (Efe. 4:26; Filp. 2:2-4; Kol. 3:12-14) ʼE ke fakatokagaʼi anai, ʼe teitei ʼi te ʼu fihifihia ʼo kita mo ʼihi atu ʼo te kōkelekāsio ʼi te ʼaluʼaga ʼo te ʼu felōgoi, ʼe feala ke fakatokatoka mo kapau ʼe ke mulimuli ki te tokoni ʼa Petelo, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei mai ke tou “femaʼuʼaki ia he ʼofa lahi, heʼe ko te ʼofa ʼe ina ʼuʼufi he tuʼuga agahala.” (1 Pet. 4:8) Ko te ʼu kiʼi fihifihia ʼaia, ʼe tupu ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. Ko tātou fuli, ʼe tou tautau tūkia. (Sake 3:2) Kapau ʼe tou mahino ki te faʼahi ʼaia pea mo tou mulimuli ki te Lēkula ʼAulo, ʼaē ko te fai kiā nātou ʼaē, ia te meʼa ʼaē ʼe tou loto ke natou fai maʼa tātou, ʼe feala anai ke tou fakalaka ʼi te ʼu kiʼi fihifihia ʼaia ʼo tou fakamolemole pea mo tou galoʼi.—Mat. 7:12.
Kae kapau ʼe ʼi ai he meʼa ʼe fakatupu kovi ki tau ʼu felōgoi pea mo he tahi ʼo te kōkelekāsio pea mo ke sio ʼe ʼaoga ke ke fetogi tau aga, ko te agapoto ʼe ina uga anai koe ke ke fakatokatoka fakavilivili, heʼe fakalogo kiai tau ʼu felōgoi pea mo Sehova. Neʼe foaki e Sesu ia te tokoni ʼaenī ki tana kau tisipulo: “Koia, kapau ʼe ke ʼaumai tou mōlaga ki te ʼaletale pea ʼe ke manatuʼi ai ko tou tehina ʼe nofo mo hona lotomamahi kiā te koe, tuku muʼa tou mōlaga ʼi te muʼa ʼaletale, kā ke ʼalu muʼa ʼo fakatokatoka mo tou tehina, pea kā ke liliu mai, pea hoki ke momoli ai leva tou mōlaga.” (Mat. 5:23, 24) ʼE lagi neʼe hoko he femahinohalaʼaki. Kapau koia, ʼe tonu ke tou fakatokatoka ʼaki hatatou fakamuʼamuʼa ia tatatou logotahi faka Kilisitiano pea mo tou taupau tuʼumaʼu ia he ʼu felōgoi lelei. Ko he felōgoi lelei ʼo nātou fuli ʼo te kōkelekāsio ʼe tokoni lelei anai ki te fakatokatoka ʼo te ʼu femahinohalaʼaki pea mo te fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia fuli ʼaē ʼe tupu ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa.
KOTOU FOAKI HE ʼU TOKONI FAKA TOHI-TAPU ʼE ʼAOGA
ʼI ʼihi temi, ʼe ʼaoga ki te kau tagata taupau ke natou tokoniʼi he tahi pea mo fakatonutonuʼi tana faʼahiga manatu. Ko he faʼahi ʼe mole faigafua tuʼumaʼu. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Kalate: “ ʼU tehina, kapau ʼe ʼi ai he tagata ʼe fai hana lakahala iā muʼa ʼo hana ʼiloʼi, ko koutou ʼaē ʼe kotou maʼu ia te ʼu kalitātē fakalaumālie, kotou faigaʼi te fakatonutonuʼi ʼo te tagata ʼaia ʼaki he agamalū.”—Kal. 6:1.
Kapau ʼe natou tōkakaga ki te faga ovi ʼaki ia te ʼofa, ʼe puipui anai e te kau tagata taupau ia te kōkelekāsio mai te ʼu tuʼutāmaki fakalaumālie pea mo tōkakaga ke ʼaua naʼa tuputupu ʼi te kōkelekāsio ia he ʼu fihifihia. ʼE tonu ki te kau tagata tauhi ovi ke natou fakahoko tonatou ʼu maʼua ki te kōkelekāsio ʼo mulimuli ki te fakapapau ʼaē neʼe fai e Sehova ʼaki ia Isaia: “ ʼE tonu anai ke natou tahi liliu ko he nonoʼaga mokā matagi pea mo he holaʼaga mokā ʼafā, ohagē ko he ʼu kiʼi tafegā vai ʼi he kele magemage, ohagē ko te malumalu ʼo he mata maka ʼi he kele kakā.”—Isa. 32:2.
