Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w96 15/9 p. 3-7
  • ʼE Leleiʼia Koa e Te ʼAtua Te ʼu Lotu Fuli?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Leleiʼia Koa e Te ʼAtua Te ʼu Lotu Fuli?
  • Te Tule Leʼo—1996
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE ʼIloa Ia Nātou ʼi Tonatou ʼu Fua
  • ʼE ʼAoga Ke Tou Nonofo Tokakaga
  • Tou Vakaʼi Te ʼu Fua
  • Ko He Temi Moʼo Fai ʼo He Puleʼaki
  • Ko Te Tauhi Fea ʼAē ʼe Tali e Te ʼAtua?
    Koteā ʼAē ʼe Akoʼi Moʼoni Mai ʼi Te Tohi-Tapu?
  • Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!
    Kua Vave Fakaʼauha Te ʼu Lotu Hala!
  • Kua Koutou Maʼu Koa Te Lotu Moʼoni?
    Te Tule Leʼo—1994
  • Ko takotou lotu e mauhiga aupito
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
Te Tule Leʼo—1996
w96 15/9 p. 3-7

ʼE Leleiʼia Koa e Te ʼAtua Te ʼu Lotu Fuli?

ʼI takotou manatu ʼe leleiʼia koa e te ʼAtua te ʼu lotu fuli? Lagi ʼe ʼi ai he faʼahiga tauhi ʼe koutou māhani kiai ʼe ina fakaloto mālohiʼi te aga ʼaē ʼe lelei, ʼi hona faʼahiga fai pe. Kae ʼe feʼauga pe koa ʼi te leleiʼia tatou e te ʼAtua?

ʼE ʼUI e ʼihi, ‘Ke koutou fakamalotoloto ʼi takotou tauhi, pea ʼe leleiʼia anai e te ʼAtua. ʼE ʼi ai pe te meʼa ʼe lelei ʼi te ʼu lotu fuli.’ Ohage la ko te lotu Bahaʼi ʼe ina maʼu te manatu ʼaia ʼo ina tali te ʼu tui ʼo te ʼu lotu tāfito e hiva ʼo te malamanei. ʼE tui te lotu Bahaʼi ko te ʼu lotu ʼaia e hiva ʼe haʼu mai te ʼAtua pea ʼe ko he ʼu faʼahi kehekehe ʼo te moʼoni. ʼE lava feafeaʼi te faʼahi ʼaia?

Ki muli age, ʼe feala ke koutou punamaʼuli peʼe feafeaʼi te leleiʼia e te ʼAtua he lotu ʼe ina fakatotonu ki tana hahaʼi ke nātou ʼolo ʼo tuku te ʼu kasa ki te faʼahi ʼaē ʼe feʼaluʼaki ai te hahaʼi, ke feala ai te mamate ʼa he kaugamālie. Neʼe hoko te tukugakovi ʼaia ki te kūtuga faka lotu ʼi Saponia. Peʼe leleiʼia koa e te ʼAtua he lotu ʼe ina uga tana hahaʼi ke nātou fakamate? Kua hili kiai he ʼu kiʼi taʼu, neʼe hoko te meʼa ʼaia ki te kau tisipulo ʼo te takitaki lotu ko Jim Jones.

Mokā tou manatuʼi te ʼu temi ki muʼa atu, ʼe feala ke tou fai te fehuʼi ʼaenī, ʼE feala koa ke leleiʼia e te ʼAtua te ʼu lotu ʼaē ʼe nātou fakahoko te tau, ohage ko te Tau ʼaē neʼe hoko ia Taʼu e Tolugofulu, mai te taʼu 1618 ki te 1648? ʼO mulimuli pe ki te tohi The Universal History of the World, ko te tau faka lotu ʼaia ʼi te kau Katolika pea mo te kau Polotesita neʼe “ko he tau fakamataku ʼi te ʼu tau ʼaē neʼe hoko ʼi te hisitolia ʼo te Eulopa.”

