Ko Te Kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Te Malamanei Katoa—Niusila
ʼE FEALA koa ki te ʼu motu ke nātou fakavikiviki ia Sehova? Ei, ohage ko tona ʼui fēnei ia Isaia 42:10: “Koutou hiva kia Sehova he hiva foʼou, tona fakavikiviki, mai te potu taupotu ʼo te kele, . . . ia koutou, ʼu motu, pea mo koutou ʼe nonofo ai.” ʼE mahino papau ia ko te ʼu motu ʼaē ʼe nātou faʼufaʼu ia Niusila ʼe nātou fakavikiviki ia Sehova. ʼI tona ʼiloa ʼi te malamanei ʼuhi ko tona ʼu liuʼa, mo tona ʼu puvai, mo tona ʼu moʼuga māʼoluga, mo tona ʼu tai ʼaisi, mo tona ʼu matatai, mo tona ʼu tuvao matalelei, pea mo te ʼu koga meʼa ʼe maʼuli lelei ai te ʼakau, ʼe fakahā lelei e Niusila te māʼoluga pea mo te lahi ʼo Ia ʼaē neʼe ina fakatupu te lagi mo te kele.
ʼI te fakaʼosi ʼo totatou sēkulō, tokolahi ia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi Niusila neʼe nātou fakatahiʼi tonatou leʼo moʼo fakavikiviki kia Sehova, ʼi tanatou maliu ʼaē kia ia ʼo kau ki tana tauhi maʼa pea mo vaevae te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki niʼihi. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, ko te Fakamoʼoni neʼe ina logoʼi te fakamatala ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua lelei ʼo te fai faka mafola ʼaē ki te ʼu kāiga, pea neʼe ina fakatotonu ke fai faka mafola ki tona famili. Neʼe ina foaki fakaʼofa te ʼu tohi E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele ki te tokolahi ʼo tona famili. Koteā tona ʼu fua ki muli age? Neʼe ina ʼui ko tona tuagaʼane pea mo tona tēhina ʼe nā ako ʼi te temi nei te Tohi-Tapu, neʼe papitema te fakafotu ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea ko ʼihi, ʼi te temi nei, kua nātou tali lelei te moʼoni ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE lahi te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tonu ke ina fai kiai te gāue ʼaia; ʼe mole gata pe ki ʼana mātuʼa, kae ʼe toe ʼi ai foki mo tona ʼu tēhina e ono pea mo tona ʼu tuagaʼane e nima!
ʼE toe fakahā foki te fakavikiviki kia Sehova mokā fakatahiʼi e te kau Fakamoʼoni tanatou ʼu faiga moʼo fakatuʼu te ʼu Fale ʼo te Puleʼaga. Ohage la, ko te sulunale ʼo te tagata tohi ko Roy Perkins neʼe ina tohi fēnei ʼi te Opotiki News ʼo te ʼaho 17 ʼo Maio 1994: “Logope la ʼe mole ʼau tui ki te ʼAtua, kae neʼe ʼau punamaʼuli ʼaupito ʼi te ʼu gāue pea mo te ʼu faiga ʼa nātou fuli ʼaē neʼe gāue, ʼaē neʼe nātou foaki te temi e lahi pea mo te ʼu faiga ki te fakatuʼutuʼu ʼo te laga fale, ʼi tanatou ʼoʼofa ki tonatou ʼAtua.
“ ʼI te ʼatu ʼu tuʼuga hola ʼaē neʼe nātou gāue ai ʼi te fakaʼosi ʼo te vāhaʼa, neʼe mole ʼau sio ʼi he temi peʼe ʼau logoʼi pe la ki he tahi ʼi te kau gāue ʼe fekēʼaki . . . Ko te hahaʼi fafine neʼe nātou kake ki te ʼu palepale ukamea ʼaē neʼe faʼu ki te laga fale, ʼo nātou gāue tahi mo te kau gāue tagata, ʼo nātou toli te kaupā ʼāfea, ʼo nātou hiki te ʼu meʼa, mo nātou fetuku te ʼu meʼa gāue, ʼo fai te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼi te tokalelei pea mo te fiafia.
“Pea ʼe mole he tahi ʼe maumau temi, koteʼuhi ʼe mole he tahi ia nātou ʼe tuku muʼa tana gāue kae ʼalu ʼo fai suluka. Maʼa nātou fuli ʼaē neʼe gāue ʼaki tanatou ʼu fealagia, neʼe maʼa te ʼaele, gata pe ki te mamanu ʼo te pena pea mo te efu ʼo te simā.”
Ko te kolesi ʼo te kau tagata ʼāfea ʼo te kokelekasio ʼo Opotiki neʼe nātou tohi fēnei: “Neʼe ōfo te hahaʼi ʼo te kolo ʼi tanatou sio ki te gāue laga fale ʼaia. ʼE lau ko te hahaʼi ʼe nātou talanoa fuli ʼo ʼuhiga mo te gāue ʼaia. Neʼe lahi ia te kamata ʼo te ʼu ako faka Tohi-Tapu. Neʼe mātou leleiʼia ʼaupito te meʼa ʼaē neʼe hoko ki te taumatuʼa ʼe tauhi lotu lelei, pea talu mai fualoa ko te taumatuʼa ʼaia neʼe mole nā fia logo ki te moʼoni. Neʼe nā ʼolo ki te laga fale ʼi te ʼaho fuli pea ki muli age neʼe nā ʼolo ki te ʼu fono. Neʼe ʼui leva e te tagata, ‘Kua ʼau ʼiloʼi ʼi te temi nei ʼe ko koutou te hahaʼi ʼa te ʼAtua. ʼI toku maʼuli katoa, neʼe ʼau fakaʼamu ke ʼau fakatahi mo te ʼu hahaʼi ohage ko koutou.’ ”
ʼI te taʼu ʼaenī kua ʼosi, neʼe ʼui e te tagata tohi sulunale ʼo te Otago Daily Times te meʼa ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te laga vave ʼo te Fale ʼo te Puleʼaga ʼi Dunedin: “Neʼe ko he meʼa fakaofoofo ʼaē neʼe hoko, ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo te fia gāue pea mo te fetokoniʼaki.” Neʼe toe ʼui fēnei e te sulunale pe ʼaia: “Neʼe sioʼi e te hahaʼi te laga ʼo te toe fale ʼaia, ʼo nātou vikiʼi te gāue, pea ʼe mahino ia, neʼe lagi fakakaukauʼi e te tokolahi te ʼu gāue ʼaē ʼe feala ke fai, mo kanapaula neʼe feala ke maʼu he ʼu hahaʼi feiā ʼe nātou lotolelei ki te gāue pea mo nātou fetokoniʼaki. Ko te Fale ʼo te Puleʼaga ʼe ko he fakaʼiloga mālohi ʼaia ʼo he ʼu faiga ke ʼi ai he ʼu fua ʼo te gāue.”
ʼI te toko teau tupu ʼo nātou ʼaē neʼe ʼolo ʼo ʼaʼahi te laga fale ʼaia, neʼe ʼui fēnei e te tagata, ko te kau Fakamoʼoni neʼe nātou laga te ʼu “ ʼēkelesia,” kae ko te hahaʼi ia ʼo tana lotu, ʼe nātou fakatau te ʼu fale ʼaia ʼuhi ko te mole hahaʼi ʼo nātou ʼaē ʼe ʼolo ki ai. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kanapaula neʼe koutou talitali ki he tahi taʼu, neʼe feala ke koutou totogi he ʼēkelesia e tahi. ʼE tonu ke mātou fakatau he ʼēkelesia e tahi, koteʼuhi ʼe mole kei feala hamatou totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiai. Kae ʼaua naʼa koutou tuʼania, ʼe mole koutou totogi anai te kau takitaki lotu. Pea ko takotou ʼu fale ʼe mole faigataʼa tona fakamaʼa, ʼe mole ko he ʼu fale lalahi ʼe ʼi ai hanatou ʼu pele, pea ʼe mole feala ai ke fakamaʼa.”
ʼE mahino papau ia, ʼe feala ke fakavikiviki e te ʼu motu ia te ʼAtua. ʼOfa pe ke toe hoko atu te kalagaʼi ʼo te ʼu fakavikiviki kia Sehova ʼi te motu matalelei ʼaia ʼo te Pasifika—pea ke hoko atu ʼi te malamanei katoa!
[Talanoa ʼo te pasina 9]
TE FAKAʼALUʼALU ʼO TE FENUA:
ʼI Te Taʼu Gāue 1994
TE LAHI ʼO TE KAU FAI FAKA MAFOLA: 12 867
KO TE FAKAFUAFUA: Ko Te Fakamoʼoni e 1 maʼa te toko 271
TE HAHAʼI ʼI TE ʼAHO ʼO TE FAKAMANATU: 24 436
TE LAHI ʼO TE KAU PIONIE: 1 386
TE ʼU AKO FAKA TOHI-TAPU: 7 519
TE LAHI ʼO TE KAU PAPITEMA: 568
TE LAHI ʼO TE ʼU KOKELEKASIO: 158
TE TUʼUʼAGA ʼO TE FILIALE: MANUREWA
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko te kau pionie ʼe nātou gāue talu mai te taʼu 1930
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko te ʼu pilō ʼo te filiale ʼaē ʼe tuʼu ʼi Manurewa
[Paki ʼo te pasina 9]
Ko te fai faka mafola ʼo te logo ʼo te Puleʼaga ʼi Devonport, ʼi Auckland