TE FAʼAHIGA FAKATOKATOKAʼO ʼIHI HALA ʼE MAMAFA
Kapau ʼe tou lotolelei ke tou fakalaka ʼi te ʼu hala pea mo tou fakamolemole, ʼe mole faka ʼuhiga leva ʼe tou moeʼi ʼotatou mata ʼi te ʼu hala peʼe tou faka lakatonuʼi. ʼE mole tupu fuli pē te ʼu hala ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa, mokā fai e he tehina ia he hala mamafa ʼuhi ko ia totonu peʼe ʼuhi ko te kōkelekāsio, ʼe mole lelei ke tou moeʼi ʼotatou mata ki te hala ʼaē neʼe fai. (Lev. 19:17; Pes. 141:5) ʼI te fuakava ʼo te Lao, neʼe i ai te ʼu fakafuafua ʼo te mamafa ʼo te ʼu agahala pea mo te ʼu hala. ʼE toe fēia pē ʼi te kau Kilisitiano.—1 Soa. 5:16, 17.
Neʼe fakahā e Sesu peʼe feafeaʼi ia te faʼahiga fakatokatoka ʼo te ʼu fihifihia ʼi te kau Kilisitiano ʼuhi ko he ʼu hala mamafa. Tou fakatokagaʼi ia te manatu ʼaē neʼe talanoa kiai: “Kapau ʼe fai e tou tehina he agahala, [1] ʼalu ʼo fakahā age kiā te ia tana hala iā koe pea mo ia tokotahi. Kapau ʼe fakalogo kiā te koe, pea kua ke maʼu tou tehina. Kae kapau ʼe mole fakalogo kiā te koe, [2] toʼo mo koe he tokotahi peʼe ko he toko lua, koteʼuhi ke vakaʼi te meʼa fuli ʼi he tala ʼa he ʼu fakamoʼoni e toko lua peʼe toko tolu. Pea kapau ʼe mole fakalogo kiā nātou, [3] fakahā ki te kōkelekāsio. Pea kapau leva ia ʼe mole fakalogo ki te kōkelekāsio, pea ke hagē ia ia kiā te koe ko he tagata ʼo te ʼu puleʼaga pea mo hagē ko he tagata tānaki tukuhau.”—Mat. 18:15-17.
Ko te faʼifaʼitaki ʼaē neʼe foaki ki muli mai e Sesu ʼaē ʼe tuʼu iā Mateo 18:23-35, ʼe fakahā lelei ai ia te faʼahiga agahala ʼaē ʼe talanoa kiai iā Mateo 18:15-17: Ko te ʼu agahala ʼaia ʼe feala ke pipiki kiai te ʼu fihifihia faka paʼaga peʼe ko ni ʼu meʼa ʼa kita, ohagē lā ko he maʼua neʼe mole tou huʼi peʼe ko he gāue neʼe tou fai fakakākā, peʼe ko he matagafua kua ʼulihi ʼaki he ʼu fasituʼu.
Kapau ʼe ke maʼu he ʼu fakamoʼoni ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼi te kōkelekāsio neʼe ina fai he agahala mamafa fēia kiā koe, ʼaua naʼa ke fakaovi fakavilivili ki te ʼu tagata taupau peʼe ki he tahi age ʼo kole ke lagolago kiā koe. Ohagē pē ko te tokoni ʼaē neʼe tuku mai e Sesu, ʼalu muʼa kiā ia ʼaē neʼe ke fihifihia mo ia. Faigaʼi ke kolua fakatokatoka ʼāteaina pē ia te fihifihia ʼo mole fakapipiki ia he tahi age ki te faʼahi ʼaia. Kapau ʼe mole ina tokagaʼi ia tau ʼu faiga, tuku ke fakalaka ia he kiʼi temi ʼi muʼa ʼo hau toʼo ia he tonu. Manatuʼi neʼe mole ʼui e Sesu: ‘ ʼAlu tuʼa tahi ʼo fakahā kiai tana hala.’ Kapau ʼe mole ina fakamoʼoni ʼi te moʼi temi pē ʼaia ia tana ʼu hala ʼo mole fai fakalelei, ʼe lagi lelei age ke kolua toe palalau ki te faʼahi ʼaia ʼi he tahi age temi. Kapau ʼe ke lava fakatokatoka fēia ia te fihifihia, ʼe loto fakafetaʼi anai ia ia ʼaē neʼe agahala kiā koe ʼi tau mole fakahā ia tana hala ki ʼihi age pea mo ʼaua naʼa ʼulihi ia tona matagafua ʼi te lotolotoiga ʼo te kōkelekāsio. Kua lava lelei tau fakatuʼutuʼu: ‘Kua ke maʼu tou tehina.’
ʼI te temi ʼaē ʼe fakamoʼoni ai ʼe ia ʼaē neʼe agahala ia tana hala, ʼe ina kumi anai ia te fakamolemole pea mo te fakatokatoka, ʼe mole he ʼuhiga ʼo hatatou fai ia he tahi age meʼa. ʼO hā ʼaki mai, tatau aipē peʼe mamafa, ko te ʼu agahala ʼaenī ʼe fakatuʼakoi pē tona fakatokatoka kiā nātou ʼaē ʼe pipiki ki te faʼahi ʼaia. ʼE mole kau kiai ia te ʼu agahala ohagē ko te folonikāsio, te tono, te tagata ʼaē fia fai tagata mo te fafine ʼaē fia fai fafine, te laukovi fakaʼatua, te ʼapositasia, te tauhi taulāʼatua pea mo ʼihi atu ʼu agahala mamafa. (1 Ko. 6:9, 10; Kal. 5:19-21) ʼO ʼuhiga ia mo te ʼu taʼi agahala ʼaia, ʼe mole gata ʼaki pē te fai fakalelei ʼo ia ʼaē neʼe hala. Koteʼuhi ʼe fakatupu kovi ki te maʼa ʼo te kōkelekāsio ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai, ko te ʼu taʼi fihifihia ʼaia ʼe tonu ke fakahā ki te kau tagata ʼāfea ke natou gāue kiai.—1 Ko. 5:6; Sake 5:14, 15.
Kapau neʼe mole ke maʼu tou tehina ʼaki hau ‘fakahā age kiā te ia tana hala ia koe pea mo ia tokotahi,’ ʼi te temi leva ʼaia ʼe feala hau mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu: Toʼo mo koe he tokotahi peʼe ko he toko lua moʼo toe palalau ki tou tehina. Ko nāua ʼaē kā ke toʼo, ʼe tonu mo nāua ke nā fakatuʼutuʼu ke nā maʼu tonā tehina. ʼE lelei age mo kapau neʼe nā sisio tonu ki te hala ʼaē ʼe lau, kae kapau neʼe mole he tahi neʼe sio tonu, ʼe feala hau toʼo mo koe ia he ʼu tehina ʼe nā liliu anai ko he ʼu fakamoʼoni ki te felōgoi ʼaē kā hoko. ʼE lagi nā māhani ʼi te ʼu ʼaluʼaga fēia, ʼe lagi nā lava fakahā atu anai pe neʼe hoko moʼoni ia he hala. Ko te ʼu tagata ʼāfea ʼaē kā ke filifili ko he ʼu fakamoʼoni ʼe mole nā fakafofoga anai ia te kōkelekāsio, koteʼuhi neʼe mole hinoʼi nāua e te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea ke nā fakatokatoka ia te fihifihia.
Kapau ʼe ke ʼiloʼi papau neʼe agahala mamafa ia tou tehina kiā koe, kapau ʼe ke lava fakamoʼoni ia te faʼahi ʼaia, kapau ʼi tau fai liuliuga neʼe mole lava fakatokatoka ia te fihifihia—ʼaki hakolua palalau ʼāteaina pe neʼe kotou palalau mo he tahi age ʼu tehina—kae ʼe ke tokagaʼi ʼe mole hona fua, ʼe tonu anai ke fakahā ia te fihifihia ʼaia ki te ʼu tagata taupau ʼo te kōkelekāsio. ʼAua naʼa galo kiā koe ʼe toe faiga mo nātou ke natou taupau ia te tokalelei pea mo te maʼa ʼo te kōkelekāsio. ʼI te kua ʼiloʼi e te kau tagata ʼāfea, kua ke ʼosi koe mo meʼa fuli neʼe feala ke ke fai. Tuku ia te fihifihia ke natou fakatokatoka pea mo ke falala kiā Sehova. ʼAua naʼa ke tuku he aga ʼa he tahi ke ina faka tūkia peʼe ina faʼao ia te fiafia ʼaē ʼe ke maʼu ʼi tau tauhi kiā Sehova.—Pes. 119:165.
Kapau ʼi te hili ʼo tanatou vakavakaʼi ia te faʼahi ʼaia, ʼe ʼiloʼi anai e te kau tagata tauhi ovi neʼe agahala mamafa moʼoni ia te tehina kiā koe pea mo natou fakatokagaʼi ʼe mole fia fakahemala pea mo fia fakatokatoka ʼaki he fakapotopoto ʼe tuha mo te faʼahi ʼaē neʼe hoko, ʼe lagi ʼaoga anai kiā nātou ke natou fakamavae ia ia ʼaē ʼe talagataʼa pea mole fia fakahemala. ʼE natou puipui anai te faga ovi pea mo taupau ia te maʼa ʼo te kōkelekāsio.—Mat. 18:17.