Kua Nātou Fakatuʼutuʼu Moʼo Fai ʼo Te Finegalo ʼo Sehova
Kāpite 16
Ko He Fāmili Fakatautehina Logotahi
HILI taʼu e 2 000 ʼi tana ʼosi felōgoi fakahagatonu mo te tagata ko Apalahamo pea mo tona hōloga, te kau Iselaele, ko Sehova ʼAtua neʼe “tokaga . . . ki te ʼu puleʼaga ke feala hana toʼo mai iā nātou he hahaʼi ki tona huafa.” (Gāue 15:14) Tatau aipē pe ko te faʼahi fea ʼo te kele ʼaē ʼe natou nonofo ai, ko te hahaʼi ʼa Sehova ʼaē ko tana ʼu fakamoʼoni, ʼe natou fakatahi ʼi te logotahi ʼi te manatu mo te ʼu gāue. Ko te logotahi ʼa te hahaʼi ʼi te huafa ʼo te ʼAtua ʼe ko te fua ʼaia ʼo te fakahoko ʼo te gāue ʼaē neʼe tuku e Sesu ki tana kau tisipulo. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kotou ʼolo pea ke kotou fai ni ʼu tisipulo ʼi te hahaʼi ʼo te ʼu fenua fuli pē, ʼo papitemaʼi ia nātou ʼi te huafa ʼo te Tamai pea mo te ʼAlo pea mo te laumālie māʼoniʼoni, ʼo kotou ako ia nātou ke natou mulimuli ki te ʼu meʼa fuli pē ʼaē neʼe au fakatotonu atu kiā koutou.”—Mat. 28:19, 20.
ʼI te temi ʼaē neʼe ke foaki ai tou maʼuli kiā Sehova pea mo ke papitema, neʼe ke liliu ai ko te tisipulo ʼa Sesu Kilisito, kua ke kau ki te fāmili faka Kilisitiano pea mo logotahi ʼi te mālamanei kātoa ʼaē ʼe mole natou tuku ia te kehekehe ʼo te ʼu puleʼaga, peʼe ko te ʼu telepī, peʼe ko te ʼu fihifihia faka ekonomika ke natou fakamavetevete iā nātou. (Pes. 133:1) ʼE ke ʼofa ai pea mo fakaʼapaʼapa ai ki tou ʼu kaugā gāue Kilisitiano ʼi te kōkelekāsio, tatau aipē peʼe mole tou lanu tahi peʼe mole tou puleʼaga tahi mo ʼihi. ʼE lagi ʼe ʼi ai niʼihi ʼi tou ʼu kaumeʼa lelei ʼi te kōkelekāsio ʼe ko he hahaʼi ki muʼa atu neʼe mole ke tali ke ke fakatahi mo nātou ʼuhi ko tonatou lanu, tonatou faʼahiga maʼuli, tonatou faʼahiga ako peʼe ko tonatou ʼaluʼaga ʼi te faʼahi faka ekonomika. Kae ʼe tou fakahā fuli ʼi te logotahi, ia te ʼofa fakatautehina ʼaē ʼe mole mālualoi, ko he ʼofa ʼe ina faʼufaʼu he noʼo ʼe mole maumau gafua, ʼe mālohi age ia ʼi te ʼu felōgoi kehekehe, peʼe faka kaumeʼa, fakalotu peʼe faka fāmili.—Mko. 10:29, 30; Kol. 3:14; 1 Pet. 1:22.
TOU FETOGI TATATOU FAʼAHIGA MANATU
Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe faigataʼa hana pulihi he ʼu manatu hala ʼo ʼuhiga mo te lanu, peʼe ko he faʼahi faka politike, peʼe faka sōsiale, peʼe ko niʼihi atu ʼu manatu neʼe ina tāʼofi, pea ʼe feala ke ina manatuʼi te kau ʼuluaki Kilisitiano Sutea. Neʼe tonu ke natou liʼaki te ʼu manatu hala fakalotu ʼaē neʼe natou maʼu ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi ʼo te tahi atu ʼu puleʼaga. Manatuʼi iā muʼa ʼo te fekauʼi e Sehova ia Petelo ki te ʼapi ʼo Kolonelio, te tagata taki tau Loma, neʼe ina teuteuʼi fakalelei ia ia. Lau ia te koga tohi ʼo Gāue kāpite 10.
