Ko Te Fihi ʼa Sehova Mo Te ʼu Puleʼaga
“Ko te logoaʼa ʼe mahino ia ʼe aʼu anai ia ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele, heʼe ʼi ai te meʼa ʼe fihi ai Sehova mo te ʼu puleʼaga.”—Selemia 25:31.
1, 2. (a) Koteā te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te ʼosi mate ʼaē ʼa te Hau ko Sosiasi? (b) Neʼe ko ai te hau fakamuli ʼo Suta, pea neʼe mamahi feafeaʼi ʼuhi ko tana heʼe agatonu?
NEʼE felāveʼi ia te fenua ʼo Suta mo te ʼu temi maʼuhiga neʼe faigataʼa tona puleʼakiʼi. Ko te hau agalelei, ko Sosiasi neʼe ina toʼo faka temi te hāūhāū ʼaē ʼa Sehova. Kae koteā ʼaē neʼe hoko ki muli age ʼi te ʼosi matehi ʼaē ʼo Sosiasi ʼi te taʼu 629 ʼi muʼa ʼo totatou temi? Ko te ʼu hau ʼaē neʼe nātou hoa mai kia te ia neʼe nātou fakalainoaʼi ia Sehova.
2 Ko te hau fakamuli ʼo Suta, ʼaē ko Setesiasi, ko te foha tuʼulaga fā ʼaia ʼo Sosiasi, ohage ko tona fakahā ia 2 Hau 24:19, tuʼumaʼu pe, neʼe ina “fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ki te ʼu mata ʼo Sehova, ʼo mulimuli pe ia ki te meʼa ʼaē neʼe fai e tona [taʼokete] ko Seoakime.” Neʼe koteā tona fua? Neʼe tauʼi e Nepukanesa ia Selusalemi, ʼo ina toʼo ia Setesiasi, pea neʼe ina matehi tona ʼu foha ia muʼa ʼo tona ʼu mata, pea ʼosi ʼaia pea ina kapeʼi tona ʼu kanoʼi mata, pea ina ʼave ia ia ki Papiloni. Pea tahi foki, ko te kau Papiloni neʼe nātou ʼave te ʼu ipu ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te tauhi ʼo Sehova, neʼe nātou tūtū te fale lotu pea mo te kolo. Ko nātou ʼaē neʼe maʼuʼuli neʼe ʼave nātou ia ki Papiloni.
3. Koteā te temi ʼaē neʼe kamata ʼaki te fakaʼauha ʼaē ʼo Selusalemi ʼi te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, pea koteā te meʼa ʼaē neʼe tonu ke hoko ʼi te fakaʼosi ʼo te temi ʼaia?
3 Ko te taʼu ʼaia, te taʼu 607 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe mole gata ʼaki pe tana fakaʼiloga te fakaʼauha ʼaē ʼo Selusalemi kae neʼe ina toe fakaʼiloga foki te kamataʼaga ʼo te ʼu “temi fakakatofa ʼo te ʼu puleʼaga” ʼaē neʼe talanoa kiai ia Luka 21:24. Ko te ʼu taʼu ʼaia e 2 520 neʼe fakaʼosi ʼi totatou sēkulō ʼi te taʼu 1914. ʼI te taʼu ʼaia, neʼe kua fakatotonu e Sehova ke ina tauteaʼi te mālama fakahehema ʼaki tona ʼAlo ko Sesu Kilisito kua fakanofo hau, ia ia ʼaē ʼe māʼoluga age ia Nepukanesa. Ko te fakamāu ʼaia neʼe kamata ʼaki te kautahi ʼaē ko te fakatatau ʼo Suta ʼi totatou temi ʼe hage pe ko te fenua ʼo Suta ʼo te temi muʼa, ʼaē ʼe ʼui ʼe ina fakafofoga ia te ʼAtua pea mo Kilisito ʼi te kele.
4. Koteā te ʼu fehuʼi ʼe malaga ʼi te temi nei ʼo ʼuhiga mo te lea faka polofeta ʼa Selemia?
4 ʼE mole tou sisio koa la ki he faʼifaʼitaki ʼo te faka hoha ʼaē neʼe ina fakaʼiloga te ʼu taʼu fakamuli ʼo te puleʼaga ʼo Suta ʼi te pule ʼo tona ʼu hau—pea mo te faka hoha ʼaē ʼi te Keletiate ia ʼaho nei—ʼaki te ʼu meʼa fakamataku neʼe hoko ki ai pea mo te ʼu fenua neʼe nātou feōvi? ʼE mahino papau ia ʼe tou sio kiai! Pea koteā ʼaē ʼe fakahā e te lea faka polofeta ʼa Selemia ki te faʼahiga fakatokatoka ʼaē ka fai anai e Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ia ʼaho nei? Tou vakaʼi age muʼa.
5, 6. (a) Talu mai te taʼu 1914, neʼe feafeaʼi te tautea ʼo te ʼaluʼaga ʼaē ʼo te Keletiate pea mo te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te fenua ʼo Suta ʼi muʼa ʼaē ʼo tona fakaʼauha? (b) Neʼe koteā te logo neʼe fakahā e te Selemia ʼo te temi nei ki te Keletiate?
5 Ko te tagata fai numelo pilitania pea mo filosofia ko Bertrand Russell neʼe ina ʼui kua hili nei kiai taʼu e 40: “Talu mai te taʼu 1914, ko te hahaʼi fuli ʼaē ʼe mahino ki te mafuliʼaga ʼo te malamanei ʼe nātou tuʼania ʼaupito ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe hage ko he meʼa ʼe mole maʼu he tonu kiai pea mo iku ia ki he tuʼutāmaki lahi ʼaupito age.” Pea neʼe tala fēnei e te tagata Siamani ko Konrad: “Ko te tokalelei pea mo te fīmālie kua puli ia ʼi te maʼuli ʼo te tagata talu mai te taʼu 1914.”
6 Ia ʼaho nei ohage pe ko te temi ʼo Selemia, ko te fakaōvi ki te fakaʼosi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼo te tuʼu ʼaenī neʼe fakaʼiloga ʼaki te toe liligi toto neʼe fai kia nātou neʼe mole fai hanatou meʼa ʼe kovi, tāfito la ʼi te lolotoga ʼo te ʼu tau faka malamanei e lua ʼaē ʼo te sēkulō ʼaenī. Neʼe hoko tāfito te ʼu tau ʼaia ʼi te ʼu puleʼaga ʼo te Keletiate ʼaē ʼe nātou ʼui ʼe nātou atolasio ki te ʼAtua ʼo te Tohi-Tapu. ʼE ko he malualoi ia! Koia ʼe mole fakapuna’maʼuli ai te fekauʼi ʼaē e Sehova ʼo tana kau Fakamoʼoni ke nātou fakahā kia nātou ʼaia te logo ʼaē ia Selemia 25:5, 6: “Koutou Fakalelei, koutou tahi liliu mai, mai tona ala ʼe kovi, pea mo te kākā ʼo takotou ʼu faʼahiga aga . . . Pea ʼaua naʼa koutou haʼele ʼi niʼihi ʼu ʼatua ʼo kaugana kia nātou pea mo koutou tulolo ʼi ʼonatou muʼa, koteʼuhi ke ʼaua naʼa koutou lagaʼi toku ʼita ʼuhi ko te gāue ʼaē ʼo tokotou ʼu nima pea mo ʼaua naʼa ʼau fakatupu kia koutou he malaʼia.”
7. Koteā ʼaē ʼe hā ʼaki ai ko te Keletiate neʼe ina meʼa noaʼi te ʼu fakatokaga ʼa Sehova?
7 Kae, ko te ʼu puleʼaga ʼo te Keletiate neʼe mole nātou liliu mai tanatou ʼu aga. Neʼe ʼiloga te faʼahi ʼaia ʼi tanatou toe fai te ʼu sakilifisio ki te ʼatua ʼo te tau ʼi Kolea pea mo te Vietnam. Pea ʼe nātou lolotoga lagolago te kau fai fakatau ʼo te mate, ko te kau fakatau mahafu tau. Ko te ʼu fenua ʼo te Keletiate neʼe nātou foaki te koga tāfito ʼo te ʼu lauʼi afe miliona tola ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te ʼu mahafu tau ʼi te ʼu taʼu 1980. Mai te 1951 ki te 1991, ko te falā ʼa te solia ʼo te ʼu ʼAtu fenua ʼo Amelika neʼe fakalaka ʼi te ʼu mālo faka paʼaga ʼo te ʼatu ʼu matani gāue ʼo te fenua ʼaia mo kapau ʼe fakatahiʼi. Talu mai te tala fakalelei ʼaē ʼo te fakaʼosi ʼo te Tau Momoko, ko te ʼu mahafu tau faka nukelea ʼāfea kua siʼisiʼi pe, kae ʼe kei tapuke pe te ʼu mahafu tau ʼe nātou fakatupu tuʼutāmaki. ʼE ʼi ai pe anai he ʼaho ʼe feala ke fakaʼaogaʼi te ʼu mahafu tau ʼaia.
Ko Te Fakamāu Ki Te Nofoʼaga ʼo Te Keletiate Loto Faʼifaʼitaliha
8. ʼE fakahoko feafeaʼi anai te ʼu palalau ʼa Selemia 25:8, 9 ki te Keletiate?
8 Ko te ʼu palalau ʼaē ʼa Sehova ia Selemia 25:8, 9, ʼe faka ʼuhiga tāfito ʼi te temi nei ki te Keletiate, ia ia ʼaē neʼe mole mulimuli ki te ʼu lekula faitotonu faka Kilisitiano: “Pea koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te ʼu kautau, ‘Koteʼuhi neʼe mole koutou fakalogo ki taku ʼu folafola, koʼeni ʼe ʼau fekauʼi pea ʼe ʼau toʼo anai te ʼu famili fuli ʼo te potu tokelau,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova, ‘ ʼo ʼau fekauʼi nātou kia Nébucadrezzar, hau ʼo Papiloni, taku kaugana, pea ʼe ʼau ʼaumai anai nātou ke fakafeagai ki te fenua ʼaia, pea mo tana hahaʼi, pea mo te ʼu fenua fuli ʼe ōvi mai kiai; pea ʼe ʼau tuku anai nātou ki te fakaʼauha, pea mo gaohi nātou ko te meʼa fakamataku, pea mo he meʼa ʼe tou veka kiai, pea ko te ʼu koga meʼa maumau ki he ʼu temi ʼe mole ʼi ai honatou gataʼaga.’ ” Koia, ʼe hoko ʼuluaki te toe mamahi lahi ki te Keletiate ʼaē ʼe ina ʼui ko te hahaʼi ʼo te ʼAtua, pea ki muli age ki te kele katoa, ki te ‘ ʼatu ʼu puleʼaga fuli.’
9. Koteā te ʼu faʼahi ʼe nātou fakaʼāsili kovi age te ʼaluʼaga ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼo te Keletiate ʼi totatou temi?
9 Neʼe ʼi ai te temi neʼe fakaʼapaʼapaʼi te Tohi-Tapu ʼi te Keletiate, ʼi te temi ʼaē neʼe ko te ʼohoana pea mo te maʼuli faka famili neʼe teitei faka ʼuhiga pe e te hahaʼi fuli ko te matapuna ʼaia ʼo te manuʼia, pea neʼe ko te hahaʼi neʼe ʼaʼala uhu pea neʼe nātou fiafia ʼi tanatou gāue ʼaē ʼi te ʼaho fuli. Tokolahi neʼe lotomālohi ʼi tanatou lau pea mo tanatou ako te Folafola ʼaē ʼa te ʼAtua ʼi te afiafi, ʼi te kiʼi mū pe ʼaē ʼo te mālama. Kae ia ʼaho nei, ko te maʼuli ʼo te tokolahi kua fakahehema ʼi te ʼu felāveʼi fakasino faka lālūvale, te mavete, te toloke pea mo te kava, te aga vale, te holi fakavale, te pipiko ʼi te gāue, te popūla ki te televisio, pea mo ʼihi pe ʼu aga vale. Ko te teuteu pe ʼaia ki te fakaʼauha ʼaē ka ʼamanaki e Sehova ʼAtua ke ina fai ki te Keletiate loto faʼifaʼitaliha.
10. Koutou fakamatalatala te ʼaluʼaga ʼo te Keletiate mokā hili te fakamāu ʼa Sehova.
10 ʼE fakahā e Sehova, ohage ko takita lau ʼaē ia Selemia Selemia 25:10, 11kapite 25, te ʼu vaega 10 pea te 11: “ ʼE ʼau fakaʼauha anai ia nātou te ʼuʼulu ʼo te hopo fiafia pea mo te ʼuʼulu ʼo te fiafia, te leʼo ʼo te tagata ʼohoana pea mo te leʼo ʼo te fafine ʼohoana, te ʼuʼulu ʼo te masini momosi vai ʼaki te nima pea mo te mū ʼa te mālama. Pea ko te fenua fuli ʼaenī ʼe tonu anai ke liliu ko te koga meʼa maumau, ko te meʼa fakapuna’maʼuli.” ʼIo ʼe fakapuna’maʼuli anai ia ʼi te temi ʼaē ʼe fakaʼauha anai te ʼu fale lotu lalahi pea mo te ʼu koga meʼa matamatalelei ʼo te Keletiate. ʼE feafeaʼi anai te lahi ʼo te fakaʼauha ʼaia? ʼI te temi ʼo Selemia, ʼe tuʼu noa anai ia Suta pea mo te ʼu puleʼaga ʼe ōvi mai kiai ia taʼu e 70, ʼaē ʼe talanoa kiai ia Pesalemo 90:10 ohage ko te loaloaga ʼo te temi maʼuli. Ko te tautea ʼa Sehova ia ʼaho nei ʼe katoa anai ia, pea mo heʼegata.
Ko Te Fakamāu Ki Te Papiloni Lahi
11. Ko ai anai te meʼa gāue moʼo fakaʼauha ʼo te Keletiate? Koteā tona tupuʼaga?
11 Ohage ko tona fakakikite ia Fakahā 17:12-17, ʼe hoko mai anai te hola ʼaē ʼe kamata ai anai e Sehova tana gāue fakapuna’maʼuli ʼaki tana tuku ʼaē ki te loto ʼo “te ʼu tala e hogofulu”—ko te hahaʼi solia ʼe lagolago ki te ʼu Puleʼaga Fakatahi—ke nātou “fakahoko tana manatu” ʼaē ko te fakaʼauha ʼo te puleʼaga faka malamanei ʼo te ʼu lotu. ʼE hoko feafeaʼi anai te meʼa ʼaia? ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ki “te ʼu tala e hogofulu” ʼo te tohi ʼaē ʼo te Fakahā kapite 17 ke nātou “fehiʼa ki te paomutu pea mo tutu katoa ʼosi ia ia ʼaki te afi” ohage ko tona tala ʼi te vaega 16. ʼE moʼoni, ko te ʼu mahafu tau faka nukelea kua tapuke pea mo tuputupu pe ʼi te ʼu potu ʼo te kele ʼe mālohi ai te tau. Kae ʼe tonu ke atalitali muʼa ke tou mamata peʼe feafeaʼi anai te tuku e Sehova ki te loto ʼo te kau takitaki politike ke nātou fakahoko tana lagavaka.
12. (a) Koteā te meʼa neʼe hoko kia Papiloni ʼi tana ʼosi fakaʼauha ʼaē ia Selusalemi? (b) Koteā anai ka hoko ki te ʼu puleʼaga mokā ʼosi fakaʼauha te Keletiate?
12 ʼI te ʼu temi ʼāfea, neʼe kua hoko mai leva te temi ʼaē kia Papiloni ke ina tali te hāūhāū ʼaē ʼa Sehova. Koia, ʼo kamata ʼaki te kapite 25 ʼo Selemia, vaega 12, ʼe fakahā e te lea faka polofeta te ʼu meʼa ʼe hoko ʼi hona tahi age mafuliʼaga, ki muli mai. ʼI tona mole kei fakaʼaogaʼi ʼaē ko he ʼu Meʼa Tautea ʼa Sehova, ko Nepukanesa pea mo Papiloni kua fakapipiki nei ki te ʼu puleʼaga fuli ʼo te malamanei. Ko te ʼaluʼaga ʼe hage pe ko totatou temi. Ko “te ʼu tala e hogofulu” ʼo te Fakahā kapite 17 ʼe nātou fakaʼauha anai te lotu hala, kae ki muli age ʼe toe fakaʼauha anai pe mo nātou pea mo te ʼu “hau” fuli ʼo te kele, ohage ko tona fakahā ia Fakahā kapite 19. ʼE talanoa ia Selemia 25:13, 14 ʼo ʼuhiga mo Papiloni pea mo te ʼu “puleʼaga fuli” ʼaē neʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi ʼa Sehova, kia nātou ʼaia ʼe fakamāu. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Nepukanesa ohage ko te meʼa tautea moʼo fakatūʼa ʼo Suta. Kae ki te hau ʼaia ʼo Papiloni pea mo nātou ʼaē neʼe hoa atu kiai neʼe nātou fialahi kia Sehova, ohage la ko tonatou agapauʼu ʼaē ki te ʼu ipu ʼo te fale lotu ʼa Sehova. (Taniela 5:22, 23) Pea ʼi te temi ʼaē neʼe fakaʼauha ai e Papiloni ia Selusalemi, ko te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe ōvi mai ki Suta—ko Moape, Amone, mo Tile, mo Etome, pea mo ʼihi age—neʼe nātou fiafia pea mo nātou kataʼi te hahaʼi ʼa te ʼAtua. Mo nātou foki ʼaia neʼe nātou maʼu te totogi ʼaē neʼe tau mo nātou ʼaē mai ia Sehova.
Ko Te Fakamāu Ki “Te ʼu Puleʼaga Fuli”
13. Koteā te meʼa ʼaē neʼe faka ʼuhiga ʼaki “te ipu ʼo te vino hāūhāū ʼaia,” pea koteā te meʼa ʼe hoko kia nātou ʼaē ʼe nātou ʼinu ki te ipu ʼaia?
13 Koia ʼaē ʼe tala e Selemia ohage ko tona fakahā ʼi te kapite 25, te ʼu vaega 15 pea mo te 16: “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui mai e Sehova, te ʼAtua ʼo Iselaele: ‘Toʼo ʼi toku nima te ipu vino ʼo te hāūhāū, pea ʼe tonu anai ke ke faka ʼinu ki te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼe ʼau fekauʼi ia koe ki ai. Pea ʼe tonu anai ke nātou ʼinu, pea mo hēʼia, pea mo nātou hage ko he ʼu tagata kua ʼuluvale, ʼuhi ko te heletā ʼaē ʼe fekauʼi kia nātou.’ ” He koʼe ʼe talanoa ki te ‘ipu ʼo te hāūhāū ʼo Sehova’? Ia Mateo 26:39, 42 pea mo Soane 18:11, neʼe talanoa ia Sesu ki te “ipu” ʼe fakatātā ki te finegalo ʼo te ʼAtua ʼaē ʼo ʼuhiga mo ia. Tatau aipe, ko te ipu ʼe fakatā ki te finegalo ʼo Sehova ʼo ʼuhiga mo te faka ʼinu ʼo tana lagavaka fakaʼatua ki te ʼu puleʼaga. ʼE fakamatalatala ia Selemia 25:17-26 te ʼu kūtuga fakafenua neʼe nātou fakatā te ʼu puleʼaga ʼo totatou temi.
14. ʼO mulimuli ki te lea faka polofeta ʼa Selemia, ko ai ʼaē ka tau mo te ʼinu ʼo te ipu vino ʼo te hāūhāū ʼa Sehova, pea koteā tona fakatā ia ʼaho nei?
14 Ka liliu anai te Keletiate ohage ko Suta “ko he koga meʼa maumau, koga meʼa fakatupu mataku, ko he meʼa ʼe tou mapu ai, pea ko he malaʼia,” ko te fakaʼauha ʼe hoko anai leva ki te toe ʼo te ʼu lotu hala katoa. Ki muli age, ko te malamanei katoa, ʼaē neʼe fakatā e Esipito, ʼe tonu anai ke ina ʼinu te ipu vino ʼo te hāūhāū ʼa Sehova! Ei, “ko te ʼu hau fuli ʼo te potu tokelau, ʼe ōvi mai pea mo mamaʼo, ʼe nātou fefakahoahoa, pe ko te ʼu puleʼaga fuli ʼaē ʼo te kele ʼe tuʼu ʼi te fuga kele” ʼe tonu anai ke nātou ʼinu. Pea ʼosi ʼaia, “hoa mai leva kia nātou ʼe ʼinu anai e te hau ko Schéschac.” Ko ai te “hau ko Schéschac”? Ko Schéschac ko te higoa fakatā ia, peʼe ko he faʼahiga fakaʼiloga, moʼo talanoa ki Papiloni. Ohage pe ko Satana ʼaē neʼe ko te hau fakapulipuli ʼo Papiloni, tatau aipe ia ʼaho nei ko ia “ko te pule ʼo te malamanei,” ohage ko tona fakahā e Sesu. (Soane 14:30) Koia ʼaē, ko Selemia 25:17-26 ohage pe ko te Fakahā kapite 18 ki te 20 ʼe ina fakamahinohino te ʼu meʼa ka hoko anai ki muli age ʼi te temi ʼaē ʼe maligi ai anai te ipu ʼo te hāūhāū ʼo Sehova. ʼUluaki, ko te puleʼaga ʼo te ʼu faʼahiga lotu ʼe tonu ke fakaʼauha, pea hoa atu kiai te ʼu puleʼaga politike, pea hoko ai leva mo te lī ʼo Satana ki te luo.—Fakahā 18:8; 19:19-21; 20:1-3.
15. Koteā anai ka hoko mokā logoʼi te kalaga “tokalelei pea mo fīmālie”?
15 Talu mai te ʼui ʼaē kua ʼosi te Tau Momoko, pea mo te ʼui ʼaē ko te toe mālohi pe e tahi kei tuʼu, e lahi takita logo ʼaē ki te talanoa ʼo ʼuhiga mo te tokalelei pea mo te fīmālie. Ohage ko tona ʼui ʼaē ia Fakahā 17:10, ko te toe mālohi ʼaia, ko te fitu ʼulu ʼaia ʼo te manu fekai, ʼe tonu “ke maʼuli ʼi te kiʼi temi nounou.” Kae ko te “kiʼi temi nounou” kua aʼu pe ia ki tona temi fakaʼosi. Kua vave pe, ko te ʼu kalaga faka politike fuli ʼaē ʼo ʼuhiga mo te “tokalelei pea mo te fīmālie” ʼe iku anai ki te “fakaʼauha fakafokifā ʼe tō anai kia nātou.” Koia ʼaē ʼe fakahā e te ʼapositolo ko Paulo.—1 Tesalonika 5:2, 3.
16, 17. (a) Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe faiga ke hāo ʼi te fakamāu ʼa Sehova, koteā anai tona fua? (b) Ko he faʼahiga fakaʼauha feafeaʼi ʼe fakahoko anai e te finegalo ʼo te ʼAtua ki te kele?
16 Ko te faʼahiga tuʼu katoa ʼo te mālama ʼa Satana, ʼo kamata atu ʼi te Keletiate, ʼe tonu ke ʼinu ki te ipu lagavaka ʼo Sehova. Ko tana fakatotonu ʼaē ia SelemiaSelemia 25:27-29 ʼi te kapite 25, te ʼu vaega 27 ki te 29, ʼe ina fakamoʼoni te faʼahi ʼaia: “ ʼE tonu anai ke ke ʼui age kia nātou, ‘Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te kautau, ia te ʼAtua ʼo Iselaele: “Koutou ʼinu, pea ke koutou konahihia pea ke koutou lulua, pea ke koutou fetōkaʼi ʼo ʼaua naʼa koutou toe tuʼu ake leva, ʼuhi ko te heletā ʼaē ʼe ʼau tuku atu kia koutou.” ’ Pea ʼe tonu anai ia kapau ʼe mole fia toʼo ʼi tou nima te ipu ʼaē moʼo ʼinu, pea ʼe tonu anai ke ke ʼui age kia nātou, ‘Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te kautau: “ ʼE koutou ʼinu anai, ko te moʼoni. He koʼeni! ko te kolo ʼaē ʼe fetapā ki toku huafa ʼe kamata fakatō kiai te malaʼia, pea kia koutou, ʼe koutou hāo anai koa mai te tautea?” ’ ‘ ʼE mole koutou hāo anai mai te tautea, heʼe ʼau pāuiʼi te heletā ki te hahaʼi fuli ʼo te kele,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te kautau.”
17 Ko te ʼu palalau mālohi ʼaia—ʼio, ko he ʼu palalau fakamataku, heʼe ko te ʼu palalau neʼe puʼaki e te Tuʼi ʼAliki ʼo te ʼatulaulau fuli, ʼaē ko Sehova ʼAtua. ʼI te lolotoga ʼo te ʼu taʼu ʼe lauʼi afe, neʼe ina faʼa kātakiʼi aipe te ʼu laukovi, te ʼu meo, te fakaufiufi pea mo te fehiʼa ʼaē neʼe fai ki tona huafa taputapu. Kae kua hoko leva te temi ʼaē ka na haga ai ʼo fakahoko te faikole ʼo tona ʼAlo ʼofaina ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina akoʼi age ki tana kau tisipulo ʼi tana kei maʼuli ʼaē ʼi te kele: “Koia ʼe tonu ke koutou faikole fēnei: ‘Ko tamatou Tāmai ʼe ʼi selo, ke tāpuhā tou huafa! Ke hoko mai tou puleʼaga! Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo!’ ” (Mateo 6:9, 10) Ko te finegalo ʼo Sehova ke gāue ia Sesu ohage ko Tana heletā moʼo fakahoko te lagavaka.
18, 19. (a) Ko ai ʼaē ʼe lele ʼi te hōsi moʼo fakaʼosi tana mālo ʼi te huafa ʼo Sehova, pea koteā ʼaē neʼe fakatalitali kiai ʼi muʼa ʼo tana fakaʼosi ʼo tana mālo? (b) Ka tuku e te ʼu ʼaselo te matagi ʼaē ʼo te hāūhāū ʼa Sehova, koteā anai te ʼu meʼa fakatupu mataku ka hoko ki te kele?
18 ʼI te Fakahā kapite 6, ʼe tou ʼuluaki lau ko Sesu ʼe heka ʼi te hōsi hina ‘moʼo tauʼi pea mo fakaʼosi tana mālo.’ (Vaega 2) Neʼe kamata te lele hōsi ʼaia ʼaki tona fakanofo Haʼu ʼi selo ʼi te taʼu 1914. Ko ʼihi hōsi pea mo te kau heka hōsi ʼe nātou muli ia te ia, ʼe nātou fakatā te tau katoa, te hoge, te taʼi mahaki ʼaē talu mai ai neʼe fakamamahiʼi totatou kele. Kae ko ʼafea koa ʼaē ʼe gata ai anai te tau ʼaia? Ia Fakahā kapite 7 ʼe tou lau ko te ʼu ʼaselo e fā ʼe nātou puke “te ʼu matagi e fā ʼo te kele” ʼo aʼu ki te temi ʼaē ʼe tānaki ai te Iselaele fakalaumālie pea mo te toe hahaʼi tokolahi mai te ʼu puleʼaga fuli ki te maʼuli. (Vaega 1) Pea koteā anai ka hoko?
19 ʼE hoko atu ia Selemia Selemia 25:30, 31 kapite 25, ʼi te ʼu vaega 30 pea mo 31: “ ‘Ko Sehova totonu ʼe gugulu anai ia, pea mai tona nofoʼaga taputapu ʼe ina fakaʼuʼulu anai tona leʼo. ʼE mahino ia, ʼe gugulu anai ia mai tona nofoʼaga. ʼE ina hua anai te kalaga e hage ko te kau molomoloki vite ʼi te masini lolomi vino. Ko te gugulu ʼe mahino ia ʼe aʼu anai ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele, heʼe ʼi ai te fihi ʼa Sehova mo te ʼu puleʼaga. Ko ia totonu ʼe tonu anai ke ina fakamāu te kakano fuli. ʼO ʼuhiga mo te kau agakovi, ʼe ina tuku anai nātou ki te heletā,’ ko te ʼui ʼaia ʼa Sehova ʼo te kautau.” ʼE mole ʼi ai anai he puleʼaga ʼe feala ke ina tekeʼi te ʼinu ʼo te ipu ʼo te hāūhāū ʼo Sehova. Pea tahi ʼaē, kua hoko pe te temi ʼaē ke fakamavae ai te hahaʼi fuli ʼaē ʼe loto faitotonu mai te agakovi ʼo te ʼu puleʼaga ia muʼa ʼaē ʼo te tuku e te ʼu ʼaselo e fā te ʼu matagi lalahi ʼo te hāūhāū ʼa Sehova. ʼIo, e lalahi, heʼe ko te lea faka polofeta ʼa Selemia Selemia 25:32, 33ʼe hoko atu ʼi te ʼu vaega 32 pea mo te 33:
20. Koteā te paki ʼe ina fakaʼiloga te mālohi ʼaē ʼo te fakamāu ʼa Sehova, kae he koʼe ʼe ʼaoga te gāue ʼaia?
20 “Koʼeni te meʼa neʼe ʼui e Sehova ʼo te kautau, ‘Koʼeni! Ko te malaʼia ʼe ʼalu mai te puleʼaga ki te tahi puleʼaga, pea ko te toe afā lahi ʼe malaga anai mai te ʼu potu taupotu ʼo te kele. Pea ʼe mahino ia ko te kau mate ʼa Sehova ʼi te ʼaho ʼaia ʼe leta anai mai te potu ʼo te kele ki te tahi potu ʼo te kele. ʼE mole tagiʼi anai nātou ia, ʼe mole toʼo anai nātou ia, pea ʼe mole tanu anai nātou ia. ʼE nātou liliu anai ohage ko he meʼa fakagakokele.’ ” ʼE ko he paki fakamataku, kae ʼe ko he meʼa ʼe tonu ke hoko moʼo fakamaʼa te kele mai te agakovi fuli ʼi muʼa ʼo te fakatuʼu ʼo te Palatiso ʼaē neʼe fakapapau e te ʼAtua.
Ko Te Kau Ōvi ʼe Kekē Pea Mo Kalaga
21, 22. (a) Ia Selemia 25:34-36, neʼe ko ai te ʼu “tauhi ōvi” ʼaē ʼi Iselaele, pea he koʼe neʼe fakamaʼua kia nātou ke nātou kekē? (b) Ko ai te ʼu tauhi ōvi ʼo te temi nei ʼe tau mo te hāūhāū ʼa Sehova, pea koteā ʼe ʼaoga ʼaupito ai kia nātou te faʼahi ʼaia?
21 Ko te ʼu vaega 34 ki te 36 ʼe toe talanoa ki te fakamāu ʼa Sehova, ʼo ʼui fēnei: “Koutou kekē, kau tauhi ōvi, kalaga! Pea mo koutou teka ʼi te kele, faga ōvi ʼaliʼaliki, heʼe ko ʼokotou ʼu ʼaho ki te tāmateʼi pea mo tokotou ʼu fakamavetevete kua katoa, pea ʼe tonu anai ke koutou fetōki ohage ko he ipu ʼe matalelei! Pea ko te holaʼaga kua pulihi ia mo te kau tauhi ōvi, pea ko te meʼa ʼaē ʼe ke hola ai, mo te kau faga ōvi ʼaliʼaliki. Koutou fagono! Te tagi ʼa te kau tauhi ōvi pea mo te tagilāulau ʼo te faga ōvi, heʼe ko Sehova ʼe ina maumauʼi tonatou koga meʼa taupau maʼuli.”
22 Ko ai koa te kau tauhi ōvi ʼaia? ʼE mole ko te kau takitaki lotu, ʼaē kua fualoa anai hanatou ʼinu ki te hāūhāū ʼa Sehova. Ko te kau tauhi ōvi faka solia, ʼaē ʼe toe talanoa kiai ia Selemia 6:3, ʼaē ʼe nātou fakamāʼopoʼopo tanatou ʼu kautahi ohage ko ni ʼu faga ōvi moʼo fakafihiʼi ʼo Sehova. Ko te kau pule politike, ʼaē ʼe nātou liliu ʼo koloaʼia ʼaki tanatou fakaʼaogaʼi te hahaʼi neʼe nātou puleʼi. Tokolahi ia nātou ʼaia ko te hahaʼi laga gāue, ko te kau tufuga gāue ʼo te fakahehema. ʼE mole nātou tokaga fakavilivili ʼo tauʼi te hoge ʼaē ʼe mafola ʼi te ʼu hahaʼi ʼaē ʼi te ʼu fenua ʼe māsisiva. ʼE nātou fakakoloaʼia ia nātou ʼaē “ ʼe māʼoluga ʼi te faga ōvi,” ohage la ko te hahaʼi lalahi ʼo te fai fakatau mahafu tau pea mo te kau mānumānu ʼaē ʼe nātou maumauʼi te kele, ʼi tanatou mole fia foaki te tokoni ʼaē ʼo ʼuhiga mo te faitoʼo pea mo te meʼa kai ʼaē ʼe faka fealagia ai anai ʼaki he kiʼi falā ke hāofaki ni ʼu tamaliki e toko lauʼi hogofulu miliona ʼe mamate.
23. Koutou fakamatalatala te ʼaluʼaga ʼo te nofoʼaga ʼo Satana mokā ʼosi te gāue fakaʼauha ʼaē ʼa Sehova.
23 ʼE mole fakapuna’maʼuli leva te fakaʼosi ʼaē ʼi te kapite 25 ʼo SelemiaSelemia 25:37, 38, ʼi te ʼu vaega 37 pea mo 38, ʼo ʼui maʼana ʼo ʼuhiga mo te ʼu tagata ʼaē ʼe manatu pe ki tonatou tokalelei: “Ko te ʼu koga meʼa tokalelei kua liliu nātou ia ʼo mate ʼuhi ko te hāūhāū lahi ʼa Sehova. Neʼe ina tuku tona nonoʼaga ohage ko he kiʼi laione fulufulu, heʼe ko tonatou fenua kua liliu ko te meʼa fakamataku, ʼuhi ko te heletā ʼaē ʼe gaohi koviʼi pea ʼuhi ko tona hāūhāū lahi.” ʼE moʼoni foki ʼe ko he toe meʼa fakamataku! Kae, ko te hāūhāū lahi ʼa Sehova ʼe hā ʼaki anai ia Ia ʼaē ʼe fakamatalatala ia Fakahā 19:15, 16 ko te “Hau ʼo te ʼu hau pea ko te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki,” ʼaē ʼe ina fafaga te ʼu puleʼaga ʼaki te toko ukamea. Pea koteā anai ka hoko ki muli age?
24. Koteā te ʼu tapuakina ʼe foaki anai ʼi te ʼosi fakaʼauha ʼo te lotu hala pea mo te toe ʼo te mālama ʼa Satana ki te hahaʼi faitotonu?
24 Neʼe kua koutou ʼi te lotolotoiga ʼo he afā. ʼE ko he toe meʼa fakamataku. Kae ʼi te uhu age, logope la takotou sio ʼaē ki te ʼu maumau, ko te ʼaele ia ʼe maʼa ʼaupito pea ko te tokalelei ʼe fakafimālie ʼo feala aipe ke koutou fakamālo kia Sehova ki te ʼaho lelei ʼaia. ʼO toe feiā aipe, ka tō anai te ʼu matagi ʼo te toe mamahi lahi, ʼe feala anai ke koutou sisio ki te kele ʼaki he loto fakafetaʼi ʼi takotou maʼuʼuli pea mo feala ke koutou kau ki te gāue ʼaē ka fakatotonu e Sehova, ko te fakamaʼa ʼo te kele ke liliu ko he palatiso faka kolōlia. Ko te fihi ʼa Sehova mo te ʼu puleʼaga kua aʼu leva ki tona fakaʼosi, ʼaki te tāpuhā ʼo tona huafa pea mo te fakamaʼa ʼaē ʼo te kele ke fai tona finegalo ʼo mulimuli ki te Pule ʼo te Puleʼaga Faka Mesia ʼaē ia taʼu ʼe lauʼi afe. ʼOfa pe ke haʼu vave te Puleʼaga ʼaia!
Toe Vakaʼi te ʼu palakalafe 5-24 ʼo te alatike ʼaenī
◻ Ko te ʼu aga malualoi fea ʼo te Keletiate ʼaē kua fakamāuʼi ʼi te temi nei?
◻ Koteā te tahi manatu ʼo ʼuhiga mo te fakamāu ʼe fakahā ia Selemia 25:12-38?
◻ Koteā te ipu ʼo te lagavaka ʼaē kua fakalaka ki te ʼu puleʼaga fuli?
◻ Ko ai koa te ʼu tauhi ōvi ʼaē ʼe kekē pea mo kalaga, pea he koʼe koa ʼe nātou maveuveu?
[Paki ʼo te pasina 18]
Neʼe fili e Sehova te meʼa gāue fakaʼauha ʼo te Keletiate
[Paki ʼo te pasina 23]
ʼI te hili ʼaē ʼo te ʼu matagi ʼo te toe mamahi lahi, ko he kele maʼa ʼe hā mai anai