Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/4 p. 11-15
  • He Koʼe ʼe Pulihi Anai Te ʼu Lotu ʼo Te Malamanei?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • He Koʼe ʼe Pulihi Anai Te ʼu Lotu ʼo Te Malamanei?
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Tō Feafeaʼi Ia Papiloni Lahi?
  • ʼE Tonu Ke Koutou Fili
  • ʼE Tukugakoviʼi Te Lotu Hala
  • ʼE Maʼu e Te Lotu Hala Ia Te Manatu ʼa Kaino
  • “ ʼE Ko He Meʼa Faikehe”
  • Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!
    Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!
  • ʼE Fakalainoaʼi e Te Lotu Hala Ia Te ʼAtua
    Ke Ke Fiafia ʼo Heʼe Gata: Faipalalau Ki Te Tohi-Tapu
  • ʼE Leleiʼia Koa e Te ʼAtua Te ʼu Lotu Fuli?
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Te Tauhi Fea ʼAē ʼe Tali e Te ʼAtua?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/4 p. 11-15

He Koʼe ʼe Pulihi Anai Te ʼu Lotu ʼo Te Malamanei?

“Koutou mavae mai ia te ia, e taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole koutou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole koutou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.”​—Fakahā 18⁠:⁠4.

1. (a) Koteā te faka ʼuhiga ʼo te ʼui ʼaē kua tō ia Papiloni Lahi? (b) ʼAki te meʼa ʼaia neʼe hoko, koteā te meʼa ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova?

“KUA TŌ IA PAPILONI LAHI!” ʼIo, ʼi te manatu ʼa Sehova ko te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala kua tō ia. Ko te meʼa ʼaia ʼe moʼoni talu mai te taʼu 1919, ʼi te mavae mai ʼo te ʼu tēhina ʼo Kilisito mai te mālohi ʼo te Keletiate, te koga tāfito ʼo te Papiloni faka misitelio. Koia, neʼe nātou tala ia muʼa ʼo te hahaʼi te ʼuhiga ʼo te lotu hala, pea mo nātou kalagaʼi te pule faitotonu ʼa te ʼAtua ʼaki te Puleʼaga faka Mesia. Lolotoga te sēkulō ʼaenī neʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni agatonu ʼa Sehova te ʼu lotu ʼaē ʼe takitaki e Satana moʼo fakahēʼi ʼo “te kele katoa.”​—Fakahā 12:9; 14:8; 18:2.

Neʼe Tō Feafeaʼi Ia Papiloni Lahi?

2. ʼI te temi nei koteā te ʼaluʼaga ʼo te ʼu lotu ʼo te malamanei?

2 Kae, ʼe feala ke ʼui e he tahi, ‘ ʼE lava feafeaʼi koa hakotou ʼui kua tō ia Papiloni, heʼe tuputupu te ʼu lotu ʼi te ʼu fenua kehekehe?’ ʼE lau ko te lauʼi miliale hahaʼi ʼaē ʼe tauhi ki te lotu Katolika pea mo te lotu Mahometa. Ko te lotu Polotesita ʼe kei tuputupu ʼi te Potu Tokelau pea mo te Potu Toga ʼo Amelika, ʼaē ʼe laga ai te ʼu ʼēkelesia pea mo te ʼu kapela foʼou. Ko te ʼu lauʼi teau miliona hahaʼi ʼe nātou muliʼi te ʼu aga faka lotu ʼo te lotu Putisi pea mo te lotu Inituisi. Kae, ko te ʼu lotu ʼaia, ʼe lahi koa tanatou uga ia te ʼu lauʼi miliale hahaʼi ʼaia ke nātou fai te ʼu aga ʼaē ʼe lelei? Neʼe ina tāʼofi koa te kau Katolika pea mo te kau Polotesita ke mole nātou fematematehiʼaki ʼi te Potu Tokelau ʼo Ilelani? Neʼe ina foaki moʼoni koa te tokalelei ki te kau Sutea pea mo te kau Mahometa ʼi te ʼu fenua ʼo te Potu Hahake? Neʼe ina foaki koa he felogoi lelei ki te kau Initia pea mo te kau Mahometa ʼi Initia? Pea, mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe ina tātāʼofi koa te kau Orthodoxes ʼo te Potu Hahake ʼo Serbie, te kau Katolika ʼo Croatie, pea mo te kau Mahometa ʼo Bosnie ke mole nātou fai te meʼa ʼaē ʼe higoa ko te “fakamaʼa ʼo te lanu,” te kaihaʼa, te fakaʼalikiʼi ʼo te hahaʼi fafine, pea mo tanatou fematematehiʼaki? ʼE tautau fakaʼaogaʼi te lotu ohage ko he fakaʼiloga, ko he meʼa ʼe hā ki tuʼa, pea ka hoko mai he fihifihia, pea puli ia.​—Kalate 5:​19-​21; vakaʼi ia Sake 2:​10, 11.

3. He koʼe ʼe fakamāuʼi te lotu ia muʼa ʼo te ʼAtua?

3 ʼI te manatu ʼa te ʼAtua, ko te lagolago ʼa te kaugamālie ki te lotu, ʼe mole ina fakahāo anai te ʼu lotu fuli ʼi te fakamāu ʼaē ka fai e te ʼAtua. Ko Papiloni Lahi, ohage ko tona fakamoʼoni ʼaē e tona hisitolia, ʼe tonu ke fakamāuʼi tāfito, heʼe “kua tapuke tana ʼu agahala ʼo kaku ki te lagi, pea neʼe manatuʼi e te ʼAtua tana ʼu gāue heʼe faitotonu.” (Fakahā 18:5) ʼI te talanoa faka polofeta ʼa Osea neʼe ina tohi fēnei: “Heʼe nātou haga tūtū te matagi, pea ʼe nātou utu anai te afā.” Ko te ʼu lotu hala fuli ʼaē ʼe puleʼi e Satana ʼe fakaʼauha anai nātou ʼuhi ko tanatou aga kākā ki te ʼAtua, ki tona ʼofa, ki tona huafa, pea mo tona ʼAlo.​—Osea 8:7; Kalate 6:7; 1 Soane 2:​22, 23.

ʼE Tonu Ke Koutou Fili

4, 5. (a) Ko te ʼu ʼaluʼaga fea ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai ia ʼaho nei? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼe tonu ke tou tali kiai?

4 ʼE tou maʼuʼuli nei ʼi te koga fakaʼosi ʼo “te ʼu ʼaho fakamuli,” pea ʼi totatou ʼuhiga kau Kilisitiano moʼoni, ʼe tou faiga ke tou hāo ʼi “te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito mo faigataʼa” ʼaenī. (2 Timoteo 3:​1-5) Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe nātou nonofo faka temi ʼi te malamanei ʼa Satana, ʼaē ʼe hā ai tana aga fakahehema, tana fai fakapō, tana gutuloi, pea mo tana laukovi ki te ʼAtua. (Soane 8:44; 1 Petelo 2:​11, 12; Fakahā 12:10) ʼE tou maʼuʼuli ʼi he mālama ʼe agamālohi, ʼe aga fakakākā, ʼe aga kaihaʼa, ʼe aga fakahehema, pea ʼe lahi ʼaupito ai te fai ʼo te ʼu aga heʼeʼaoga. Kua meʼa noaʼi te ʼu pelesepeto. Ko te holi ki te ʼu fakafiafia pea mo te manatu pe ʼaē kia kita ko te ʼu meʼa ʼaia ʼe fai e te hahaʼi fuli. Pea ʼe lahi te ʼu aga heʼeʼaoga ʼe mole tauteaʼi e te kau takitaki lotu, heʼe nātou fakagafua te ʼu aga ʼaē ʼe tapuʼi tāfito e te Tohi-Tapu, ohage ko te manako ʼa he tagata ki he tahi tagata, te folonikasio, pea mo te tono. Koia ʼe lagaʼi ai te fehuʼi ʼaenī, ʼE koutou lagolago koa pea mo koutou tali leleiʼi te lotu hala, peʼe koutou kau mālohi ki te tauhi moʼoni?​—Levitike 18:22; 20:13; Loma 1:​26, 27; 1 Kolonito 6:​9-11.

5 Ko te temi ʼaenī ʼe hoko ai te vaheʼi ʼo te hahaʼi. Koia, ʼe tonu ai ke tou fakakeheʼi te lotu hala pea mo te lotu moʼoni. Koteā te tahi ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼaē ʼe tupu ai tanatou hala ʼaupito ia muʼa ʼo te ʼAtua?​—Malakia 3:​18; Soane 4:​23, 24.

ʼE Tukugakoviʼi Te Lotu Hala

6. Neʼe feafeaʼi te lavakiʼi e te Keletiate te Puleʼaga ʼo te ʼAtua?

6 Logope la ko te ʼu lauʼi miliona hahaʼi ʼi te Keletiate ʼe nātou fakaʼaogaʼi tuʼumaʼu te faikole ʼaē ko te Tāmai ʼe ʼi selo, ʼaē ʼe nātou kole ai ke hoko mai te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe nātou lagolago mālohi ki te ʼu faʼahiga meʼa faka politike fuli, kae nātou līaki te Puleʼaga. Kua hili kiai te ʼu sēkulō, ko “te kau ʼaliki” ʼo te ’Ēkelesia Katolika, ohage la ko te ʼu Kaletinale ko Richelieu, Mazarin, pea mo Wolsey, neʼe nātou gāue foki ohage ko he ʼu tagata ʼe gāue faka puleʼaga ko he ʼu minisi ʼo te puleʼaga fakamālama.

7. Neʼe koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fakahā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu ʼo te Keletiate kua hili kiai taʼu e 50 tupu?

7 Kua hili kiai taʼu e 50 tupu, neʼe fakahāhā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te kaupepa lahi ʼaē ko tona kupu tāfito ko te Religion Reaps the Whirlwind, neʼe kau te Keletiate ki te ʼu meʼa faka politike.a ʼI te temi nei, ʼe mole heʼeki fetogi te mālohi ʼo te logo ʼaia neʼe kalagaʼi: “Kapau ʼe tou kumi lelei te ʼu aga ʼaē ʼe fai e te kau takitaki ʼo te ʼu lotu fuli, ʼe tou maʼu ai anai ko te kau takitaki lotu fuli ʼo te ‘Keletiate’ ʼe nātou kau mālohi ʼi te ʼu meʼa faka politike ʼo ‘te mālama agakovi ʼaenī,’ pea ʼe nātou kau ki te ʼu meʼa ʼo te malamanei.” ʼI te temi ʼaia, neʼe valoki mālohi e te kau Fakamoʼoni te Tuʼi Tapu ko Pio 12, ʼuhi ko te ʼu fuakava ʼaē neʼe ina fai mo te tagata Nasi ko Itilele (1933) pea mo te tagata fai politike ko Franco (1941), pea ʼi te hili pe ʼo he ʼu kiʼi māhina ki te tauʼi ʼo Pearl Harbor, neʼe fekauʼi e te tuʼi tapu tana ʼu tagata fakafofoga ke ʼolo ki Saponia ʼi Malesio ʼo te taʼu 1942, pea neʼe toe fai feiā aipe mo Saponia. Neʼe mole mulimuli te tuʼi tapu ki te fakatokaga ʼaenī ʼa Sake: “Kau fafine tono, ʼe mole koutou ʼiloʼi koa la ko te ʼofa ki te malamanei ʼe ko he fehiʼa ia ki te ʼAtua? Ko ʼaē ʼe fia kaumeʼa mo te malamanei ʼe ina fakaliliu ia ia ko he fili ʼo te ʼAtua.”​—Sake 4:4.

8. ʼE pipiki feafeaʼi te ’Ēkelesia Katolika Loma ki te ʼu meʼa faka politike ʼi te temi nei?

8 ʼI te temi nei, kua feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼo te lotu? ʼE kei kau aipe te tuʼi tapu ki te ʼu meʼa faka politike, mo tana kau takitaki lotu pea mo tana hahaʼi fakalogo. Ko te ʼu tuʼi tapu ʼo te temi ʼaenī, neʼe nātou fakahā ʼe nātou leleiʼia te Kautahi ʼo te ʼAtu Puleʼaga Fakatahi ʼi tanatou ʼui fakahagatonu ʼaē ko te meʼa ʼaia ʼaē neʼe fai e te tagata, ʼe ina fakahoko anai te tokalelei ʼi te malamanei. ʼI te alatike foʼou ʼo te nusipepa ʼo te Vatikano ʼaē ko te LʼOsservatore Romano, neʼe fakahā ai ko te ʼu tagata fakafofoga foʼou mai te ʼu fenua kehekehe e fitu, ko te kau “fakafofoga ʼaia ʼe nātou ʼolo ki te Vatikano,” ʼo fakahā ki te “Tāmai Tapu” tonatou ʼu pepa ʼaē ʼe fakamoʼoni ai tonatou ʼu tuʼulaga. ʼE feala koa hatatou sio kia Sesu pea mo Petelo ʼe nā kau ki he ʼu felogoi faka politike feiā? Neʼe mole loto Sesu ke fakanofo ia ia ko he hau e te kau Sutea, pea neʼe ina ʼui ko tona Puleʼaga ʼe mole kau ia ʼi te malamanei.​—Soane 6:​15; 18:36.

9. He koʼe ʼe mole feala ke tou ʼui ʼe lelei age te lotu Polotesita ʼi te lotu Katolika?

9 ʼE lelei age koa la ia te kau takitaki lotu Polotesita ʼi te kau takitaki lotu Katolika? ʼI Amelika, kua ʼiloʼi ko te tokolahi ʼo nātou ʼaē ʼe nātou taupau te nāunāu ʼāfea ʼo te lotu Polotesita, pea mo te kau Mormons, ʼe nātou kau ki te ʼu meʼa faka politike. Ko te kautahi ʼaē ʼe fakahigoa ko te puleʼaga faka Kilisitiano ʼe pipiki mālohi ki te ʼu meʼa faka politike ʼi Amelika. Ko ʼihi kau takitaki ʼo te lotu Polotesita ʼe nātou kau totonu ki te ʼu kautahi faka politike. ʼI ʼihi temi ʼe galo kia tatou ko te kau tagata fai politike ʼaē ʼe nātou fakafofoga ia Amelika, ohage la ko Pat Robertson pea mo Jesse Jackson, neʼe ko he ʼu tagata “Takitaki Lotu,” ohage ko te tagata ʼaē ko Ian Paisle ʼaē ʼe gāue ʼi te Fono lahi ʼo Pilitania ʼi te Potu Tokelau ʼo Ilelani. E feafeaʼi hanatou faka lākatonuʼi tonatou ʼu tuʼulaga?​—Gāue 10:34, 35; Kalate 2:6.

10. Koteā te meʼa neʼe hā lelei ʼi te taʼu 1944?

10 Neʼe lagaʼi te fehuʼi ʼi te kaupepa Religion Reaps the Whirlwind ʼi te 1944, pea ʼe tou toe lagaʼi te fehuʼi ʼaia ʼi te temi nei: “ ʼE feala koa ki he kautahi ke ina fai he ʼu fakatuʼutuʼu mo te ʼu puleʼaga fakamālama, pea mo gāue totonu ʼi te ʼu meʼa faka politike ʼo te mālama ʼaenī, mo ina kumi ʼi te mālama ʼaenī he ʼu faigamālie pea mo tana puipui . . . ke ina ʼui ʼe ko ia ko te kokelekasio ʼa te ʼAtua pea mo ina fakafofoga ia Sesu Kilisito ʼi te kele? . . . ʼE mahino papau ia, ko te ʼu lotu fuli ʼaē ʼe tatau tanatou ʼu fakatuʼutuʼu mo te ʼu puleʼaga ʼo te mālama ʼaenī, ʼe mole feala ke nātou fakafofoga te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaki ia Kilisito Sesu.”

ʼE Maʼu e Te Lotu Hala Ia Te Manatu ʼa Kaino

11. Neʼe mulimuli feafeaʼi te lotu hala ki te faʼifaʼitaki ʼo Kaino?

11 ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia, neʼe fakahā e te lotu hala te manatu fai fakapō ʼa Kaino, ʼaē neʼe ina fakapogi tona tēhina ko Apele. “Ko te ʼu fānau ʼa te ʼAtua pea mo te ʼu fānau ʼa te Tevolo ʼe ʼiloga ʼaki te meʼa ʼaenī: ko ʼaē ʼe mole ina haga fai te faitotonu ʼe mole haʼu ia mai te ʼAtua, ʼo feiā mo ia ʼaē ʼe mole ʼofa ki tona tēhina. Heʼe koʼeni te fekau ʼaē neʼe koutou logo ki ai ʼi te kamataʼaga: ke tou feʼofaʼofani; ʼo mole hage ko Kaino ʼaē neʼe haʼu mai te agakovi pea neʼe ina matehi tona tēhina. Pea koteā te tupuʼaga ʼo tana matehi ia ia? Koteʼuhi neʼe kovi tana ʼu gāue, kae ko te ʼu gāue ʼo tona tēhina neʼe faitotonu.” ʼI tana mole tali te tauhi maʼa ʼo tona tēhina ʼaē neʼe tali e te ʼAtua, koia neʼe fai ai e Kaino te agamālohi​—pea ʼe ko te aga pe ʼaia ka fai e nātou ʼaē ʼe mole nātou maʼu he tahi age puleʼaki.​—1 Soane 3:​10-12.

12. Koteā te ʼu fakamoʼoni ʼe tou maʼu ai ko te lotu ʼe kau ki te ʼu tau?

12 ʼE ʼi ai te ʼu meʼa ʼe nātou fakamoʼoni ki te tukugakoviʼi ʼaia ʼaē ʼe fai ki te lotu hala? ʼI te tohi Preachers Present Arms, neʼe ʼui fēnei e te tagata neʼe ina fai te tohi ʼaia: “ ʼI te hisitolia ʼo te ʼu sivilisasio, . . . neʼe faifaitahi tuʼumaʼu te ʼu mālohi e lua ʼi he fuakava ʼe koga lua. Ko te tau pea mo te lotu. Pea, ʼi te ʼu lotu lalahi fuli ʼo te malamanei, . . . ʼe mole he lotu neʼe lahi age tana kau ki te [tau] ʼi te [Keletiate].” ʼI he ʼu taʼu ki muʼa atu, neʼe ʼui fēnei e te nusipepa ʼo Vancouver ko te The Sun, ʼi Kanata: “Ko te vaivaiʼaga ʼo te ʼēkelesia, ʼaē ko te faka maʼuhigaʼi ʼo te ʼu meʼa faka puleʼaga, e lagi ko te vaivaiʼaga pe ʼaia ʼaē ʼe toe maʼu e te ʼu lotu fuli . . . Ko te tau fea koa ʼaē neʼe mole tou logo ai ki te ʼui e te kau solia ʼe kau te ʼAtua mo nātou?” ʼE mahino ia neʼe kua koutou sisio ki te hoko ʼo te ʼu meʼa ʼi te ʼu ʼēkelesia ʼo te fenua ʼaē ʼe koutou nonofo ai. Ko te meʼa ʼe tautau hoko, ʼe nātou teuteuʼi te ʼaletale ʼaki te ʼu fuka ʼo te fenua. ʼI takotou manatu, ko te puleʼaga fea ʼaē ʼe kau kiai ia Sesu mokā hoko he tau? Ko tana ʼu palalau ʼaenī neʼe logona lolotoga te ʼu sēkulō: “Ko toku puleʼaga ʼe mole kau ia ʼi te mālama ʼaenī”!​—Soane 18:36.

13. (a) Neʼe tō feafeaʼi te lotu hala ʼi Afelika? (b) Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼe fakaʼiloga ʼaki ai anai te Lotu Faka Kilisitiano ʼaē neʼe tuku e Sesu?

13 Ko te ʼu lotu ʼo te Keletiate neʼe mole nātou akoʼi ki tanatou faga ōvi te ʼofa fakatautehina moʼoni. Kae, ko te meʼa ʼaē ʼe hoko, ko te ʼu fakakehekeheʼi ʼo te hahaʼi ʼi te faʼahi faka puleʼaga, faka telepi, pea mo te ʼu lanu. ʼE hā ʼi te ʼu tānaki ko te kau takitaki ʼo te lotu Katolika pea mo te kau takitaki ʼo te lotu Anglican, neʼe nātou kau pea mo fakaneke te hahaʼi ʼi te ʼu maveuveu ʼaē neʼe hoko ai te fematematehiʼaki ʼo te ʼu telepi ʼi Luata. Neʼe fakamatala fēnei e te The New York Times: “ ʼE manatu te tokolahi ʼo te kau Katolika Loma, neʼe kākāʼi nātou e tonatou ʼu takitaki lotu, ʼaki te ʼu fai fakapō ʼaē neʼe hoko ʼi Luata. Neʼe tautau felogo kehekeheʼaki te ʼēkelesia ʼo ʼuhiga mo te ʼu telepi ʼo te kau Hutus pea mo te kau Tutsi.” Neʼe toe talanoa te nusipepa ʼaia ki te ʼu palalau ʼaē neʼe fai e te patele ko Maryknoll: “Neʼe fakaʼofaʼofa ʼaupito te ʼaluʼaga ʼo te ʼēkelesia ʼi Luata ʼi te taʼu 1994. ʼE lahi te hahaʼi Luata kua nātou līaki te ʼēkelesia. ʼE mole kei tui kiai he tahi.” ʼE kehekehe ʼaupito te ʼu palalau ʼaia pea mo te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “ ʼAki te meʼa ʼaenī, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuape, ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou feʼofaʼofani.”​—Soane 13:35.

14. Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou maʼu ʼo ʼuhiga mo te ʼu lotu lalahi ʼi te temi nei, ʼaē ʼe mole ko he ʼu Lotu Faka Kilisitiano?

14 Ko te tahi ʼu lotu lalahi ʼo Papiloni Lahi neʼe mole nātou tuku he faʼifaʼitaki lelei. Ko te ʼu fakapō fakamataku ʼaē neʼe hoko ʼi te taʼu 1947, ʼaē neʼe vae lua ai ia Initia, ʼe fakahā ʼaki ai ko te ʼu lotu lalahi ʼo te fenua ʼaia neʼe mole nātou akoʼi ki tanatou hahaʼi ke nātou tali te kehekehe ʼo te ʼu lotu. Neʼe hoko atu te agamālohi ʼa te hahaʼi ʼi Initia ʼo fakamoʼoni ai ko te hahaʼi tokolahi neʼe mole heʼeki fetogi tanatou aga. ʼE mole fakapunamaʼuli te ʼu palalau fakaʼosi ʼaē neʼe fai e te sulunale India Today: “Ko te ʼu fakapō fakalialia ʼaē neʼe fakahoko e te tagata, neʼe ina fai ʼi te higoa ʼo te lotu. . . . Ko te lotu ʼe ko he mālohi fakatupu ʼauha pea ʼe ina fakatupu he agamālohi fakamataku.”

“ ʼE Ko He Meʼa Faikehe”

15. Koteā te ʼaluʼaga ʼo te lotu ʼi te Potu Hihifo ʼo te malamanei?

15 ʼO feiā aipe mo te hahaʼi fai fakamatala ʼo te malamanei, neʼe nātou tokagaʼi ʼe mole kei ʼi ai he poto ʼo te lotu ki te hahaʼi, neʼe mole ina akoʼi kia nātou te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea neʼe mole ina foaki age kia nātou te mālohi ʼaē moʼo tauʼi ʼo te malamanei. ʼI tana tohi Out of Control, neʼe tohi fēnei e Zbigniew Brzezinski ko te tagata fai tokoni ʼo ʼuhiga mo te tokalelei ʼi te fenua ʼo Amelika: “ ʼE ko he meʼa faikehe heʼe mole kita maʼu te manatu ʼaē ‘Kua mate te ʼAtua’ ʼi te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe nātou maʼu ai te manatu faka marxiste, . . . kae ʼe maʼu ʼi te ʼu sosiete faka temokalatike ʼi te Potu Hihifo, ʼaē ʼaki te agaʼi fenua, neʼe nātou fakaneke te hahaʼi ke nātou fehiʼa ki te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai. ʼI te ʼu sosiete ʼaia ʼo te Potu Hihifo, ʼe mole kei mālohi te lotu.” Neʼe ina hoko atu tana ʼu palalau ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE mole kei lahi te taupau ʼo te lotu ʼi te Eulopa, pea ko te Eulopa ia ʼaho nei, ʼe ko he sosiete ʼe tokaga tāfito ki te ʼu meʼa fakamālama​—ʼo laka age ʼi Amelika.”

16, 17. (a) Koteā te tokoni ʼaē neʼe fai e Sesu ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu ʼo tona temi? (b) Koteā te pelesepeto lelei ʼaē neʼe fakahā e Sesu ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua ʼaē ʼe feala ke ʼiloʼi ai te lotu moʼoni?

16 Koteā te meʼa ʼaē neʼe ʼui e Sesu ʼo ʼuhiga mo te kau takitaki lotu Sutea ʼo tona temi? “Ko te kau sekelipa mo te kau Faliseo ʼe heheka ʼi te hekaʼaga ʼo Moisese [ʼo akoʼi te Torah, te Lao]. Koutou fai pea mo tauhi ia meʼa fuli ʼe nātou ʼui atu kia koutou, kaʼe ʼaua naʼa koutou fai ʼo mulimuli ki ʼanatou gāue, heʼe nātou ʼui kaʼe mole nātou fai.” ʼIo, ko te malualoi ʼa te lotu ʼe mole ko he meʼa foʼou.​—Mateo 23:​2, 3.

17 Ko te ʼu fua ʼo te lotu hala, ʼe hā ʼaki ai tona kovi. Ko te lekula ʼaē neʼe foaki e Sesu ʼe ʼaoga ʼaupito: “Ko te ʼakau lelei fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua matalelei, kaʼe ko te ʼakau popo fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua ʼe kovi; ko he ʼakau lelei ʼe mole feala ia ke kovi ʼona fua, pea ko he ʼakau kovi ʼe mole feala ia ke matalelei ʼona fua. Ko te ʼakau fuli pe ʼe mole fua ʼaki he ʼu fua matalelei, ʼe taʼaga anai ia pea laku ia ki te afi. Koia, ʼe koutou ʼiloʼi anai te ʼu [tagata] ʼaia ʼi tonatou ʼu fua.”​—Mateo 7:​17-​20.

18. Koteā te meʼa ʼaē ʼe tonu ke fai e te Keletiate mo kapau ʼe loto ke maʼa ʼi te faʼahi faka lotu?

18 Kapau ko te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼe nātou mulimuli fakalelei ki te akonaki faka Kilisitiano, ʼo ʼuhiga mo te fakamavae ʼo nātou fuli ʼaē ʼe nātou lau ko te kau Kilisitiano, kae nātou fai he ʼu aga ʼe fakafeagai ki te lao ʼa te ʼAtua, koteā anai te meʼa ka hoko? Koteā anai te meʼa ka hoko mo kapau ʼe mole fakahemala te hahaʼi gutuloi, te kau folonikasio, te kau tono, te ʼu tagata ʼe manako ki he ʼu tagata, te kau kaihaʼa, te hahaʼi fai fakapō, te kau toloke pea mo te hahaʼi konahihia, pea mo nātou ʼe kau ki te mafia? ʼE mahino ia, ʼe tonu ke fakaʼauha e te ʼAtua te Keletiate, ʼuhi ko tona ʼu fua ʼaē ʼe kovi.​—1 Kolonito 5:​9-​13; 2 Soane 10, 11.

19. Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te kau takitaki lotu?

19 Neʼe ʼui fēnei ʼi te fono ʼa te ’Ēkelesia Presbytérienne ʼi Amelika: “ ʼE tou tau mo he fihifihia fakamataku ʼaupito, pea ʼe lahi tona ʼu fua kovi. . . . Ko te 10 pea mo te 23 ki te teau ʼo te kau takitaki lotu ʼo te fenua katoa neʼe nātou fai he ʼu aga heʼeʼaoga ʼi te ʼu felāveʼi fakasino pea neʼe nātou fai te ʼu felāveʼi fakasino mo nātou ʼaē ʼe kau ki te ʼēkelesia, mo nātou ʼe ʼōmai kiai, mo nātou ʼaē ʼe gāue ʼi ai, pea mo ʼihi ʼatu.” Ko te tagata ʼe gāue ʼi Amelika neʼe ina fakanounou lelei te ʼu meʼa ʼaia ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te ʼu lotu neʼe mole nātou akoʼi ki te hahaʼi te ʼu aga ʼaē ʼe tonu ke fai, pea ʼe lahi te ʼu aga ʼe kovi ʼe fai e te hahaʼi, ʼuhi he ko nātou ko he koga ʼo te fihifihia.”

