Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w93 1/6 p. 3-4
  • ʼE Feafeaʼi Koa Te Totonu ʼo Te Hisitolia ʼo Te Tohi-Tapu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Feafeaʼi Koa Te Totonu ʼo Te Hisitolia ʼo Te Tohi-Tapu?
  • Te Tule Leʼo—1993
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko te ʼu fakamoʼoni ʼo te totonu
  • Ko te fai folau ʼa Luka ʼi te tai
  • “Neʼe Foaki Age e Sehova Te Malohi Ke Nā Palalau Mo He Lototoʼa”
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Ko He Faʼifaʼitakiʼaga Ki Te Gāue Faka Misionea Faka Kilisitiano
    Te Tule Leʼo—1992
  • “ ʼE Mole He Tahi Ia Koutou ʼe Mate Anai
    Fakamoʼoni Katoa Ki Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Neʼe Tokoni Ia Timoteo Kia Paulo
    Te Tohi ʼo Te ʼu Hisitolia Faka Tohi-Tapu
Te Tule Leʼo—1993
w93 1/6 p. 3-4

ʼE Feafeaʼi Koa Te Totonu ʼo Te Hisitolia ʼo Te Tohi-Tapu?

“ ʼE ʼAU tala te moʼoni, ʼe mole ʼau loi”, ko te tala ʼaia ʼa te tagata faitohi faka tohi-tapu ki tona kaumeʼa kei tūpulaga age (1 Timoteo 2:7). Ko te ʼu kupu ohage ko ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼa Paulo ʼe fakatupu ʼaki te fihi ki te hahaʼi fakafeagai ʼo te Tohi-Tapua. Ko taʼu e 1 900 tupu kua fakalaka talu mai te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu tohi ʼa Paulo. ʼI te ʼosi fuli ʼo te temi ʼaia, neʼe mole he tahi neʼe kua lava hana fakamoʼoni ki te mole totonu ʼo tana ʼu tohi.

Ko te tagata faitohi faka tohi-tapu ko Luka neʼe ina fakahā mo ia tana tokaga ʼaē ki te moʼoni. Neʼe ina fakamatala te maʼuli pea mo te minisitelio ʼo Sesu, pea hoko atu ai mo tana fakamatala ʼo te ʼu Gāue ʼa te kau ʼapositolo. ʼE tohi fēnei e Luka: “Neʼe ʼau tohi te meʼa fuli ʼi te faitotonu talu mai te kamataʼaga.” — Luka 1:3.

Ko te ʼu fakamoʼoni ʼo te totonu

Ko te ʼu hahaʼi fakafeagai ʼo te Tohi-Tapu ʼi te kamataʼaga ʼo te 19 sēkulō neʼe nātou fakafihiʼi te fakahagatonu ʼaē ʼa Luka ʼi tona ʼuhiga tagata fakamatala hisitolia. ʼE nātou toe ʼui foki ko te hisitolia ʼaē ʼi te tohi ʼo te ʼu Gāue neʼe faʼu ʼi te vaelua ʼo te lua sēkulō ʼo totatou temi. Ko te tagata Pilitania kumi koloā ʼo te temi ʼāfea ko Sir William Mitchell Ramsay, neʼe kau ia nātou ʼaē neʼe nātou faka tui ki te faʼahi ʼaia. Kae ʼi tana ʼosi kumi te ʼu higoa pea mo te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe talanoa ki ai ia Luka, neʼe fēnei leva tana fakamoʼoni: “Neʼe ʼau faka tui mamalie leva ʼi te ʼu kiʼi faʼahi kehekehe ko te fakamatala neʼe ina fakahā te moʼoni fakaofoofo.”

ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e Ramsay te meʼa ʼaē ʼe tou lau ʼi ʼoluga, ko te faʼahi e tahi ʼo ʼuhiga mo te fakahagatonu ʼa Luka neʼe kei ʼepu. Ko te meʼa neʼe ʼi ai tona ʼuhiga tāfito mo te ʼu kolo ko Ikoniume, Lisite, pea mo Telepē. Neʼe fakahā e Luka ko Ikoniume neʼe kehe ia Lisite pea mo Telepē, ʼo ina ʼui ko te ʼu kolo ʼaia “ko te ʼu kolo ʼo Likaoni”. (Gāue 14:6.) Kae, ohage ko tana fakahā e te mape ʼe ʼalu tahi mo ia, ko Lisite neʼe ōvi age ia ki Ikoniume ʼi tana vaha ʼaē mo Telepē. Ko ʼihi hahaʼi fai hisitolia neʼe nātou fakamatala ko Ikoniume neʼe ko te koga ʼo Likaoni; koia, ko te ʼu fakafeagai neʼe nātou fakafihiʼi ia Luka ʼi tana mole fai mo te faʼahi ʼaia.

ʼI te temi ʼaia, ʼi te taʼu 1910, neʼe maʼu e Ramsay te maka fakatuʼu ʼi te ʼu toega kolo ʼo Ikoniume ʼe fakahā ai ko te lea ʼo te kolo ʼaia neʼe ko te “phrygien” kae mole ko te faka likaoni. ʼE fēnei te fakamatala e te Dr. Merrill Unger ʼi tana tohi (Archaeology and the New Testament): “ ʼE lahi te tahi ʼu fakaʼiloga mai Ikoniume pea mo ʼihi ʼu koga meʼa ʼe nātou fakamoʼoni ʼe feala pe ko te lanu ʼo te hahaʼi ko te kau ‘Phrygie’.” ʼIo, ko Ikoniume ʼi te temi ʼo Paulo neʼe ko te kolo “phrygien” ʼi tana ʼu agaʼi fenua pea neʼe ʼāteaina ia mai “te ʼu kolo ʼo Likaoni”, pea ko te hahaʼi neʼe nātou palalau “ ʼi te lea ʼo Likaoni”. — Gāue 14:6, 11.

Ko te hahaʼi fakafeagai ʼo te Tohi-Tapu neʼe nātou fakafihiʼi te fakaʼaogaʼi e Paulo te kupu “politarchs” moʼo faka ʼuhiga ʼaki te ʼu pule kolo ʼo Tesalonika (Gāue 17:6, Traduction du monde nouveau, tā fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota). Ko te kupu ʼaia neʼe mole ʼiloa ia ʼi te ʼu tohi faka keleka. Neʼe hoki maʼu leva te ʼalesō ʼi te kolo ʼāfea ʼe tohi ai te ʼu higoa ʼo te ʼu pule kolo ʼe fakahigoaʼi ko te ʼu “politarchs” — ko te kupu tonu ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi e Luka. ʼE fēnei te fakamahino e W. Vine ʼi tana tohi (Expository Dictionary of Old and New Testament Words): “Ko te fakahagatonu ʼa Luka neʼe fakamoʼoni ʼaki te fakaʼaogaʼi ʼo te kupu ʼaia.”

Ko te fai folau ʼa Luka ʼi te tai

Ko te hahaʼi faiva ʼi te tai neʼe nātou fakasiosio te ʼu fakamatalatala ʼo te afāsia ʼe fakamatala ia Gāue kapite 27. Ohage ko tana fakamatala e Luka, ko te folau loaloaga ʼaē neʼe kau ai ia ia mo Paulo ʼe efihia ʼi te matagi mālohi mai te potu toga-hahake ʼe ōvi ki te motu ʼo Cauda, pea ko te kau tautai neʼe nātou matataku naʼa nātou tafea ki te ʼu tuʼuga ʼone fakamataku ʼo te ʼu faʼahi tokelau ʼo Afelika. (Gāue 27:14, 17, Traduction du monde nouveau, tā fakapilitānia ʼi te ʼu kumiʼaga, nota.) ʼAki te kau tautai māhani, neʼe maui mālie tanatou taki kehe mai te vaka mai Afelika ki he ala ʼi te potu hahake. Ko te matagi neʼe hoko pe tana agi mālohi, pea hoko ai mo te tafea ʼo te vaka ʼo ōvi ʼi te motu ʼo Malita, fakatatahiʼi ʼaia ko kilometa e 870 neʼe ina fai. Ko te hahaʼi faiva ʼo te tai ʼe nātou fakafuafua ko he folau ʼe felāveʼi mo he matagi mālohi ʼe laka ʼi te ʼaho e 13 ke ʼave mamaʼo feiā. Ko tanatou fakafuafua ʼe ʼalu tahi mo te fakamatala ʼa Luka ʼaē ʼe ina ʼui ko te afāsia neʼe fakaʼau ki te ʼaho 14 (Gāue 27:27, 33, 39, 41). ʼI tana ʼosi kumi te ʼu fakamatalatala fuli ʼo te fai folau ʼa Luka ʼi te tai, ko te tagata ʼe poto ʼi te fakalele vaka-lā ko James Smith neʼe fēnei tana ʼui fakaʼosi: “Ko he fakamatala ia ʼo te ʼu meʼa neʼe hoko moʼoni, neʼe tohi tonu ia e he tahi neʼe kau ai (...). ʼE mole feala ki he tagata peʼe ko he tautai hana fai he fakamatala ʼo he fai folau ʼi te tai ʼe lelei ʼaupito tona ʼu koga fuli, gata pe mo kapau ko he tahi neʼe mamata tonu ai.”

ʼUhi ko te ʼu meʼa ʼaia neʼe maʼu, ko ʼihi kau teolosia ʼe nātou tali te fihi moʼo taupau te totonu ʼo te faʼahi faka hisitolia ʼo te Tohi-Tapu. Kae ʼe feafeaʼi te faʼahi faka hisitolia ʼo te temi muʼa ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi faka hepeleo? Tokolahi te kau takitaki lotu ʼe nātou manatu tahi mo te filosofia ʼo te temi nei pea nātou ʼui ʼe maʼu ʼi te ʼu tohi ʼaia te ʼu fagana. Kae, ʼe lahi mo te ʼu fakamatala ʼo te hisitolia ʼo te temi muʼa ʼo te Tohi-Tapu neʼe vakaʼi, ʼo fakatupu ʼaki te fakalainoaʼi te ʼu fakafeagai. Ohage la, tou fakatokagaʼi te maʼu ʼo te puleʼaga ʼo Asilia ʼaē neʼe kua galoʼi ia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi pea mo Loma 9:1; 2 Kolonito 11:31; Kalate 1:20.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae