ʼE Lahi Te Mafola ʼo Te Mataku ʼAē Ki Te Kau Mate
Kua fualoa te tō ʼo te laʼā. Neʼe lagi ʼi takotou manatu ʼe mole koutou hū tauhala anai ki tokotou ʼapi. ʼI takotou haʼele ʼaia ʼe koutou fakalaka ʼi te tānuma, ʼe kamata tete ai tokotou mafu. ʼI te gona ʼo te pōʼuli, ʼe faigafua pe kia koutou hakotou logoʼi he kihiʼi logoaʼa. Fokifā pe ʼe koutou logo ki te kalaga ʼe kiki pea mo fakamataku. ʼE fakatavili takotou haʼele—kua ʼāsili tete tokotou mafu—kae ʼe koutou lakalaka ke koutou foimo tau ki tokotou ʼapi ʼo nono kiai.
NEʼE mole heʼeki hoko koa la kia koutou he ʼu faʼahiga tuʼania feiā ʼi hakotou ʼolo ki he tānuma peʼe ʼi hakotou fakalaka ʼi ai? Kapau ʼe koia ʼaia, neʼe lagi feala pe ke malave ʼaupito kia koutou he akonaki faka lotu ʼe maʼu e te hahaʼi fuli pe—ʼaē ko te ʼu laumālie ʼo te kau mate ʼe feala ke nātou tokoni peʼe ke nātou fakamamahiʼi ia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli.
Neʼe lahi te mafola ʼo te ʼu agaʼi fenua fakatemonio ʼuhi ko te tui ʼaē, ʼe ʼaoga ki te kau mate he tokoni mai ia nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli peʼe ko te tui ʼaē ʼe feala ki te kau mate ke nātou fakamamahiʼi ia nātou ʼaē ʼe kei maʼuʼuli mo kapau ʼe mole nātou fakafimālieʼi ia nātou. Ohage la, ʼi ʼihi ʼu fenua ʼo Amelika Latina, ʼe ko he agaʼi fenua ki te tokolahi hanatou fakatuʼu he koluse ʼi te koga meʼa ʼaē neʼe mate ai he tahi ʼi he fakaʼī ohage ko he kiʼi nofoʼaga. Ko te hahaʼi ʼe nātou tutu te ʼu sela pea ʼe nātou tuku te ʼu fisiʼi teu kiai, ʼaki te manatu ʼaē ʼe ko hanatou fakahā ʼaia ʼo tanatou tokoni ki te nefesi peʼe ko te laumālie ʼo ia ʼaē kua mate. ʼI ʼihi ʼaluʼaga, ʼe mafola haʼele te ʼu tali “faka milakulo” ki te ʼu faikole, koia ko te hahaʼi neʼe nātou kamata ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼo te animita, ko te kiʼi nofoʼaga ki te nefesi peʼe ki te laumālie ʼo te kau mate takitokotahi. ʼI te koga meʼa ʼaia ʼe nātou fai te ʼu mandas, peʼe ko ni ʼu fakapapau, mo kapau ʼe tokoni age te mate ke nātou fakahoko peʼe ke nātou maʼu he meʼa—e lagi ko he faitoʼo faka milakulo—ʼe nātou fakahā anai tanatou fakafetaʼi ʼaki he aga makehe. Pea ʼi te tahi ia faʼahi, ʼe feala pe ke ʼui mai ko te nefesi ʼo he tahi ʼe ʼasi ʼi te pōʼuli, ʼo matataku ia nātou ʼaē ʼe sisio kiai. ʼI te agamāhani neʼe ʼui ki te kau nefesi ʼaia ʼe ko te kau penando, ʼe nātou fakaloto mamahiʼi te hahaʼi ʼuhi ko he ʼu meʼa ʼāfea neʼe hoko.
ʼE lahi te ʼu fenua, ʼe faiga ʼaupito te hahaʼi ke nātou fai te gāue lahi moʼo fakafimālie te ʼu “laumālie” ʼo te kau mate. Ko te ʼu lafeti lalahi neʼe fai, neʼe mōlagaʼi te ʼu sakilifisio, neʼe fai mo te ʼu palalau moʼo fakatupu fīmālie—ko te ʼu meʼa fuli ʼaia moʼo tekeʼi he tautea mai te laumālie ʼo te mate. ʼAki te fakafimālie ʼo te laumālie, ki te manatu ʼa te tokolahi ʼaē ʼe kei maʼuʼuli, ʼe nātou maʼu anai te ʼu fakapale pea mo te ʼu tapuakina.
Ko te logo mai Afelika, ʼe ʼui fēnei: “Tokolahi ʼe nātou ʼui ʼe mole he meʼa ʼe hoko ‘faka fuanoa pe peʼe kua tonu pe ke hoko’ .” “Ko he faʼahiga tuʼutāmaki pe—ohage la ko te mahaki, peʼe ko he tuʼutāmaki, peʼe ko te maʼuli masiva, peʼe ko te faʼahi faka ekonomike faigataʼa, peʼe ko te tō ʼo he ʼua ʼaupito peʼe ko te laʼā fau, peʼe ko te ʼu fakaʼī, peʼe ko te mole logo tahi ʼa te famili, peʼe ko te mate—ʼe nātou ʼui neʼe hoko ʼuhi ko he ʼu laumālie fakapulipuli, ʼaē ʼe ʼi ai tonatou mālohi makehe age.” Ko te tahi fakamatala ʼe ʼui fēnei: “ ʼI te manatu ʼa te hahaʼi, ʼe nonofo ʼi te lagi te ʼu laumālie ʼo tanatou ʼu kui pea ʼe nātou sisio tuʼumaʼu mai ki tonatou ʼu kāiga ʼaē ʼi te kele. Neʼe ʼui ʼe maʼu e te ʼu talatuku te ʼu mālohi makehe, koia ʼaē ʼe feala ai ke nātou fakaʼaogaʼi moʼo tapuakiʼi pea mo hāofakiʼi tonatou ʼu kāiga ʼi te kele peʼe mo fakatūʼa ia nātou, ʼo fakalogo pe ki te fakaʼapaʼapa peʼe ki te meʼa noaʼi e te ʼu kāiga ia te mate.”
Kae ʼe ʼalutahi koa te manatu ʼaia mo te Folafola ʼa te ʼAtua? Koteā takotou ia manatu?
[Paki ʼo te pasina 4]
Ko he “Animita” ʼi Sili