20, 21. (a) Neʼe feafeaʼi te fakahā e Sesu pea mo Paulo te malualoi ʼa te lotu? (b) Koteā te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou tali kiai?

20 Ko te fakahā e Sesu ʼo te malualoi ʼa te kau takitaki lotu, ʼe moʼoni ia ʼaho nei, ohage ko tona temi: “Kau malualoi! Neʼe tonu ai te lea faka polofeta ʼa Isaia kia koutou, ʼi tana ʼui ʼaē, ‘Ko te hahaʼi nei ʼe nātou faka maʼuhiga ʼau ʼaki ʼonatou laugutu, kaʼe mamaʼo ʼaupito tonatou loto ia te ʼau. ʼE ko he maumau noa pe ʼo tanatou haga fai mai kia te ʼau he tauhi, heʼe nātou akonakiʼi te ʼu akonaki ʼe ko he ʼu fakatotonu fakatagata pe.’ ” (Mateo 15:​7-9) Ko te ʼu palalau ʼa Paulo kia Tito ʼe ina toe fakahā te ʼaluʼaga ʼo totatou temi: “ ʼI muʼa ʼo te hahaʼi ʼe nātou tala ʼe nātou ʼiloʼi te ʼAtua, kae ʼe nātou fakafisi ki ai ʼaki tanatou ʼu aga, koteʼuhi ko te ʼu hahaʼi fehiʼaʼinaʼi, talagataʼa pea ʼe mole pe la he faʼahiga gāue lelei pe e tahi neʼe nātou fai ke leleiʼia ai ia nātou.”​—Tito 1:​16.

21 Neʼe ʼui e Sesu kapau ʼe taki e he tagata kivi he tahi tagata kivi, ʼe nā fetōkaʼi anai ki he luo. (Mateo 15:14) ʼE koutou fia kau koa ki te fakaʼauha ʼaē ka hoko kia Papiloni Lahi? Peʼe koutou fia mālama lelei koa ʼo haʼele ʼi te ʼu ala foufou ʼo te faitotonu pea mo koutou leleiʼia te tapuakina ʼa Sehova? Koʼeni te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe tonu ke tou tali kiai ʼi te temi nei: Ko te lotu fea ʼaē, ʼe ina maʼu te ʼu fua ʼo te aga faka lotu, mo kapau ʼe ʼi ai he lotu feiā? ʼE lava feafeaʼi hatatou ʼiloʼi te tauhi moʼoni ʼaē ʼe tali e te ʼAtua?​—Pesalemo 119:105.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Neʼe tā e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., ʼi te taʼu 1944; ʼi te temi nei ʼe mole kei tā te kaupepa lahi ʼaia.

Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ Koteā te tuʼulaga ʼo Papiloni Lahi ʼi te temi nei ia muʼa ʼo te ʼAtua?

◻ Koteā te ʼu meʼa ʼaē ʼe nātou fakamoʼoni ki te tukugakoviʼi ʼaē ʼe fai ki te lotu hala?

◻ Neʼe hā feafeaʼi te manatu ʼa Kaino ʼi te lotu hala?

◻ Koteā te pelesepeto ʼaē neʼe fakahā e Sesu moʼo fakafuafua ai pe kofea te lotu ʼaē ʼe lelei?

[Paki ʼo te pasina 13]

ʼI te lolotoga ʼo te hisitolia neʼe kau te kau takitaki lotu ki te ʼu meʼa faka politike

[Paki ʼo te pasina 15]

Ko te ʼu tagata takitaki lotu ʼaia neʼe ko te ʼu tagata neʼe mālohi tonatou ʼu tuʼulaga ʼi te puleʼaga

Ko te Kaletinale ko Mazarin

Ko te Kaletinale ko Richelieu

Ko te Kaletinale ko Wolsey

[Haʼuʼaga ʼo te paki]

Cardinal Mazarin and Cardinal Richelieu: From the book Ridpath’s History of the World (Vol. VI and Vol. V respectively). Cardinal Wolsey: From the book The History of Protestantism (Vol. I).

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae