He Koʼe Koa ʼe Tonu Ke Tou Loto Fakamolemole?
KO TE tagata Sutea poto pea mo faitohi ko Joseph Jacobs, neʼe ina fakamatala ʼi te tahi temi te loto fakamolemole ohage ko “te ako ʼaē ʼe māʼoluga age pea mo faigataʼa age ʼi te ʼu ako fuli ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē ʼe tonu ke fai.” ʼI tona fakahagatonu, ki te tokolahi ko te ʼu kupuʼi palalau ʼaenī “ ʼE ʼau fakamolemole kia te koe” ʼe faigataʼa ʼaupito tona ʼui.
Ko te fakamolemole ʼe hage ia ko te falā. ʼE feala pe ke foaki ki niʼihi ʼaki he lotolelei pea mo lahi ʼaupito peʼe toe feala pe foki ke kita kai kovi ʼo taupau maʼa kita tokotahi pe. Ko te ʼuluaki faʼifaʼitaki ʼe ʼalutahi mo te ala ʼa te ʼAtua. ʼI te faʼahi ʼo te fakamolemole ʼe tonu anai ke tou taupau maʼu he ʼu aga māhani ʼe fonu ʼi te foaki ʼaki he loto manavaʼofa. Koteā tona tupuʼaga? Heʼe ko te ʼAtua ʼe ina uga te faʼahi ʼaia pea tahi ʼaē meʼa, ko he loto ʼe mole faʼa fakamolemole pea mo manatu pe ia ki te kami, ʼe ko te meʼa pe ʼaē ʼe feala ke ina fai, ko te faka lēsili kovi ia meʼa fuli.
ʼE tautau fai te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE mole ʼau ʼita ʼau; ʼe ʼau liufaki pe!” Meʼa fakaʼofaʼofa foki, he ko te ʼu palalau ʼaia ʼe ko he lao ʼe ina taki te maʼuli ʼo te tokolahi ia ʼaho nei. Ohage la, ko te fafine neʼe mole kei gū ki tona māʼā ʼo fakalaka ia taʼu e fitu, koteʼuhi, ohage pe ko te meʼa ʼaē ʼe ina ʼui, “neʼe lahi te ʼu aga ʼe kovi neʼe ina fai mai kia ʼau pea neʼe mole heʼeki feala pe ke ʼau fakamolemole kia ia.” Kae ko te mole gū ki he tahi mo ʼona fakatūʼa, mokā ʼe fakaʼaogaʼi te faʼahi ʼaia e he tagata pe ko he fafine neʼe tukugakoviʼi ohage ko he puleʼaki mo ʼona hāofaki peʼe ko hana mahafu moʼo tauteaʼi, ʼe tahitahiga tana fakafimālieʼi te loto ʼaē ke liufaki te kovi. Kae, ʼe feala ke ina fakahoholo atu aipe te fihi, ʼo ina faka fealagia ki te lotokovi, peʼe ki te lotomamahi ke katoa ʼosi tana mafola. Kapau ʼe mole fakagata te ʼaluʼaga fakatupu tuʼania ʼaia, ko te ʼu holi mālohi ʼaē ki te kami ʼe feala pe ke nātou maumauʼi te ʼu felogoi lelei mo ʼihi peʼe ke nātou fakatupu kovi ki te maʼuli fakasino ʼo he tahi.
Ko Te Tuʼutāmaki ʼo Te Mole Aga Fakamolemole
Kapau ʼe mole aga fakamolemole he tahi, ko te fihi ʼaē ʼe hoko ʼuhi ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakatupu te lotomamahi. Pea ko te lotomamahi ʼe toe feala pe ke iku ki ni ʼu mahaki ʼe kovi ʼaupito. Neʼe tohi fēnei e te tōketā ko William S. Sadler: “ ʼE mole feala ki he tahi ke mahino lelei ohage ko he tōketā ki te lahi ʼaupito ʼo te ʼu mamahi pea mo te ʼu mahaki ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe pipiki tonu ki te lotohoha, ki te loto tuʼania, ki te ʼu kē, . . . ki he fakakaukau kua lavea, pea mo he maʼuli ʼe heʼemaʼa.” Kae, ʼi tona ʼaluʼaga moʼoni, e lahi feafeaʼi te mamahi ʼaē ʼe tupu mai te tokakovi ʼaia ʼo te loto? Koʼeni te tali ʼa te tohi faka tōketā: “ ʼE fakahā e te ʼu tānaki . . . ʼi te ʼu hahaʼi e tolu neʼe ʼolo ʼo vakaʼi te tōketā ko te toko lua ia nātou ʼaia neʼe ʼiloga ia nāua, ko tanā ʼu mahaki neʼe tupu mai te lotomamahi pe neʼe ʼāsili kovi ʼuhi ko te faʼahi ʼaia.”
ʼE mahino ia, ko te mamahi, mo te fakaʼoʼola, ʼo feiā ki te lotokovi ʼe fakatupu tuʼutāmaki ʼaupito ia. Ko te ʼu meʼa ʼaia ʼo te loto ʼaē ʼe kafokona, ʼe feala pe hona fakatatau ki te ukaukamea ʼe ina kaina māmālie he sinoʼi motokā. Ko te meʼa ʼaē ʼe hā ki tuʼa ʼo ʼuhiga mo te motokā ʼe feala pe ke matalelei, kae ʼi te lalo pena ʼo te motokā ʼe lolotoga hoko ai he gāue ʼe kovi ʼaupito ia.
Ko te tahi faʼahi ʼe feala ke ina faka lēsili age te kovi, ko tatatou mole fia fakamolemole ʼi te temi ʼaē ʼe ʼaoga ai ke tou manavaʼofa, ko te meʼa ʼaia ʼe feala pe ke fakatupu tuʼutāmaki kia tatou ʼi te faʼahi fakalaumālie. Ia mata ʼo Sehova, ʼe feala pe ke tou liliu ohage ko te tagata kaugana ʼo te lea fakatā ʼa Sesu. Neʼe fakamolemole e te pule te maʼua lahi ʼo te tagata kaugana. Kae, ʼi te temi ʼaē neʼe kole age ai e te tahi tagata kaugana ki te tagata kaugana pe ʼaia, ke ina fakamolemoleʼi age tona kiʼi maʼua veliveli, neʼe agakovi leva ia ʼo mole ina fakamolemole. Neʼe fakahā fakalelei e Sesu, kapau ʼe mole tou fakamolemole, ʼe toe fakafisi anai mo Sehova ki te fakamolemole ʼo tatatou ʼu agahala. (Mateo 18:21-35) Koia la ʼaē, kapau ʼe mole tou fakamolemole, ʼe feala pe ke puli totatou leʼo ʼo loto maʼa ia muʼa ʼo Sehova, ʼo toe feiā aipe ki tatatou ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu! (Vakaʼi ia 2 Timoteo 1:3.) Koia, koteā te meʼa ʼaē ʼe feala ke tou fai?
Ke Tou Ako Te Fakamolemole
Ko te fakamolemole moʼoni ʼe haʼu mai te loto. ʼE pipiki kiai te fakamolemole ʼo te hala ʼo he tahi neʼe agahala mai kia kita pea mo te līaki ʼo he faʼahiga manatu pe ki he kami. Koia, ʼi tona fakaʼosi ko te faitotonu pea mo te tūʼa ʼaē ʼe feala ke hoko ʼe tou tuku ki te ʼu nima ʼo Sehova totonu.—Loma 12:19.
Kae, ʼe tonu pe ke tou fakatokagaʼi, mai tona ʼaluʼaga ʼaē “ ʼe kākā te loto, ʼo laka age ia ʼi te meʼa fuli pe, pea ʼe mole lava ia ke faitoʼo ʼo lelei,” ʼe mole ina uga tuʼumaʼu ia tatou ki te fakamolemole, tatau aipe mokā ko he ʼaluʼaga ʼe tonu ke fakamolemole. (Selemia 17:9) Neʼe ʼui totonu e Sesu: “ ʼE haʼu mai te loto te ʼu mahalohalo kovi, te ʼu fakapō, te ʼu tono, te ʼu folonikasio, te ʼu kaihaʼa, te ʼu fakamoʼoni loi, te ʼu lea hala.”—Mateo 15:19.
Meʼa lelei foki, ko totatou loto ʼe feala ke akoʼi ke ina fai te meʼa ʼaē ʼe lelei. Kae, ko te akonaki ʼaē ʼe ʼaoga kia tatou, ʼe tonu ke haʼu mai he matapuna ʼe māʼoluga age ia. ʼE mole feala ke tou fai ʼāteaina pe te akonaki ʼaia. (Selemia 10:23) Neʼe mahino ki te tagata fai pesalemo ʼaē neʼe taki e te laumālie ʼo te ʼAtua, te faʼahi ʼaia pea neʼe faikole ia ke ina maʼu te takitaki ʼa te ʼAtua. Neʼe pāui fakamalotoloto kia Sehova ʼaki te faikole: “Akoʼi mai kia te ʼau tau ʼu pelesepeto. Fakamahino mai kia te ʼau te ala ʼo tau ʼu fakatotonu.”—Pesalemo 119:26, 27.
ʼO mulimuli ki te tahi pesalemo, ko Tavite te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea neʼe faifai pe pea “mahino leva ki te ala ʼa Sehova.” Neʼe ina maʼu te faʼahi ʼaia mai te matapuna totonu, ʼo ina maʼuliʼi ʼuluaki te faʼahi ʼaia pea mo ina maʼu mai ai he akonaki. Koia la ʼaē, neʼe feala ai hana ʼui fēnei: “ ʼE agaʼofa pea mo manavaʼofa ia Sehova, ʼe tuai ʼi te ʼita kae ʼe mahu ʼi te lotoʼofa. Ohage pe ko te manavaʼofa ʼa he tāmai ki tona ʼu foha, neʼe manavaʼofa ia Sehova kia nātou ʼaē ʼe manavasiʼi kia te ia.”—Pesalemo 103:8, 13.
ʼE ʼaoga ke tou ako ohage pe ko tona fai e Tavite. Ke tou ako ʼi te faikole te faʼifaʼitaki haohaoa ʼa te ʼAtua ʼi te faʼahi ʼo te fakamolemole, ʼo feiā mo te faʼifaʼitaki ʼo tona ʼAlo. Koia, ʼe feala ke tou ako te fakamolemole fakamalotoloto.
Kae, ʼe feala pe ke feʼekeʼaki niʼihi ʼo ʼui maʼa nātou: E feafeaʼi ʼo ʼuhiga mo he agahala ʼe mamafa ʼaupito? ʼE tonu koa ke fakamolemole te ʼu agahala fuli pe?
Tou Fakafuafua Lelei
Mokā neʼe mamafa te hala neʼe fai ki he tahi, ʼe feala pe ke lahi te mamahi. ʼE ʼāsili moʼoni age mo kapau ko he tahi ʼe malave kiai he agahala mamafa kae neʼe mole ina fai ia he meʼa ʼe kovi pe neʼe mole kau ki te fai ʼo te agahala. ʼE feala pe ke feʼekeʼaki e niʼihi ʼo ʼui maʼa nātou, ‘ ʼE lava feafeaʼi ke ʼau fakamolemole ki he tahi neʼe agakovi kia te ʼau pea mo ina fakamamahiʼi toku loto?’ Kapau ko he agahala maʼuhiga ʼe tau mo te fakamavae ʼi te kokelekasio, ko ia ʼaē neʼe fai age kiai te kovi e lagi ʼaoga anai kia ia ke ina fakaʼaogaʼi te tokoni ʼa Mateo 18:15-17.
ʼI te ʼu ʼaluʼaga fuli pe, ko te faʼahi ʼaē ʼe maʼuhiga ʼaupito ʼe fakalogo kia ia ʼaē neʼe ina fai te aga ʼaē ʼe kovi. Talu mai te temi ʼaē neʼe hoko ai te agahala, kua ʼiloga mai koa he faʼahiga loto fakahemala fakamalotoloto? Neʼe fai koa e te tagata pe ko te fafine ʼaē neʼe agahala he ʼu fetogi, peʼe lagi ko he ʼu faiga moʼo fakatonutonuʼi ʼo ia? Kia mata ʼa Sehova ko te faʼahiga loto fakahemala ʼaia ʼe ko te kalavi ia ki te fakamolemole, tatau aipe mo te ʼu agahala fakalialia ʼaupito. Ohage la, neʼe fakamolemole e Sehova ia Manase, ʼaē neʼe kau ki te ʼu hau ʼo te hisitolia ʼo Iselaele ʼaē neʼe kovi ʼaupito. Neʼe fakatafito kiteā? Neʼe fai e Sehova te aga ʼaia kia Manase koteʼuhi ki muli age neʼe agavaivai pea neʼe fakahemala ʼo lituʼa mai tana ʼu ala fakalialia.—2 Fakamatala 33:12, 13.
ʼI te Tohi-Tapu, ko te fakahemala moʼoni ʼe pipiki kiai he fetogi fakamalotoloto ʼo te aga, he fakahemala loloto ʼo ʼuhiga mo te ʼu hala ʼaē neʼe fai. ʼI te faʼahi ʼaē ʼe ʼaoga pea mo feala ke fai, ko te fakahemala ʼe ʼalutahi pea mo he faiga ke liufaki kia ia ʼaē neʼe fai kiai te agahala te meʼa ʼaē ʼe tau mo ia. (Luka 19:7-10; 2 Kolonito 7:11) Kapau ʼe mole maʼu te taʼi loto fakahemala ʼaia, ʼe mole fakamolemole ia e Sehova.a ʼO toe hilifaki kiai, ʼe mole uga e te ʼAtua te kau Kilisitiano ke nātou fakamolemole kia nātou ʼaē neʼe mālama ʼi te faʼahi fakalaumālie kae ʼi te temi nei ʼaki pe tonatou ʼu loto faʼitaliha ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ʼo mole nātou fakahemala pe la. (Hepeleo 10:26-31) ʼI he ʼu ʼaluʼaga kua kovi ʼaupito, ʼe mole tau te fakamolemole.—Pesalemo 139:21, 22; Esekiele 18:30-32.
Ke ʼiloʼi peʼe feala peʼe kailoa he fakamolemole, ko he tahi neʼe lave kia ia he agahala mamafa ʼe tonu anai ke ina vakaʼi te tahi fehuʼi: ʼE tonu koa ke ʼau haga nofo ʼi he lotohoha pea mo faigataʼa, ʼo logoʼi mālohi te mamahi pea mo te ʼita, ʼo kaku ki te ʼaho ʼaē ʼe hoki ʼosi katoa ai te fakatokatoka ʼo te faʼahi ʼaia? Tou vakaʼi age muʼa he faʼifaʼitaki. Ko te Hau ko Tavite neʼe lotomamahi ʼaupito ʼi te ʼaho ʼaē neʼe matehi ai e te senelale ko Soape ia Apenea pea mo Amasa, “ko he ʼu tagata e lua neʼe agatonu age ia, pea mo siasiaʼa age ia [ia Soape].” (1 Hau 2:32) Neʼe fakahā e Tavite tona ʼita pea mo tona lotokovi ʼaki tona leʼo pea ʼe mahino papau ia neʼe ina fakahā kia Sehova ʼi te faikole. Kae ʼaki te temi leva, ko te mālohi ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe logoʼi e Tavite ʼi tona loto neʼe hage ia neʼe ʼataʼata age leva. ʼO aʼu ki tona mate, neʼe mole puleʼi ia ia e te holi ʼaē ke ina fai he meʼa ʼe kovi. Logope la te meʼa ʼaia, neʼe haga gāue aipe ia Tavite pea mo Soape, kae neʼe mole ina fakamolemole ia ki te tagata fai fakapō ʼaia ʼaē neʼe mole fakahemala. Neʼe sio leva Tavite ki te fakahoko ʼo te faitotonu ʼi te fakaʼosi.—2 Samuele 3:28-39; 1 Hau 2:5, 6.
Ke feala kia nātou ʼaē neʼe mamahi ʼuhi ko te ʼu agahala ʼa niʼihi, ke nātou galoʼi te ʼuluaki ʼita, ʼe feala pe ke fakamaʼua kiai he temi loaloaga pea mo ni ʼu faiga. ʼE feala pe ke toe faigafua age te fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo te fakatokatoka ʼo te faʼahi ʼaia kapau ko ia ʼaē neʼe lākahala ʼe fakamoʼoni ki tana hala pea mo fakahemala. Kae, ko he tahi neʼe malave ki ai he agahala kae neʼe mole ina fai he meʼa ʼe kovi, ʼe tonu ke ina maʼu he fakaloto mālohi pea mo he fakaloto fīmālie ʼaki tana mahino ʼaē ki te faitotonu ʼa Sehova pea mo tona poto pea ʼaki te kokelekasio faka Kilisitiano, ka mole ina fakatokagaʼi te faʼahiga haʼele ʼa te agakovi.
Ke toe mahino foki kia koutou te faʼahi ʼaenī, ʼi takotou fakamolemole ki he tahi neʼe hala atu ʼe mole ko tona faka ʼuhiga ia, ʼe koutou fakamolemole ki te agahala. Ki te Kilisitiano, ko te faka ʼuhiga ʼo te fakamolemole ko te tuku ʼaki he falala katoa ia meʼa fuli ki te ʼu nima ʼo Sehova. ʼE ko ia tonu te Tuʼi Fakamāu faitotonu ʼo te ʼatulaulau katoa, pea ʼe ina ʼaumai anai te faitotonu ʼi tona lakaga tonu. ʼE kau anai ki te faʼahi ʼaia te fakamāuʼi ʼo “te kau fai folonikasio pea mo te kau feʼauʼaki” ʼaē ʼe aga fakakākā.—Hepeleo 13:4.
Ko Te ʼu Fua Lelei ʼo Te Fakamolemole
Neʼe hiva fēnei e te tagata fai pesalemo ko Tavite: “Ko koe, Ê Sehova, e ke agalelei pea mo fakamolemole gafua; pea mo mahu ʼi te lotoʼofa kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou fetapā kia te koe.” (Pesalemo 86:5) ʼE koutou hage koa ko Sehova ʼo “fakamolemole gafua”? ʼE lahi te ʼu fua lelei.
ʼUluaki, ko te fakamolemole kia nātou ʼaē, ʼe ina uga te ʼu felogoi lelei. ʼE fēnei te fakaloto mālohi ʼa te Tohi-Tapu ki te kau Kilisitiano: “Koutou maʼu te agalelei ia koutou, fonu ʼi te manavaʼofa, ʼo koutou tahi fefakamolemoleʼaki ia koutou ohage ko te fakamolemole ʼa te ʼAtua kia koutou ʼaki ia Kilisito.”—Efesi 4:32.
Lua, ko te tahi fua lelei ʼo te fakamolemole ko te tokalelei. ʼE mole gata ʼaki pe he tokalelei pea mo totatou ʼu tatau kae ʼe toe maʼu ai pe foki he tokalelei ʼo te loto.—Loma 14:19; Kolose 3:13-15.
Tolu, ko te fakamolemole kia nātou ʼaē, ʼe tokoni kia tatou ke tou manatuʼi ʼe toe ʼaoga pe foki la kia tatou totonu te fakamolemole. ʼIo, “ko tatou fuli neʼe tou agahala pea ʼe mole tou aʼu ki te kolōlia ʼo te ʼAtua.”—Loma 3:23.
Moʼo fakaʼosi, ko te fakamolemole kia nātou ʼaē, ʼe ina faka fealagia ki te ʼAtua ke ina fakamolemoleʼi tatatou ʼu agahala. Neʼe ʼui e Sesu: “He kapau ʼe koutou fakamolemole ki te hahaʼi, ʼanatou hala, pea ʼe toe fakamolemole anai mo takotou Tāmai kia koutou.”—Mateo 6:14.
Koutou fakakaukauʼi age muʼa te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe feala ke hoha kiai te fakakaukau ʼa Sesu ʼi te hoʼatā ʼaē neʼe mate ai. Neʼe hoha ia ki tana ʼu tisipulo, mo te gāue faka mafola, pea tāfito ʼo ʼuhiga mo tana agatonu kia Sehova. Kae, logope la tona mamahi ʼi te pou fakamamahi, koteā ʼaē neʼe ina ʼui? ʼI tana ʼu palalau fakaʼosi, “Tāmai, fakamolemole age kia nātou.” (Luka 23:34) ʼE feala ke tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki haohaoa ʼa Sesu ʼo tou fefakamolemoleʼaki fakamalotoloto.
[Nota ʼi te lalo pasina]
a Kae, ʼe ʼi ai te tahi ʼu meʼa ʼe vakavakaʼi e Sehova ʼi te temi ʼaē ʼe fakakaukau ai peʼe tonu ke ina fakamolemole peʼe kailoa. Ohage la, kapau ʼe mole ʼiloʼi e ia ʼaē neʼe lākahala ia te ʼu lao ʼa te ʼAtua, ko te mole ʼiloʼi ʼaia ʼo te ʼu lao ʼa te ʼAtua ʼe feala pe ke ina fakasiʼisiʼi te lākahala. ʼI te temi ʼaē neʼe kole ai e Sesu ki tana Tāmai ke ina fakamolemole te ʼu tagata ʼaē neʼe nātou fakapogi ia ia, ʼe mahino papau ia neʼe fia talanoa ia ki te kau solia Loma ʼaē neʼe nātou fakapogi ia ia. ‘Neʼe mole nātou ʼiloʼi nātou te meʼa ʼaē neʼe nātou lolotoga fai,’ he neʼe mole nātou ʼiloʼi lelei pe ko ai moʼoni ia ia. Kae, ko te kau takitaki lotu ʼaē neʼe nātou fakatuʼutuʼu fakafūfū te fakapō ʼaia neʼe ko nātou totonu pe ʼaē neʼe tau mo te tukugakovi—pea ki te tokolahi ia nātou ʼaia, neʼe mole feala ke fakamolemoleʼi.—Soane 11:45-53; vakaʼi pea mo Gāue 17:30.
[Paki ʼo te pasina 5]
Kua koutou fakamaʼumaʼu koa te puani ʼo te lea fakatā ʼa Sesu ʼo ʼuhiga mo te tagata kaugana ʼaē neʼe mole aga fakamolemole?
[Paki ʼo te pasina 7]
Ko te fakamolemole kia nātou ʼaē ʼe ina uga te ʼu felogoi lelei pea mo ina ʼaumai te fiafia