Te ʼu Fehuʼi ʼa Te Kau Lautohi
ʼI te ʼaluʼaga ʼo te faʼahiga palalau, ʼe ʼi ai koa he kehekehe ʼo te ʼu kupu faka Tohi-Tapu ʼaē ko te “tahi ʼu ōvi” pea mo te “toe hahaʼi tokolahi”?
Ei, ʼe ʼi ai tona kehekehe, logope ʼe mole tonu ke lave mamahi ia tatou peʼe ke tou punamaʼuli mokā fakaʼaogaʼi e he tahi te ʼu kupu ʼaia ʼe fefetogitogiʼaki.
Tokolahi te kau Kilisitiano ʼe nātou māhani mo te ʼu vaega ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi ai te ʼu kupu ʼaia. Ohage la ko te vaega ʼo Soane 10:16. ʼI ai neʼe ʼui maʼa Sesu: “ ʼE ʼi ai taku tahi ʼu ōvi, ʼe mole nātou kau ʼi te lotoʼā ʼaenī; mo nātou foki ʼaia, ʼe tonu ke ʼau ʼaumai ia nātou, pea ʼe nātou fagono anai ki toku leʼo, pea ʼe nātou liliu anai ko he faga ōvi pe e tahi, mo he tagata tauhi ōvi e tahi.” Ko te tahi kupuʼi palalau, ʼaē ko te “toe hahaʼi tokolahi,” ʼe tuʼu ia Fakahā 7:9. ʼE tou lau fēnei ai: “ ʼI te ʼosi ʼo te ʼu meʼa ʼaia neʼe ʼau sio, pea koʼeni te toe hahaʼi tokolahi ʼe mole feala tona lau e he tahi, mai te ʼu fenua fuli pea mo te ʼu telepi pea mo te ʼu hahaʼi pea mo te ʼu lea fuli, ʼe nātou tutuʼu ʼi muʼa ʼo te hekaʼaga faka hau pea mo ia muʼa ʼo te Akeno, ʼe nātou kofuʼi te ʼu kofu hina; pea neʼe ʼi ai te ʼu pālema ʼi ʼonatou nima.”
Tou vakaʼi muʼa ia Soane 10:16. Ko ai te ʼu ōvi? ʼE ʼaoga ke tou manatuʼi ko te kau tisipulo agatonu fuli ʼa Sesu ʼe ko te ʼu ōvi. Ia Luka 12:32, ʼe ina fakahigoaʼi ia nātou ʼaē ʼi tana kau tisipulo ʼaē ʼe nātou hake anai ki selo ko te “kiʼi faga ōvi.” ʼE kau anai te ʼu “ōvi” ʼo te “kiʼi faga ōvi” ʼi te Puleʼaga ʼi selo. Kae, ʼe ʼi ai ʼihi, ko nātou ʼaia ʼe kehe tanatou ʼamanaki, ʼe toe faka ʼuhiga foki ia nātou e Sesu ko te ʼu ōvi.
ʼE feala hatatou sio ki te potu ʼaia ia Soane kapite 10. ʼI tana ʼosi palalau ki te ʼu ōvi ohage ko tana kau ʼapositolo ʼaē ʼe fakaafe anai ki te maʼuli ʼi selo, neʼe toe ʼui e Sesu ʼi te vaega 16: “ ʼE ʼi ai taku tahi ʼu ōvi, ʼe mole nātou kau ʼi te lotoʼā ʼaenī; mo nātou foki ʼaia, ʼe tonu ke ʼau ʼaumai ia nātou.” Kua fualoa te ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi te vaega ʼaia neʼe palalau ia Sesu ki te hahaʼi ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele. Tokolahi te kau agatonu ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano, ohage ko Apalahamo, mo Sala, mo Noe, pea mo Malakia, neʼe nātou maʼu te ʼamanaki ʼaia. Koia, ʼe feala ke tou ʼui tonu ai ko nātou ʼaia ʼe nātou kau ki te “tahi ʼu ōvi” ʼaē ia Soane 10:16. Lolotoga te ʼu Taʼu e Afe, ʼe fakatuʼuake anai te kau fakamoʼoni agatonu ʼaia ʼaē neʼe maʼuʼuli ʼi muʼa ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano pea ʼe nātou ako anai pea mo nātou tali ia Kilisito Sesu, ʼo nātou liliu ai ko te “tahi ʼu ōvi” ʼo te Tagata Tauhi ōvi Agalelei.
ʼE tou toe ʼiloʼi foki talu mai te fakaʼosi ʼo te pāui ʼo nātou fuli ʼo te kalasi ʼaē ʼe hake ki selo, ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi kua nātou liliu ko te kau Kilisitiano moʼoni. ʼE toe faka ʼuhiga tonu pe foki te kupu “tahi ʼu ōvi” kia nātou ʼaia, koteʼuhi ʼe mole nātou kau ki te “kiʼi faga ōvi.” Kae, ʼe fakatalitali te tahi ʼu ōvi ke nātou maʼuʼuli ʼi he palatiso fakakelekele.
ʼI te temi nei, koteā ʼaē ʼe feala ke tou ʼui ʼo ʼuhiga mo nātou ʼo te “toe hahaʼi tokolahi” ʼaē ʼe tuʼu ia Fakahā 7:9? Tou vakaʼi te vaega 13 pea mo te fehuʼi ʼaenī, “Ko ai koa ia nātou ʼaia pea neʼe nātou ʼōmai maifea?” ʼE tou maʼu tona tali ʼi te vaega ʼo Fakahā 7:14: “ ʼE ko nātou ʼaē ʼe ʼōmai mai te mamahi lahi.” Koia, ko te toe hahaʼi tokolahi ʼe faʼufaʼu e nātou ʼaē ʼe ʼōmai, peʼe nātou hāo, ʼi te mamahi lahi. Ohage ko tona ʼui ʼi te vaega 17, ʼe ‘taki anai ia nātou ki te ʼu matapuna vai ʼo te maʼuli’ ʼi te kele.
Kae, ʼe mahino ia, ke feala kia nātou ʼaia ke nātou hāo ʼi te mamahi lahi ʼaē kua ōvi mai, ʼe tonu muʼa ke nātou fō tonatou ʼu kofu loloa ʼi te taʼataʼa ʼo te Akeno, ʼo nātou liliu ai ko he kau atolasio moʼoni. Koia, logope ʼe fakamatalatala e te vaega ʼo Fakahā 7:9 te hahaʼi tokolahi ʼaia ʼi te hili ʼo te mamahi lahi, ʼe feala ke tou fakaʼaogaʼi te kupu “toe hahaʼi tokolahi” kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou maʼu te ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼi te kele, ʼaē ʼe nātou lolotoga fakahoko nei kia Sehova he gāue taputapu, ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi ʼaē ka hoko anai ʼaki te ʼohofi e te ʼu puleʼaga te lotu hala.
Moʼo fakanounou, ʼe feala ke tou manatuʼi ko te “tahi ʼu ōvi” ʼi tona faka ʼuhiga lahi, ʼe fakapipiki mai ki ai te kau kaugana fuli ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou ʼamanaki ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele. ʼE kau kiai te kūtuga ʼaē ʼe hage ko he ʼu ōvi ʼi te temi nei ʼe tānaki ohage he “toe hahaʼi tokolahi” ʼe nātou ʼamanaki ke nātou hāo ʼi te mamahi lahi ʼaē kua ōvi mai. Tokolahi ʼi te kau Kilisitiano agatonu ʼaia ʼe kei maʼuʼuli ʼi te temi nei ʼe nātou kau ki te “tahi ʼu ōvi,” pea ʼe nātou kau pe foki ki te “toe hahaʼi tokolahi.”
ʼE ʼaoga te ʼui ʼaē, ʼe moʼoni te ʼiloʼi ʼo te faka ʼuhiga tonu ʼo he ʼu kupu, kae ʼe mole ʼaoga ia ki he Kilisitiano ke tokaga fau ki he kupu—ko te meʼa ʼaia ʼe feala ke fakahigoaʼi ko te fihi ki te ʼu kupu. Neʼe fakatokaga e te ʼapositolo ko Paulo ʼo ʼuhiga mo ʼihi neʼe “fonu ʼi te fiatuʼu” pea ʼe nātou kau ki “te ʼu fihi ki te ʼu kupu.” (1 Timoteo 6:4) Kapau ʼe tou ʼiloʼi he kehekehe ʼo he ʼu kupu, ʼe ko he meʼa ʼe lelei ia. Kae, ʼi totatou agaaga ʼaē ʼe hā ki tuʼa peʼe ʼi totatou loto, ʼe mole ʼaoga ke tou fakafifihi ki he tahi e lagi mole ina fakaʼaogaʼi totonu he ʼu kupu faka Tohi-Tapu.