ʼI te meʼa ʼaē neʼe hā kiā Petelo, neʼe logo ai ki te leʼo neʼe ina ʼui age ke ina matehi pea mo ina kai te ʼu manu ʼe heʼe maʼa ʼi te faʼahi ʼo te ʼu toʼotoʼoga faka lotu, he ʼu manu neʼe mole tonu ke fāfā kiai te kau Sutea. ʼI te temi ʼaē neʼe fakafisi ai ia Petelo, neʼe ʼi ai te leʼo neʼe haʼu mai te lagi ʼo ʼui fēnei: “ ʼAua naʼa ke ʼui ʼe ʼuli te ʼu meʼa ʼaē kua fakamaʼa e te ʼAtua.” (Gāue 10:15) Neʼe ʼaoga ke fakahoko e te ʼAtua ia te faʼahi ʼaia moʼo teuteuʼi te ʼatamai ʼo Petelo ki te gāue ʼaē neʼe foaki age ki ai, ʼaē ko tana ʼalu ʼo ʼaʼahi ia te tagata ʼo te ʼu puleʼaga. Kae ʼi tana fakalogo ki te takitaki ʼa Sehova, neʼe ʼui fēnei leva e Petelo kiā nātou ʼaē neʼe fakatahi mo ia: “E koutou iloi’pe, e tapu te fakatahi, mo te fakaovi a he tagata sutea ki he matapule. Kae kua fakaha mai e te Atua kia te au, aua te lau ki he tagata e tapu mo uli ia. Koena te tupuaga o taku mole toe fehui, kae au haù i toku fekauiʼage.” (Gāue 10:28, 29; Tauhi Foou) Ki muli age neʼe sio mata ia Petelo ki te fakamoʼoni e Sehova ia tana tali ia Kolonelio pea mo tona kaugā ʼapi.
Ko Saulo ʼo Talesi, ko he Faliseo neʼe lelei ʼaupitō tana ako, neʼe ina fakavaivai ifo ia ia ke fakatahi mo he ʼu hahaʼi neʼe mole ina ʼamanaki tuʼa tahi ʼe fakatahi anai mo nātou ʼi he ʼaho. Neʼe toe tonu foki ke fakalogo kiā nātou ʼaia. (Gāue 4:13; Kal. 1:13-20; Filp. 3:4-11) ʼE feala ke tou fakakaukauʼi mo te ʼu fetogi manatu neʼe fakahoko e te ʼu hahaʼi ohagē ko Selesio Paulo, Tenisio, Tamalisi, Filemone, Onesime pea mo ʼihi atu ʼi tanatou tali ia te logo lelei pea mo natou liliu ko te ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito.—Gāue 13:6-12; 17:22, 33, 34; Film. 8-20.
TOU TAUPAU IA TE LOGOTAHI FAKA MĀLAMANEI
ʼE mahino papau ia, ko te ʼofa ʼaē neʼe fakahā e te ʼu tehina mo te ʼu tuagaʼane ʼo tou kōkelekāsio ʼaē neʼe ina taki mai koe kiā Sehova pea mo tana kautahi. Neʼe heʼeki ke logoʼi ia he ʼofa fēia ʼi he tahi age kautahi. Neʼe ke fakatokagaʼi iā nātou ia te ʼofa pea mo te logotahi, te fakaʼiloga ʼo te kau tisipulo moʼoni ʼa Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina ʼui totonu fēnei: “ ʼE au foaki atu kiā koutou te fakatotonu foʼou, ke kotou feʼofaʼofani; ohagē ko taku ʼofa ʼaē kiā koutou, ke toe fēia foki mo koutou, ke kotou feʼofaʼofani. ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe kotou femaʼuʼaki te ʼofa.” (Soa. 13:34, 35) Kae ʼe toe lahi age tau leleiʼia ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe fai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te tagata fuli pē ʼi te temi nei, ʼi tau mahino ʼaē ko te ʼofa ʼaē ʼe maʼu ʼi tou kōkelekāsio ʼe ko te fakaʼata ʼaia ʼo te ʼofa ʼaē ʼe maʼu ʼi te foʼi fāmili faka mālamanei ʼo te hahaʼi ʼa Sehova! ʼE ke sio pea mo ke kau ki te fakahoko ʼo te lea faka polofetā ʼo te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te fakatahitahiʼi ʼo he hahaʼi ʼi te ʼu ʼaho fakamuli moʼo tauhi kiā Sehova ʼi te tokalelei pea mo te logotahi. He koʼē ʼe mole ke lau ia te lea faka polofetā ʼaia? ʼE tou maʼu iā Mikea 4:1-5.
ʼUhi ko te lahi ʼo te ʼu fakatupu maveuveu ʼi te temi nei, ko ai ʼaē neʼe feala ke ina ʼui ʼe logotahi anai te hahaʼi “mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepī pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli”? (Fakh. 7:9) Fakakaukauʼi age muʼa te kehekehe ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe lakalaka ki muʼa ia tonatou maʼuli ʼi te faʼahi faka mālama pea mo ʼaē ʼo nātou kei pipiki ki tanatou ʼu agaʼi fenua ʼāfea. ʼO fēia mo te fakataupiepie ʼa te ʼu lotu ʼaē ʼe natou faka mavetevete ia te hahaʼi ʼo he lanu ʼe tahi peʼe ko he puleʼaga ʼe tahi. ʼUhi ko te tuputupu ʼo te tauhi fakavale ki te fenua, kua ʼāʼāsili age te mavetevete ʼa te hahaʼi ʼi te faʼahi faka politike. Kapau ʼe ke tokagaʼi ia te mavetevete ʼaē ʼe hoko ʼi ʼihi hahaʼi ʼi te potu fuli ʼuhi ko te ʼu meʼa faka ekonomika, pea mo ʼihi ʼatu ʼu tupuʼaga, ko te faka logotahiʼi ʼo he ʼu hahaʼi mai te ʼu puleʼaga ʼaia, te ʼu kūtuga agatuʼu, te ʼu kautahi pea mo te ʼu kalasi ʼaki te noʼo ʼo te ʼofa pea mo te tokalelei, ʼe ko he milakulo ia ʼe gata pē ki te ʼAtua Māfimāfi ʼe feala tana fakahoko ia te faʼahi ʼaia.—Sakl. 4:6.
Kae ko te logotahi ʼaia ʼe ko he faʼahi ʼe moʼoni, pea ʼi te temi ʼaē ʼe ke liliu ai ko te Fakamoʼoni ʼa Sehova, kua ke kau ki te fāmili logotahi ʼaia. Neʼe fakahū koe ʼe tau tui ki he palatiso fakalaumālie. ʼI te temi nei kua ke nofo ʼi te palatiso ʼaia, koia ʼe ko tou maʼua ke ke tokoni ki te taupau ʼo te faʼahi ʼaia. ʼE feala hau fai ʼaki hau mulimuli ki te tokoni ʼa te ʼapositolo ko Paulo, ʼaē ʼe tuku mai iā Kalate 6:10: “ ʼI te temi fuli pē ʼaē ʼe tou maʼu ai hotatou temi faigamālie, tou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei ki te hahaʼi fuli pē, kae tāfito foki kiā nātou ʼaē ko ʼotatou kāiga ʼi te tui.” ʼE tou toe taupau ia te palatiso fakalaumālie ʼaia ʼo mole tou “fai he meʼa ʼaki he manatu fakataupiepie, ʼaki he fia hā, kae ʼaki te loto fia mālalo, [tou] faka ʼuhiga ia nātou ʼaē ohagē ʼe natou māʼoluga age iā [tātou], ke mole [tou] tōkakaga pe ki te ʼu meʼa ʼa [tātou] totonu, kae ke [tou] toe tōkakaga pe foki ki te ʼu meʼa ʼa ʼihi.” (Filp. 2:3, 4) Kapau ʼe tou haga sio ki totatou ʼu tehina mo tuagaʼane Kilisitiano ohagē ko te sio ʼa Sehova kiā nātou, kae mole tou sioʼi tonatou ʼuhiga—ʼo mole tou tokagaʼi tonatou ʼu vaivaiʼaga, ʼaē kā puli anai ʼaki te temi—pea ʼe tou hoko atu anai tatatou taupau ia he ʼu felōgoi lelei pea mo fiafia mo nātou ʼaia.—Efe. 4:23, 24.
KE TOU FETOKAGAʼAKI IĀ TĀTOU
Ohagē ko tona fakahā mai e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe fetokagaʼaki iā nātou ʼo te kōkelekāsio. (1 Ko. 12:14-26) Ko te meʼa ʼaē ʼe malave ki he koga ʼo te kautahi ʼa te ʼAtua, ʼe toe malave foki ki te hahaʼi fuli ʼa te ʼAtua. ʼE feala ke tou vaha mamaʼo mo ʼihi ʼi totatou fāmili faka mālamanei, kae ʼe lahi pē tatatou tōkakaga ʼaē ki tonatou fiafia. Kā fakatagaʼi ʼihi ʼo totatou ʼu tehina, ʼe tou lotomamahi ʼaupitō. Kapau ʼe nofo ʼihi ʼi te faigataʼaʼia pe neʼe hoko kiā nātou he tuʼutāmaki faka nātulā, te tau peʼe ko he tau faka sivile, ʼe kumi e tonatou ʼu tehina he ʼu puleʼaki mo tokoni kiā nātou ʼi te faʼahi fakalaumālie pea mo te faʼahi fakasino.—2 Ko. 1:8-11.
ʼI te ʼaho fuli ʼe tonu ke tou faikole maʼa totatou ʼu tehina. ʼE ʼi ai totatou ʼu tehina ʼe felāveʼi mo te ʼu fakahala. Kapau ʼe hā ia te ʼu mamahi ʼo ʼihi age ʼi totatou ʼu tehina, kae ko te fakafeagai ʼaē ʼe felāveʼi mo ʼihi ʼi te ʼaho fuli ʼi te fale gāue peʼe ʼi tonatou ʼu loto fale ʼaē ʼe mavetevete ʼi te faʼahi fakalotu, ʼe mole lokoloko hā. (Mat. 10:35, 36; 1 Tes. 2:14) ʼE tou tuʼania ia te ʼu ʼaluʼaga ʼaia, koteʼuhi ʼe tou faʼufaʼu ia he kautahi fakatautehina ʼi te mālamanei kātoa. (1 Pet. 5:9) ʼE toe kau ai foki mo nātou ʼaē ʼe gāue mālohi ʼi te selevisi ʼaē kiā Sehova, ia nātou ʼaē ʼe natou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼi te fai faka mafola peʼe ʼi tonatou ʼuhiga taupau ʼi te kōkelekāsio. ʼO toe fēia pē mo nātou ʼaē ko tonatou maʼua ko te tokaga ki te gāue faka mālamanei. Ko nātou fuli ʼaia ʼe ʼaoga kiai tatatou ʼu faikole, heʼe tou fakahā ai ia he loto tokaga fakamālotoloto pea mo he ʼofa ki totatou ʼu tehina, tatau aipē peʼe mole tou lava fai ia he meʼa moʼo tokoni kiā nātou.—Efe. 1:16; 1 Tes. 1:2, 3; 5:25.
ʼUhi ko te ʼu maveuveu ʼaē ʼe hoko ʼi te kele ʼi te ʼu ʼaho fakamuli ʼaenī pea mo te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē ʼe tupu mai ai, ʼo fēia ki te ʼu tuʼutāmaki ʼe hoko putuputu, ohagē ko te ʼu mafuike, te ʼu lōmaki, ʼe tonu ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke natou nonofo teuteu ke natou fetokoniʼaki. ʼI ʼihi temi, ʼe tonu ai ke fakatuʼutuʼu he kau haofaki maʼuli ʼe natou lotolelei kiai peʼe fakatuʼutuʼu he tokoni maʼuhiga ʼi te faʼahi fakasino. Neʼe tuku e te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ia he faʼifaʼitaki lelei ʼi te faʼahi ʼaia. ʼI te temi ʼaē neʼe felāveʼi ai ia te ʼu tehina ʼo Suta mo te hoge, neʼe manatuʼi e te ʼu tisipulo ʼo te ʼu fenua ʼaē, ia te fakatotonu ʼa Sesu pea neʼe natou fiafia ʼi te foaki ʼo he ʼu meʼa ʼofa maʼa tonatou ʼu tehina. (Gāue 11:27-30; 20:35) Neʼe fai e te ʼapositolo ko Paulo ia te ʼu fakatuʼutuʼu ke feala ke fai ia meʼa fuli ʼi te fakatokatoka. (2 Ko. 9:1-15) ʼI totatou temi, mokā hoko ki ʼihi ʼo totatou ʼu tehina he ʼu tuʼutāmaki faka punamaʼuli, pea mo ʼaoga ai he meʼa kiā nātou, ʼe foaki fakavilivili e te kautahi ʼa Sehova pea mo te kau Kilisitiano takitokotahi ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga moʼo tokoni kiā nātou.
NEʼE TUKU KEHEʼI MOʼO FAI ʼO TE FINEGALO ʼO SEHOVA
Ko totatou fāmili faka mālamanei pea mo logotahi neʼe fakatuʼutuʼu moʼo fai ʼo te finegalo ʼo Sehova. Pea ʼi totatou temi, ko tona finegalo ke faka mafola ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼi te kele kātoa ko he fakamoʼoni ki te ʼatu ʼu puleʼaga. (Mat. 24:14) Logopē lā tatatou fai ia te gāue ʼaia, ʼe toe loto foki e Sehova ke tou maʼu tuʼumaʼu ia he aga ʼe ʼalutahi mo tana ʼu lēkula māʼoluga. (1 Pet. 1:14-16) Ke feala hatatou fakahoko ia te gāue ʼa Sehova, ʼe tonu ke tou maʼu ia te fakalogo pea mo tou gāue ki te fakatuputupu ʼo te logo lelei. (Efe. 5:21) ʼE mole ko te temi ʼaenī ke tou kumi ai ia te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiā tātou, kae ʼe tonu ke tou tuku ki muʼa ia te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼi totatou maʼuli. (Mat. 6:33) Kapau ʼe tou haga taupau ia te faʼahi ʼaia ʼi totatou ʼatamai pea mo tou gāue ʼi te logotahi ʼuhi ko te logo lelei, pea ʼe tou maʼu anai ia te fiafia ʼi te temi nei pea mo he ʼu tapuakina heʼegata.
ʼI totatou ʼuhiga Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼe tou makehe mai ʼihi age hahaʼi, he neʼe tuku keheʼi ia tātou ohagē ko he hahaʼi maʼa, mālohi ʼi te gāue ki totatou ʼAtua. (Tito 2:14) Kapau ʼe tou makehe ʼaupitō, ʼe mole ʼuhi heʼe tou loto ke tokagaʼi tātou. Kailoa, ko te tauhi ʼaē kiā Sehova ʼaē ʼe ina faka makeheʼi ia tātou. ʼE mole gata pē ki tatatou gāue fakatahi mo totatou ʼu tehina ʼi te mālamanei kātoa, kae ʼe tou palalau ki te lea pē e tahi, ʼaē ʼo te moʼoni pea ʼi te logotahi ʼe tou gāue ʼo ʼalutahi mo te moʼoni ʼaē ʼe tou faka mafola. Neʼe fakakikite e Sehova ia te faʼahi ʼaia ʼaki ia tana polofetā ko Sofonia ʼi tana ʼui fēnei: “ ʼE au foaki anai ki te hahaʼi he fetogi, ʼe ko he lea maʼa, ke feala hanatou pāui fuli ki te huafa ʼo Sehova, ke natou tauhi fakatahi kiā te ia.”—Sofo. 3:9.
Neʼe fakahā foki e Sehova kiā Sofonia ke ina fakamatala ia te fāmili faka mālamanei logotahi pea mo maʼa ʼaē kua fakatuʼu moʼoni ʼi te temi nei, ʼo tou lau fēnei: “Kae kiā nātou ʼaē kā toe anai ʼi Iselaele, ʼe mole natou fai anai he ʼu aga heʼe faitotonu, pea ʼe mole natou fakamatala anai ni ʼu loi, pea ʼe mole maʼu anai ʼi tonatou ʼu gutu he ʼalelo kākā; koteʼuhi ʼe natou kakai anai pea mo natou tākokoto anai, pea ʼe mole ʼi ai anai he tahi ʼe ina fakamatakuʼi ia nātou.” (Sofo. 3:13) ʼUhi ko tanatou mahino ki te Folafola ʼa Sehova, te moʼoni pea mo tanatou kua fakafoʼou ia tonatou ʼatamai pea mo faka ʼalutahi ia tonatou maʼuli mo te ʼu lēkula ʼa Sehova, ʼe feala ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke natou gāue ʼi te logotahi. ʼE feala ke natou fai ia he ʼu meʼa ʼe mata faigataʼa ki ʼihi ʼi tanatou sisio fakatagata. ʼIo, ko te kautahi faka mālamanei ʼaia ʼa te kau Kilisitiano, ʼe natou faʼufaʼu ia he hahaʼi makehe, te hahaʼi ʼa te ʼAtua, ʼaē ʼe natou faka maʼuhigaʼi ia Sehova ʼi te kele kātoa.—Mik. 2:12.
Ko te kautahi faka mālamanei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe natou fakahoko fakalelei ia te faʼahi ʼaē neʼe talanoa kiai ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te fakaʼiloga ʼo tana kau tisipulo moʼoni. Ko ʼaē ʼe ina kumi ke mahino kiā Sehova ʼe ina fakatokagaʼi anai ia te fakaʼiloga ʼaia mo kapau ʼe sio ki te ʼu ʼaluʼaga ʼaē ʼe hoko ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼE tou fiafia ʼaupitō ʼi tatatou kau ki te hahaʼi ʼaē neʼe fakatuʼutuʼu e Sehova ke ina maʼu ia te pilivilēsio ʼaē ke ina fakahoko ia te minisitelio faka kolōlia ʼi te ʼu temi fakaʼosi ʼaenī! Kapau ʼe tou haga kofuʼi ia te ʼofa pea mo tou makehe ʼaki ia te fakaʼiloga ʼaia, ʼe mahino papau ia ʼe tou maʼu anai he ʼu tuʼuga pilivilēsio fakafiafia ʼi te lotolotoiga ʼo totatou fāmili faka mālamanei pea mo logotahi.