ʼI Amelika Latina Ko Te ’Ēkelesia ʼe Nofo Tuʼania — Koteā Te Tupuʼaga Neʼe Mavae Ai Te Toko Miliona?
MAI te tuʼakoi ʼo te potu tokelau ʼo Mekesike ki te potu taupotu ʼo Silia, ʼe teitei faigataʼa ki he kolo lahi peʼe ko he kolo veliveli ʼi Amelika latina hana mole fialahi ʼi he tuʼu ʼo hona ʼēkelesia Katolika Loma ʼi tona fenua. Kae, ko te “fetogi fakamataku ʼe lolotoga hoko ʼi Amelika latina”, ʼe fakahā e Joseph Davis, ko te tagata pule fakatuʼutuʼu ʼo te kautahi ʼo ʼuhiga mo te fakahaʼele ʼo te ʼu gāue ʼo te lotu katolika. Neʼe ina toe ʼui ʼo ʼuhiga mo te fenua ko Amelika latina, ʼaē neʼe ko te koga meʼa neʼe mālohi ai ia sēkulō e tolu tupu te pule ʼa te ’Ēkelesia Katolika Loma, ʼi te temi nei ʼe ʼamanaki ki he toe fetogi lahi.
Kua ʼiloʼi pe ia ko te pule ʼa te ’Ēkelesia Katolika ʼe lolotoga puli fakavilivili nei. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa kiai, neʼe fakafuafua te kau katolika tui ki te 15 ki te 100 ʼo te hahaʼi fuli ʼi Amelika latina. Ko te tohi (1991 Britannica Book of the Year) neʼe ina ʼui, ʼo fēnei: “Ko te ʼu ʼēpikopō katolika loma pea mo te tuʼi tapu neʼe mole nātou fufū tanatou tuʼania, mai tona ʼaluʼaga ʼaē, ʼi te hisitolia ko te ʼēkelesia katolika faka amelika latina neʼe kua hēhē ia mai te tui ʼāfea.” Koteā te tupuʼaga ʼo te meʼa ʼaia neʼe hoko? Koteā te tupuʼaga ʼo te mavae ʼa te tokolahi ʼaia ʼi te lotu katolika? Koteā te meʼa neʼe hoko kia nātou ʼaē neʼe hēhē mai ai?
Ko te kumi ʼo he fakamatalatala
Ko te kau takitaki katolika ʼe nātou tuku te hāla ʼo ʼanatou fihifihia ki te tuputupu ʼo “te ʼu magaʼi lotu”. Ko te patele eulopa neʼe gāue ʼi Polivia neʼe lāuga, ʼo fēnei: “Ko te ʼēkelesia ʼe hage ko he fuʼu ʼakau ʼaē neʼe ko tona mālohi neʼe maumauʼi e te ʼu vao kovi ʼo te ʼu magaʼi lotu.”
ʼI Alasatine, ʼe lau te ʼu lotu foʼou e 140 ʼi te taʼu fuli, ʼaē ʼe ʼiloga mai ai te lāvaki ʼo te hahaʼi ʼi te ’Ēkelesia katolika, mai te 90 ki te teau ki te 60 peʼe ki te 70 ki te teau talu mai te vaelua ʼo te ʼu taʼu 1970. ʼI Tijuana, pea mo Mekesike, ko te 10 ki te teau ʼi te toko lua miliona hahaʼi ʼe nonofo ai, neʼe ko te toko 327 lotu ʼe mole katolika ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia. Neʼe fakamatala e te nusipepa Time te meʼa ʼaenī: “ ʼE ko he meʼa faikehe, ʼe teitei lahi age te kau polotesita ʼi Pelesile ʼi te ʼēkelesia ʼi te ʼu ʼahotapu ʼi te kau katolika.” ʼE mole ko he meʼa fakapuna’maʼuli ʼi te ʼui ʼaē e te sulunale ʼo fēnei, ʼi te temi ʼaē “neʼe felāveʼi ai te ʼu kaletinale ʼo Amelika latina pea mo te tuʼi tapu ʼi te Kolo Vatikano moʼo felogoi ai ki te ʼu talanoa tāfito e lua ʼo te ʼēkelesia ia ʼaho nei”, ko te tahi ʼi te ʼu talanoa ʼaia neʼe ko te “fihifihia ʼo ʼuhiga mo te ʼu magaʼi lotu”.
ʼI te fono ʼa te kau ʼēpikopō ʼo Mekesike, ko te tuʼi tapu neʼe ina tala ʼe tupu te ʼu faga lotu foʼou “ ʼuhi mai te mole tokaga pea mo te lotonoa ʼo te ʼu foha ʼo te ʼēkelesia, ʼaē neʼe mole nātou fai tanatou gāue faka mafola evaselio”. He koʼe koa ʼe lotonoa “te ʼu foha ʼo te ʼēkelesia” ki te fakafimālie ʼo te ʼu meʼa fakalaumālie ʼa te kau Amelika latina logope la ʼaē ko te tokolahi ia nātou ʼaia ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te Tohi-Tapu? Ko te alatike ʼi te Última Hora, ʼo te La Paz, ʼi Polivia, ʼe ina fakamatala: “ ʼI te lagolago ʼaupito ʼo te ʼēkelesia ki te malamanei, ʼaē ko te ʼaho fuli pe ʼe ʼiloga mai ai tana fakamamaʼo ʼi tona ʼuhiga moʼoni. ʼE mole tonu ke tou puna’maʼuli ʼi hatatou maʼu ko he meʼa neʼe hoko, ko te kau pelepitelo e lahi age tanatou kau ki te ʼu meʼa sosioloke, pea mo te ʼu meʼa ekonomike, pea mo te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi tohi sulunale, peʼe ko te ʼu meʼa faka politike, ʼi tonatou tuʼulaga takitaki lotu.”
ʼE lahi age tanatou fai politike ʼi tanatou fai faka mafola?
Ko te kau ʼaē ʼa te ’Ēkelesia ki te meʼa faka politike ʼi te lolotoga ʼo te ʼu taʼu 1970 pea mo te ʼu taʼu 1980, ʼe mahino ia neʼe lagolago ki te fehiʼa ʼa te kau Amelika latina tokolahi ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te lotu katolika. Ko te ako neʼe fakahā ʼi te taʼu 1985 ʼe ina fai te fakatokaga ʼaenī ʼo ʼuhiga mo Maryknoll, ko te Sosiete ʼo Amelika ʼo te Komite fakafofoga katolika, pea mo tana ʼu faga gāue Amelika latina: “ ʼAki hana fai fakapotopoto ko Maryknoll neʼe ina fakahā te logo ʼo te fakafeagai mālohi ʼa marxiste-leniniste ki hona tali e te kaugamalie koteʼuhi ko te logo ʼaia neʼe ina faka fealagia ke gāue ohage ko he meʼa gāue ʼa te ’Ēkelesia Katolika. Ko tana logo neʼe mole gata ʼaki pe ia ia ʼaē ʼe tui fakafeauga pe, kae ʼo toe feiā aipe mo te kau takitaki Amelika maʼuhiga.”
Ke toe fakatokagaʼi foki te meʼa neʼe higoaʼi ko te tau ʼuli ʼaē ko he meʼa fakafokifā, mai te toko 10 000 ki te 30 000 hahaʼi Alasatine neʼe puke pea mo matehi kae neʼe mole fakamāuʼi nātou ʼi te ʼu taʼu 70 ki muli age. Ko te alatike ʼi te National Catholic Reporter, ʼi lalo ʼo te talanoa ʼaē “ko te toto ʼe ina ʼulihi te ’Ēkelesia ʼi Alasatine”, neʼe ʼui fēnei: “Ko te meʼa neʼe hoko ʼi Alasatine ʼe tatau ʼosi pe mo te meʼa neʼe hoko ʼi Siamani Nasi ʼo te ’Ēkelesia katolika, ʼe ina toe lagaʼi mo te fehuʼi ʼaē peʼe ko te pule ʼe maʼuhiga age ia ki te ʼēkelesia ʼi te meʼa ʼe fakatotonu e te ʼu Evaselio ʼaē ko he lagolago ia ki te moʼoni.”
Ko te holi ʼa te ’Ēkelesia ke ina pule ʼi te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei ʼe fakaʼiloga lelei ai ʼe mole kaumeʼa ia mo te ʼAtua. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi koa ko te kaumeʼa mo te malamanei ʼe ko he fakafeagai ia ki te ʼAtua? Ko ʼaē ia ʼe fia kaumeʼa mo te malamanei ʼe fakatuʼutuʼu ia ko he fili ʼo te ʼAtua.” (Sake 4:4, Tohi-Tapu Katolika ʼo Selusalemi). Koia ʼe mole fakapuna’maʼuli, ko te tokolahi ʼe mole kei nātou faka ʼuhiga te ’Ēkelesia katolika ohage ko he taki fakalaumālie. Kae koteā te meʼa neʼe hoko ki te hahaʼi ʼaē neʼe mavae ʼi te lotu katolika?
Ko te kau ōvi ʼe hāla mo te tagata tauhi ōvi
ʼE nātou hage ko te hahaʼi ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼaē neʼe mole gaohi fakalelei nātou e te kau takitaki ʼo te lotu faka sutea. ʼE ʼui e te Tohi-Tapu, ko Sesu “neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole hona tagata tauhi”. (Mateo 9:36, JB.) Tokolahi neʼe nātou mavae mai te ’Ēkelesia katolika ki te meʼa ʼaē ʼe higoa ko te ʼu lotu faka mafola evaselio. Ko te ʼu lotu faka mafola evaselio ʼaia neʼe nātou tokaga fakalelei koa ki te ʼu ōvi ʼaē neʼe hēhē? Ko te kau polotesita neʼe nātou mulimuli age koa nātou ki te talanoa ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo tana kau tisipulo moʼoni: “ ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko ʼau ʼe mole ʼau kau ʼi te malamanei”? — Soane 17:14.
E lahi te ʼu lotu ʼe mole katolika ʼe nātou faiga ke nātou fakahā he paki ʼo he tahi ʼe fakalogo ki te Tohi-Tapu ʼi he fai ʼo he kau tisipulo ʼo he ʼu talatisio faka lotu. Tuʼumaʼu pe ko te meʼa ʼaia ʼe ko he paki pe ia. Ko te ʼu akonaki tāfito ʼo te ʼu kautahi ʼa te kau polotesita ʼe tatau ʼosi mo te ʼu akonaki ʼa te ’Ēkelesia katolika ʼaē tokolahi te hahaʼi mamata neʼe feala ke faigafua tanatou fakaʼaoga ʼo te kupu ʼaenī faka anden: “Es la misma cholita con otra pollera.” (Ko te kiʼi fafine initia pe ʼaia kae ʼaki leva te tahi vala).
Ohage la, ʼe teitei pe ki te ʼu kūtuga polotesita fuli ʼe nātou akoʼi ko te ʼAtua ʼe ko he Tahitolu, kae ʼe mole ko he akonaki ia mai te Tohi-Tapu. ʼE fakamoʼoni e te encyclopédie (The Encyclopedia of Religion) te meʼa ʼaenī: “Ko te hahaʼi ʼaē ʼe talanoa ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu pea mo te kau teolosia ʼo te temi nei ʼe nātou manatu tahi ko te Tohi-Tapu faka hepeleo ʼe mole maʼu ai te akonaki ʼaē ʼo ʼuhiga mo te Tahitolu (...). Ko te Tauhi Foʼou ʼe mole toe maʼu ai he fakamatala ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼo te Tahitolua.”
Ko te kau polotesita ʼe nātou kau fakalelei ki te malamanei pea mo tana ʼu meʼa faka politike ohage pe ko te kau katolika. Ko te encyclopédie (Encyclopedia of Latin America) ʼe ui, ʼo fēnei: “Ko te lotu faka polotesita ʼi Amelika latina neʼe toe mulimuli pe mo ia ki te ʼu vote faka politike ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo te hahaʼi. Ko te kau pasitea ʼo te koga meʼa ʼaia ʼe nātou tautau liliu ko te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu patolo faka politike pea ʼe nātou vote kia nātou ʼaia ke nātou maʼu ai te ʼu lagolago ʼo te puleʼaga ki ʼonatou ʼēkelesia.” Ko te tohi (Latin American Research Review) ʼe ʼui, ʼo fēnei: “Ko te lotu faka polotesita neʼe ʼohoana mo te ʼu meʼa faka politike ʼi Kuatemala talu tana ʼuluaki tau mai ki te fenua”, pea ʼe ina toe ʼui ko te lotu faka polotesita “neʼe ko he meʼa gāue ia ki te ʼu fetuku faka politike pea mo te ʼu gāue faka sosiale ohage ko he faʼahiga meʼa ʼo te lotu”.
Ko te pipiki ʼaē ʼa te lotu faka polotesita ki te ʼu meʼa faka politike neʼe ina taki pe ia nātou ʼaia ki te tau. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, ko Harry Emerson Fosdick, ʼaē neʼe hage ia ko he takitaki lotu mālohi ʼi te hisitolia ʼo Amelika, neʼe ina ʼui fakalelei: “Ko totatou hisitolia ʼi te potu Hihifo neʼe ko te tau pe ki te tahi ʼu tau. Neʼe tou fakatupu te ʼu tagata ki te tau, akoʼi te ʼu tagata ki te tau; neʼe tou faka kolōliaʼi te tau; neʼe tou fakaliliu ʼatatou ʼu tagata faiva ko te kau tagata tau pea toe feiā aipe ʼi ʼotatou ʼēkelesia neʼe tou fakatuʼu te ʼu fuka ʼo te tau (...). ʼAki ʼotatou gutu ʼe tou vikiʼi te Tagata ʼAliki ʼo te Tokalelei pea ʼaki pe ʼotatou gutu ʼe tou faka kolōliaʼi te tau.”
Koteā ʼaē ʼe tonu ke koutou fai?
ʼI te ʼosi fakamatalatala e te tohi ʼo te Fakahā ia te lotu hāla ohage ko he fafine paomutu fakatā ʼe folonikasio mo te ʼu puleʼaga ʼo te kele, ʼe ina ʼui, ʼo fēnei: “Koutou mavae mai ia ia, taku hahaʼi, mavae mai ai, mo kapau ʼe mole koutou fia kau mo ia ki tana ʼu fakapō pea mo maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.” — Fakahā 18:4, JB.
ʼE tokolahi ʼe nātou fakamoʼoni e lahi ʼaupito te fakahehema ʼi te ’Ēkelesia, kae kei nātou lotolotolua aipe ʼo mavae mai ai, koteʼuhi ko te ’Ēkelesia loma kua ʼāfea tona hisitolia. Kae, koutou manatuʼi ko te faʼahiga tuʼu ʼo te tauhi ʼa te kau Sutea kua ʼāfea age ia, kae māʼiape la te faʼahi ʼaia neʼe liaki e te ʼAtua te kau Sutea ʼi tona ʼuhiga hahaʼi fili ʼi te temi ʼaē neʼe nātou aga faka ʼaposita ai ki te ʼu akonaki moʼoni. Ko te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua neʼe nātou mavae mai te lotu faka Sutea ʼi tanatou mahino ʼaē ko te ʼAtua ʼi te temi ʼaia kua ina fakaʼaoga te kokelekasio faka kilisitiano. ʼE feafeaʼi hatatou ʼiloʼi te kokelekasio faka kilisitiano moʼoni ia ʼaho nei?
ʼE teitei ko te tahi miliona kau Amelika latina kua nātou liliu ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te ʼu taʼu e ʼuafulu kua hili. Koteā te tupuʼaga ʼo tanatou fai te fetogi ʼaia? Ko te sulunale ʼi Martínez de la Torre, pea mo Veracruz, pea mo Mekesike, neʼe nātou sivisivi te fehuʼi ʼaia. ʼE ʼui e te sulunale, ʼo fēnei: “Ko te kau ako ʼaia ʼo te Tohi-Tapu ʼe teitei ke faʼufaʼu katoa ko te hahaʼi ʼāfea loto faiga ʼo te ʼu lotu kehekehe, tāfito la te kau katolika, ʼaē neʼe nātou fakatokagaʼi te ōfe ʼa te lotu ki te ʼu meʼa faka politike pea mo tana tali pea mo leleiʼia te ʼu aga heʼeʼaoga ʼe tapuʼi e te Tohi-Tapu ohage ko te tui ki te meʼa fuli, pea mo te aga heʼeʼaoga, pea mo te agamālohi. Neʼe ko he meʼa fakafimālie kia nātou tanatou mulimuli ki te ʼu fakatuʼutuʼu faka tohi-tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼo mole nātou toe fai te tauhi faka tamapua peʼe ko he ʼu talatisio ʼe mole ʼiloʼi tonatou ʼu kamataʼaga. Ko te meʼa ʼaia neʼe tuku age kia nātou he lototahi ki te tui ʼe tau mo he fakavikiviki ʼe fakakeheʼi ai nātou ʼi he faʼahi pe ʼe maʼu ai nātou.”
Ko te tahi sulunale Amelika latina neʼe ina ʼui fēnei ʼo ʼuhiga mo te manatu pe ʼaia: “Ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou gāue kinakina, ʼe nātou aga fakahagatonu, pea ko te hahaʼi ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua. Ko he hahaʼi ʼe nātou taupau te talatisio ʼo te ʼofa pea ko tanatou lotu ʼe fakatafito ki te ʼu akonaki ʼo te Tohi-Tapu.” ʼE mātou fakaafe koutou ke koutou ako te Tohi-Tapu pea mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te koga meʼa pe ʼaē ʼe koutou nonofo ai. ʼE koutou akoʼi ai anai ʼo ʼuhiga mo tanatou falala pea mo te faʼahi katoa ʼo tonatou maʼuli ʼe fakatafito ki te Tohi-Tapu. ʼIo, ʼe koutou ako anai peʼe feafeaʼi te tauhi ki te ʼAtua “ ʼaki te laumālie pea mo te moʼoni”. — Soane 4:23, 24.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Vakaʼi te kaupepa faka tohi-tapu Doit-on croire à la Trinité? neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Talanoa ʼo te pasina 25]
KO TE KAU FAKAMOʼONI ʼA SEHOVA ʼI ʼIHI FENUA ʼO AMELIKA LATINA
1971 1992
Fenua Kau faka mafola Kau faka mafola
Alasatine 20 750 96 780
Polivia 1 276 8 868
Pelesile 72 269 335 039
Silia 8 231 44 067
Kolopī 8 275 55 215
Costa Rica 3 271 14 018
Republique Dominicaine 4 106 15 418
Ekuatole 3 323 22 763
El Salvador 2 181 20 374
Kuatelupe 1 705 6 830
Kuatemala 2 604 13 479
Honitulasia 1 432 6 583
Mekesiko 54 384 354 023
Panama 2 013 7 732
Palakuai 901 4 115
Pelu 5 384 43 429
Puerto Rico 8 511 25 315
Ulukuai 3 370 8 683
Venesuela 8 170 60 444
TĀNAKI 212 156 1 143 175