Ko te ʼu tau faka lotu mai te 11 ki te 13 sēkulō neʼe toe hoko ai foki mo te ʼu ligi toto fakamataku. Ohage la, ʼi te ʼuluaki Tau, ko te meʼa neʼe higoaʼi ko te ʼu tau faka Kilisitiano neʼe tāmateʼi fakamālohi ai te kau Mahometa mo te hahaʼi Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi Selusalemi.

Tou toe vakaʼi foki mo te meʼa ʼaē neʼe hoko lolotoga te Inikisisio, ʼaē neʼe kamata ʼi te 13 sēkulō pea ki muli age ia taʼu e 600. Ko te lauʼi afe hahaʼi neʼe matehi ʼo fakamamahiʼi pea mo tutu ʼi te fakatotonu pe ʼa te kau takitaki lotu. ʼI tana tohi Vicars of Christ​—The Dark Side of the Papacy, ʼe ʼui fēnei e Peter De Rosa: “ ʼAki te higoa ʼo te tuʼi tapu, [te kau pule mālohi] neʼe tukugakoviʼi nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu aga fekai pea mo mālohi ʼaē neʼe nātou fai ki te matagafua ʼo te tagata lolotoga te hisitolia.” ʼO ʼuhiga mo Torquemada ko he tagata dominicain neʼe pule fakamālohi ʼi Sepania, ʼe ʼui fēnei e De Rosa: “Neʼe fakanofo ʼi te taʼu 1483, pea neʼe pule fakamālohi ia taʼu e hogofulu-ma-nima. Ko te ʼu hahaʼi ʼaē neʼe ina tāmateʼi neʼe ko te toko 114 000 tupu pea neʼe ko te toko 10 220 ia nātou ʼaia neʼe tutu.”

ʼE mahino ia, ʼe mole gata pe ki te ʼu lotu ʼo te Keletiate ʼaē ʼe ligi toto. ʼI tana tohi Pensées, neʼe ʼui fēnei e te filosofe Falani ko Blaise Pascal: “ ʼE mole feala ke kita fai katoa te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo fiafia katoa gata pe mokā kita fai ʼo mahino lelei kiai.”

ʼE ʼIloa Ia Nātou ʼi Tonatou ʼu Fua

ʼI te manatu ʼa te ʼAtua, ko te tali ʼo he lotu ʼe mole fakatafito pe ia ki he manatu e tahi. Ke feala hana tali he lotu, ʼe tonu ke ʼalutahi tana ʼu akonaki pea mo tana ʼu gāue mo te Folafola ʼo te moʼoni, ia te Tohi-Tapu. (Pesalemo 119:160; Soane 17:17) Ko te fua ʼo te tauhi ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua ʼe tonu ke ʼalutahi mo te ʼu pelesepeto ʼa Sehova ʼAtua.

ʼI tana Akonaki ʼi te Moʼuga, neʼe fakahā e Sesu Kilisito ʼe ʼi ai anai te ʼu polofeta loi ʼe nātou ʼui ʼe nātou fakafofoga te ʼAtua. Neʼe ʼui fēnei e Sesu: “Koutou nofo tokaga ia koutou ki te kau polofeta loi ʼaē ʼe ʼōmai kia koutou ʼaki te ʼu kofu faka ōvi, kaʼe ʼi loto ko te ʼu lupo fekai. ʼE koutou ʼiloʼi anai ia nātou ʼi tonatou ʼu fua. ʼE toli koa la he ʼu fuaʼi vite ʼi he ʼakau talatala pe ko he ʼu fuaʼi fiku ʼi he vao lau talatala? Pea ʼe toe feiā pe, ko te ʼakau lelei fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua matalelei, kaʼe ko te ʼakau popo fuli pe ʼe fua ʼaki ia te ʼu fua ʼe kovi; ko he ʼakau lelei ʼe mole feala ia ke kovi ʼona fua, pea ko he ʼakau kovi ʼe mole feala ia ke matalelei ʼona fua. Ko te ʼakau fuli pe ʼe mole fua ʼaki he ʼu fua matalelei, ʼe taʼaga anai ia pea laku ia ki te afi. Koia, ʼe koutou ʼiloʼi anai te ʼu [tagata] ʼaia ʼi tonatou ʼu fua.” (Mateo 7:​15-​20) Ko te ʼu palalau ʼaia ʼe hā mai ai ʼe ʼaoga ke tou nonofo ʼalaʼala ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE feala ke tou manatu ʼe leleiʼia e te ʼAtua mo Kilisito he tagata takitaki lotu peʼe ko he kūtuga, kae ʼe feala ke tou faihala.

ʼE ʼAoga Ke Tou Nonofo Tokakaga

Tatau aipe peʼe ʼui e he lotu ʼe leleiʼia ia ia e te ʼAtua pea ko tana ʼu minisi ʼe nātou lau he ʼu vaega mai te Tohi-Tapu, ʼe mole faka ʼuhiga leva ia ʼe ko he faʼahiga tauhi ʼe tali e te ʼAtua. Ko tana kau takitaki lotu ʼe feala ke nātou fai he ʼu meʼa fakaofoofo ohage mai ʼe gāue te ʼAtua mo nātou. Kae, ʼe toe feala aipe foki ke hala te lotu, ʼo mole ina fakatupu te ʼu fua ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua. Ko te ʼu pelepitelo ʼo Esipito ʼaē neʼe gaohi meʼa fakamanamana ʼi te temi ʼo Moisese neʼe feala ke nātou fai te ʼu meʼa fakaofoofo, kae ʼe mahino papau ia neʼe mole leleiʼia nātou e te ʼAtua.​—Ekesote 7:​8-​22.

Ia ʼaho nei ohage pe ko te temi muʼa, ʼe lahi te ʼu lotu ʼe nātou hikihiki te ʼu manatu fakatagata pea mo te ʼu filosofia kae mole nātou lagolago ki te meʼa ʼaē ʼe ʼui e te ʼAtua ko te moʼoni. Koia, ʼe tau mo feʼauga te fai ʼo te fakatokaga ʼaenī e te Tohi-Tapu: “Ke koutou tokakaga ke ʼaua naʼa ʼi ai he tahi ʼe ina ʼave koutou ohage ko he meʼa ʼe faʼao ʼaki te filosofia pea mo te ʼu kākā ʼe vaʼiganoa, ʼo mulimuli ki te talatisio ʼa te tagata, ʼo mulimuli ki te ʼu meʼa noa ʼo te malamanei, kae mole mulimuli kia Kilisito.”​—Kolose 2:8.

ʼI tana ʼosi palalau ki te fua ʼaē ʼe lelei pea mo te fua ʼaē ʼe kovi, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼE mole ko nātou ʼaē ʼe nātou ʼui mai kia te ʼau: ‘ ʼAliki, ʼAliki,’ ka nātou hū anai ki te puleʼaga ʼo selo, kaʼe ko ʼaē ʼe ina fai te finegalo ʼo taku Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. Tokolahi ʼe nātou ʼui mai anai kia te ʼau ʼi te ʼaho ʼaia: ‘ ʼAliki, ʼAliki, neʼe mole koa la mātou lea faka polofeta ʼaki tou huafa, pea mo kapu te ʼu temonio ʼaki tou huafa, pea mo fai te ʼu gāue mālohi ʼaki tou huafa?’ Kaʼe hoki ʼau fakahā age anai leva kia nātou: Neʼe heʼeki ʼau ʼiloʼi ʼau ia koutou! Koutou fakamamaʼo atu ia te ʼau, ia koutou ʼaē ʼe gāue ohage ko he ʼu tagata ʼe nātou manuki ki te lao.”​—Mateo 7:​21-​23.

Tou Vakaʼi Te ʼu Fua

Koia, ʼe hā lelei mai ai ʼe ʼaoga muʼa ke tou vakaʼi te ʼu fua ʼo he lotu ia muʼa ʼo tatatou ʼui ʼe tali ia e te ʼAtua. Ohage la, ʼe kau koa te lotu ki te ʼu meʼa faka politike? Pea mo tou tokagaʼi te ʼu palalau ʼaenī neʼe fakamatala ia Sake 4:4: “Koia . . . ko ʼaē ʼe fia kaumeʼa mo te malamanei ʼe ina fakatuʼutuʼu ia ia ko he fili ʼo te ʼAtua.” Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui fēnei e Sesu ki tana kau tisipulo moʼoni: “ ʼE mole nātou kau ʼi te malamanei, ohage pe ko ʼau ʼe mole ʼau kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:16) Ko te lotu ʼaē ʼe lelei ia mata ʼo te ʼAtua ʼe mole kau ia ki te ʼu meʼa faka politike ʼo te mālama ʼaenī, ʼaē “ ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi,” te laumālie fakapulipuli ʼaē ko Satana te Tevolo. (1 Soane 5:​19) Kae, ko te lotu ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua ʼe lagolago faitotonu pe ki tona Puleʼaga ʼaē ʼe pule ai ia Sesu Kilisito pea mo ina tala te logo lelei ʼo te puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selo.​—Maleko 13:10.

ʼE tali koa e te ʼAtua he lotu mo kapau ʼe mole fakalogo ia ki te puleʼaga fakamālama? Ko te tali ʼe hā lelei mo kapau ʼe tou fakamuʼamuʼa te tokoni ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo: “Haga fakamanatuʼi age kia nātou ke nātou fakalogo pea mo talagafua ki te ʼu puleʼaga pea mo te kau takitaki ohage ko he ʼu pule, pea nātou nonofo teuteu ki te gāue lelei fuli pe.” (Tito 3:1) ʼE mahino ia, neʼe fakahā e Sesu ko tana kau tisipulo neʼe tonu ke nātou “liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kaʼe ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.”​—Maleko 12:17.

Kapau ʼe fakaloto mālohiʼi e he lotu te kau ʼaē ki te ʼu tau ʼo te ʼu puleʼaga, ʼe uga mālohiʼi tatou ia 1 Petelo 3:​11 ke tou “fai te meʼa ʼaē ʼe lelei” pea ke tou “kumi te tokalelei pea mo haga kumi.” ʼE lava feafeaʼi ke leleiʼia he lotu e te ʼAtua mo kapau kua tali lelei e tana hahaʼi ke nātou matehi honatou ʼu kaugā atolasio ʼi he fenua ʼe hoko ai he tau? Ko te ʼu hahaʼi ʼo te lotu ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua ʼe nātou fakaʼata tona kalitate tāfito​—ʼaē ko te ʼofa. Pea neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼAki te meʼa ʼaia, ʼe ʼiloʼi ai anai e te hahaʼi fuli ko koutou ko taku ʼu tisipulo, mo kapau ʼe koutou femaʼuʼaki te ʼofa.” (Soane 13:35) Ko te ʼofa ʼaia neʼe mole ʼi ai hona pikipikiga mo te fehiʼa mālohi ʼaē ʼe maʼu ʼi te ʼu tau ʼo te ʼu puleʼaga.

Ko te lotu moʼoni ʼe ina fetogi te hahaʼi tau ko he hahaʼi ʼe manako ki te tokalelei. Neʼe fakakikite te faʼahi ʼaia ʼaki te ʼu palalau ʼaenī: “ ʼE tonu anai tana fakamāu ʼi te lotolotoiga ʼo te ʼu puleʼaga pea mo ina fakatokatoka anai te ʼu meʼa ʼa te hahaʼi tokolahi. Pea ʼe tonu anai ke nātou tuki tanatou ʼu heletā ko he ʼu huo fuli kele pea mo tanatou ʼu tao ko he ʼu pipi moʼo pakimaga. ʼE mole hiki anai te heletā ʼa he puleʼaga ki he tahi puleʼaga, pea ʼe mole nātou toe ako anai te tau.” (Isaia 2:4) ʼO mole nātou fai he ʼu palalau ʼe hā ai te fehiʼa, kae ʼe nātou maʼuliʼi te tauhi moʼoni ʼo nātou mulimuli ki te fakatotonu ʼaenī: “ ʼE tonu ke ke ʼofa ki tou kāiga ohage pe ko koe totonu.”​—Mateo 22:39.

Ko nātou ʼaē ʼe nātou maʼuliʼi te lotu moʼoni ʼe nātou faiga ke nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto māʼoluga ʼa Sehova ʼAtua, ʼo nātou fakafisi ki te faʼahiga maʼuli heʼeʼaoga. ʼE ʼui fēnei e te Folafola ʼa te ʼAtua: “ ʼE mole koutou ʼiloʼi koa la ko te kau heʼe agatonu ʼe mole nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua? ʼAua naʼa koutou tuku ke fakahēhēʼi koutou. ʼE mole he tagata fai folonikasio, he tagata tauhi tamapua, he tagata fai feʼauʼaki, he ʼu tagata ʼe taupau ke fai kia nātou he ʼu holi ʼe mole tonu ke fai, he ʼu tagata ʼe momoe mo he tahi ʼu tagata, he kau kaihaʼa, he hahaʼi mānumānu, he kau konahia, he kau leakovi, he ʼu hahaʼi ʼe nātou faʼao he ʼu meʼa ka mole ʼanatou, ʼe nātou maʼu anai te puleʼaga ʼo te ʼAtua. Pea neʼe ko te ʼuhiga ʼaia ʼo niʼihi ia koutou. Kae kua fufulu ia koutou, kua fakamaʼa ia koutou pea kua fakanofo koutou ko te kau agatonu ʼi te huafa ʼo totatou ʼAliki ia Sesu Kilisito pea ʼaki te laumālie ʼo totatou ʼAtua.”​—1 Kolonito 6:​9-​11.

Ko He Temi Moʼo Fai ʼo He Puleʼaki

ʼE maʼuhiga ke tou ʼiloʼi lelei te kehekehe ʼo te tauhi hala pea mo te lotu moʼoni. ʼI te tohi Fakahā ʼo te Tohi-Tapu, ʼe fakahā ai ko te kautahi faka malamanei ʼo te lotu hala ko “Papiloni lahi,” ko he fafine paomutu fakatā ʼaē ʼe “fai folonikasio mo te ʼu hau ʼo te kele.” ʼE ligi toto pea ʼe ina toʼo te ipu aulo neʼe “fonu ai ko te ʼu meʼa fakalialia pea mo te ʼu meʼa heʼemaʼa ʼo tana fai folonikasio.” (Fakahā 17:​1-6) ʼE mole tali e te ʼAtua he meʼa mai ia ia.

ʼE ko te temi ʼaenī moʼo fai ʼo he puleʼaki. Ki te hahaʼi fakamalotoloto ʼaē ʼe kei nonofo ʼi Papiloni Lahi, ʼe fai kia nātou te pāui ʼaenī e totatou Tupuʼaga ʼofa: “Koutou mavae mai ia te ia, Ê taku hahaʼi, mo kapau ʼe mole koutou fia kau mo ia ki tana ʼu agahala, pea mo kapau ʼe mole koutou fia maʼu he vahe ʼo tona ʼu tautea.”​—Fakahā 18:4.

Kapau ʼe koutou fia maʼuliʼi te lotu ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua, he koʼe ʼe mole koutou faiga ke koutou ʼiloʼi lelei te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova? Ko te talanoa ʼaenī ʼe tuʼu ai te lisi ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼe nātou tui kiai, mo te ʼu vaega faka Tohi-Tapu ʼe fakatafito kiai. Koutou vakaʼi ʼi takotou Tohi-Tapu peʼe ʼalutahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tui kiai te kau Fakamoʼoni mo te Folafola ʼa te ʼAtua. Koutou sivi fakalelei peʼe ko tanatou lotu ʼe ina fakatupu te ʼu faʼahiga fua ʼaē ʼe koutou ʼamanaki kiai ʼo ʼuhiga mo te tauhi moʼoni. Kapau ʼe koia ʼaia, kua koutou maʼu anai te lotu ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua.

[Talanoa ʼo te pasina 5]

TE ʼU MEʼA ʼE TUI KIAI TE KAU FAKAMOʼONI ʼA SEHOVA

Tanatou Tui Tāfito Faka Tohi-Tapu

Ko te huafa ʼo te ʼAtua ko Sehova Ekesote 6:3; Pesalemo 83:18

Ko te Tohi-Tapu ʼe ko te Folafola Soane 17:17;

ʼa te ʼAtua 2 Timoteo 3:16, 17

Ko Sesu Kilisito ʼe ko te ʼAlo Mateo 3:16, 17;

ʼo te ʼAtua Soane 14:28

Ko te tagata ʼe mole ko te fua Senesi 1:27; 2:7

ʼo te evolisio kae neʼe fakatupu

ʼE mate te tagata ʼuhi ko te agahala Loma 5:12

ʼa te ʼuluaki tagata

ʼE mole kei maʼuli te nefesi ʼi te temi Tānaki 9:5, 10;

ʼaē ʼe mate ai Tagata Esekiele 18:4

Ko te ʼifeli ʼe ko te faitoka Sopo 14:13; Fakahā

ʼo te hahaʼi katoa 20:13, King James Version

Ko te fakatuʼuake ʼe ko te ʼamanaki Soane 5:28, 29; 11:25;

ʼa te kau mate Gāue 24:15

Neʼe foaki e Kilisito tona maʼuli Mateo 20:28; 1 Petelo

fakakelekele ko te totogi maʼa 2:24; 1 Soane 2:1, 2

te tagatafakalogo

ʼE tonu ke fai fakahagatonu pe te Mateo 6:9; Soane 14:

ʼu faikole kia Sehova ʼaki ia Kilisito 6, 13, 14

ʼE tonu ke fakalogo ki te ʼu lao faka 1 Kolonito 6:9, 10

Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te aga ʼaē

ʼe tonu ke fai

ʼE mole tonu ke fakaʼaogaʼi te ʼu paki Ekesote 20:4-6;

ʼi te tauhi 1 Kolonito 10:14

ʼE tonu ke līaki te faifakalauʼakau Teutalonome 18:10-12;

Kalate 5:19-21

ʼE mole tonu ke ʼai te toto ki he Senesi 9:3, 4;

sino ʼo he tahi Gāue 15:28, 29

Ko te kau tisipulo moʼoni ʼa Sesu Soane 15:19; 17:16;

ʼe mole nātou kau ʼi te mālama Sake 1:27; 4:4

ʼE tonu ke fakamoʼoni te kau Kilisitiano, Isaia 43:10-12;

ʼo tala te logo lelei Mateo 24:14; 28:19, 20

Ko te papitema ʼo uku katoa ʼi te vai Maleko 1:9, 10;

ʼe ina fakatā te foaki ʼo te maʼuli Soane 3:22;

ki te ʼAtua Gāue 19:4, 5

Ko te ʼu higoa faka tuʼulaga ʼi te lotu Sopo 32:21, 22;

ʼe fakafeagai ki te Tohi-Tapu Mateo 23:8-12

ʼE tou maʼuli ʼi “te temi fakaʼosi” Taniela 12:4; Mateo

24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5

Ko te ʼi henī ʼa Kilisito ʼe fakapulipuli Mateo 24:3; Soane

14:19; 1 Petelo 3:18

Ko Satana ʼe ko te pule fakapulipuli Soane 12:31;

ʼo te mālama ʼaenī 1 Soane 5:19

ʼE fakaʼauha anai e te ʼAtua te tuʼu Taniela 2:44; Fakahā

ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī 16:14, 16; 18:1-8

Ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼaē ʼe puleʼi Isaia 9:6, 7; Taniela

anai e Kilisito te kele ʼaki te faitotonu 7:13, 14; Mateo 6:10

Ko te “kiʼi faga ōvi” ʼe pule ʼi selo Luka 12:32;

mo Kilisito Fakahā 14:1-4; 20:4

Ko ʼihi ʼaē ʼe leleiʼia anai e te ʼAtua Luka 23:43;

ʼe nātou maʼu anai te maʼuli heʼegata Soane 3:16;

ʼi te palatiso ʼi te kele Fakahā 21:1-4

[Paki ʼo te pasina 4]

Ko te lauʼi afe hahaʼi neʼe mamate lolotoga te ʼu Inikisisio

[Paki ʼo te pasina 6]

Ko te ʼu tau neʼe lahi ai te ligi toto fakamataku

[Paki ʼo te pasina 7]

Ko te lotu moʼoni ʼe ʼiloa ʼaki tona ʼu fua ʼaē ʼe lelei

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae