Ko Apolose Neʼe Poto ʼi Te Faka Mafola ʼo Te ʼu Moʼoni Faka Kilisitiano
TATAU aipe peʼe kua fualoa tanatou kua kau ki te kokelekasio faka Kilisitiano peʼe nātou foʼofoʼou mai kiai, kae ʼe tonu kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou faka mafola te Puleʼaga, ke nātou fia tuputupu ʼi tonatou ʼuhiga kaugā fai faka mafola ʼo te logo lelei. Koia ʼe tonu ai ke tou fakatuputupu tatatou mālama ki te Folafola ʼo te ʼAtua, pea mo tatatou poto fai akonaki ki te hahaʼi. Ki ʼihi kau fai faka mafola, ʼe mole lagi faigafua te faʼahi ʼaia, heʼe tonu ke nātou tauʼi te ʼu faigataʼaʼia, pea ke nātou fakaʼaogaʼi tonatou temi moʼo fakatuputupu tanatou gāue.
ʼE maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki ʼo te ʼu tagata mo te ʼu fafine faitotonu ʼo te ʼu temi ʼāfea, ʼi hona ʼu ʼaluʼaga kehekehe, neʼe lahi tanatou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea neʼe tapuakiʼi tanatou ʼu faiga. Ia nātou ʼaia, neʼe kau ai ia Apolose. ʼE fakahā mai e te Tohi-Tapu kia tatou, neʼe ko he tagata neʼe mole mahino katoa ki te ʼu akonaki faka Kilisitiano; kae hili kiai ni ʼu taʼu, kua liliu ia ko te tagata taupau feʼaluʼaki ʼo te kokelekasio ʼo te ʼuluaki sēkulō. Koteā ʼaē neʼe tokoni kia ia ke tuputupu feiā? Neʼe ina maʼu te ʼu kalitate ʼaē ʼe tonu anai kia tatou fuli ke tou faʼifaʼitakiʼi.
“Neʼe Ina ʼIloʼi Lelei Te Tohi-Tapu”
ʼE ʼui fēnei e te tagata faitohi ʼo te Tohi-Tapu ko Luka, ʼi te teitei taʼu 52 ʼo totatou temi, “ko te tagata Sutea neʼe higoa ko Apolose, neʼe tupu ʼi Alekesatilia, ko te tagata poto palalau, neʼe tau age ki Efesi; pea neʼe ina ʼiloʼi lelei te Tohi-Tapu. Neʼe akoʼi gutu age ki te tagata ʼaia te ala ʼo Sehova, pea ʼi tona laumālie māfana, neʼe palalau ia pea mo akonaki totonu ki te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo Sesu, kae neʼe gata pe tana mahino ki te papitema ʼo Soane. Pea ko te tagata ʼaia neʼe kamata faiakonaki ʼi te sinakoka, ʼaki he lototoʼa.”—Gāue 18:24-26.
Ko Alekesatilia ʼi Esipito, ʼo hoa ki Loma, neʼe ko te lua kolo ʼaia ʼaē neʼe lahi tokotahi ʼi te malamanei, pea ʼi te temi ʼaia neʼe ko he kolo maʼuhiga ʼaupito ki te ʼu meʼa fakafenua ʼo te kau Sutea pea mo te kau Keleka. ʼE mahino ia, neʼe mālama lelei ia Apolose ki te ʼu Tohi Faka Hepeleo pea mo poto palalau, he neʼe ako mo te hahaʼi Sutea tokolahi ʼi te kolo ʼaia. ʼE mole tou ʼiloʼi papau pe kofea ʼaē neʼe ako ai e Apolose te ʼu meʼa ʼaē ʼo ʼuhiga mo Sesu. ʼE ʼui fēnei e te tagata ako ko F. F. Bruce, “ ʼe mahino ia neʼe ko he tagata neʼe feʼaluʼaki tuʼumaʼu—neʼe lagi ko he tagata neʼe feʼaluʼaki ʼo fakatau koloā, pea neʼe lagi fetaulaki mo ni ʼu kaugā fai faka mafola Kilisitiano ʼi te ʼu kolo ʼaē neʼe ʼalu kiai.” Kae tatau aipe pe neʼe palalau pea mo faiakonaki totonu ʼo ʼuhiga mo Sesu, ʼe mahino ia neʼe logo ki te faka mafola ʼo ʼuhiga mo Sesu ʼi muʼa ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, koteʼuhi neʼe “gata pe tana mahino ki te papitema ʼo Soane.”
Ko Soane Patita ʼaē neʼe ina teuteuʼi te haʼu ʼa Sesu, neʼe faka mafola mālohi ki te puleʼaga katoa ʼo Iselaele, pea neʼe ina papitemaʼi te tokolahi ʼo te hahaʼi, moʼo fakahā ai tanatou fakahemala. (Maleko 1:5; Luka 3:15, 16) ʼE ʼui e te tokolahi ʼo te hahaʼi fai hisitolia, ʼi te hahaʼi Sutea ʼo te Puleʼaga Loma, ko te tokolahi neʼe gata pe tanatou mālama kia Sesu, ʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe faka mafola age e Soane Patita ʼo ʼuhiga mo ia ʼi te ʼu kauvai ʼo Solotane. ʼE ʼui fēnei e W. J. Conybeare pea mo J. S. Howson, “neʼe mole heʼeki fetogi tanatou mahino ki te Lotu Faka Kilisitiano, talu mai te kamata ʼo te minisitelio ʼo te ʼAliki. Neʼe mole nātou mahino katoa ki te mate ʼa Kilisito; pea neʼe mole nātou toe mahino ki Tona fakatuʼuake.” Tahi ʼaē meʼa, ʼe hage ia neʼe mole ina toe ʼiloʼi mo te tufa ʼo te laumālie maʼoniʼoni ʼaē neʼe hoko ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi. Kae, neʼe ʼi ai te ʼu meʼa neʼe akoʼi fakalelei age kia ia ʼo ʼuhiga mo Sesu, pea neʼe mole ina taupau pe maʼa ia. Ei, ʼaki he lototoʼa, neʼe ina kumi te ʼu temi faigamālie moʼo palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua mālama kiai. Kae ko tona loto faiva pea mo tona lotomāfana, neʼe mole heʼeki ʼalutahi ia mo te ʼatamai mālama totonu.
Neʼe Loto Faiva Kae Neʼe Agavaivai
ʼE hoko atu te fakamatala ʼa Luka ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼI te fagono ʼa Pilisila pea mo Akila kia te ia, neʼe nā ʼave ai ia ia ʼo nā fakamahinohino lelei age kia te ia te ala ʼo te ʼAtua.” (Gāue 18:26) ʼE mahino ia, neʼe fakatokagaʼi e Akila pea mo Pilisila ʼe lahi te ʼu meʼa ʼe tui kiai ia Apolose, ʼe tatau mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nā tui kiai, kae ʼaki he agapoto neʼe mole nā faiga ke nā fakatonutonuʼi ia ia ʼi muʼa ʼo te hahaʼi, ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe mole mahino katoa kiai. Neʼe lagi lahi hanā fai palalau mo Apolose, moʼo tokoni kia ia. Neʼe tali feafeaʼi te ʼu tokoni ʼaia e Apolose, ʼaē neʼe “mālohi ʼi te fakaʼaogaʼi . . . ʼo te Tohi-Tapu?” (Gāue 18:24, Kingdom Interlinear) ʼE mahino ia, lolotoga he temi neʼe faka mafola e Apolose ki te hahaʼi tana logo ʼaē neʼe mole heʼeki katoa lelei, ʼi muʼa ʼo tana fetaulaki mo Akila pea mo Pilisila. Kanapaula neʼe ko he tagata fialahi, ka na ʼaua la neʼe mole ina tali te ʼu tokoni ʼaia, kae ko Apolose neʼe agavaivai, pea neʼe fiafia he neʼe feala ke ina fakakatoa ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua mālama kiai.
ʼE toe hā te agavaivai ʼaia ʼa Apolose, he neʼe ina tali lelei te tohi fakamoʼoni ʼo te ʼu tēhina ʼo Efesi, ʼaē neʼe nātou kole ai ke ʼalu ki te kokelekasio ʼo Kolonito. ʼE toe hoko atu te fakamatala, ʼo ina ʼui fēnei: “Tahi ʼaē meʼa, ʼi tana fia fakalaka ʼi Akaia, neʼe faitohi te ʼu tēhina ki te kau tisipulo, ʼo nātou kole kia nātou ke nātou tali leleiʼi ia ia.” (Gāue 18:27; 19:1) Neʼe mole fakamaʼua e Apolose ke faka maʼuhigaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ina fai, kae ʼaki he agavaivai neʼe mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano.
ʼI Kolonito
Neʼe fua lelei te kamata ʼo te minisitelio ʼa Apolose ʼi Kolonito. ʼE ʼui fēnei e te tohi ʼo Gāue: “ ʼI tana tau kiai, neʼe tokoni lahi kia nātou ʼaē neʼe tui ʼuhi ko te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua; koteʼuhi, ʼaki he lotomālohi neʼe ina fakamoʼoni katoa ʼi muʼa ʼo te hahaʼi neʼe faihala te kau Sutea, pea neʼe ina fakahā ʼaki te ʼu Tohi neʼe ko Sesu te Kilisito.”—Gāue 18:27, 28.
Neʼe fakaʼaogaʼi e Apolose tona temi ki te ʼu gāue ʼa te kokelekasio, ʼo ina fakaloto mālohiʼi te ʼu tēhina ʼaki tana teuteuʼi tana ʼu gāue pea mo tana loto faiva. Neʼe koteā ʼaē neʼe fua lelei ai tana gāue? ʼE mahino ia, neʼe tupu ia Apolose mo tona ʼu fealagia pea neʼe mole mataku ia ʼi te fakafihiʼi ʼo te kau Sutea ʼi muʼa ʼo te hahaʼi. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe ko tana fakaʼaogaʼi te ʼu Tohi moʼo fakamoʼoni ʼaki tana ʼu akonaki.
Logope la neʼe malave mālohi te fai faka mafola ʼa Apolose ki te kau Kolonito, kae neʼe ʼi ai tona ʼu fua kovi neʼe mole ʼamanaki ia kiai. ʼO feafeaʼi? Ko Paulo pea mo Apolose, neʼe lahi tanā to ia te pulapula ʼo te moʼoni ʼo te Puleʼaga ʼi Kolonito, pea neʼe lahi mo tanā fakavai. Neʼe fai faka mafola ia Paulo ʼi te kolo ʼaia ʼi te teitei taʼu 50 ʼo totatou temi, ia taʼu e lua ʼi muʼa ʼo te tau kiai ʼo Apolose. ʼI te temi ʼaē neʼe tohi ai e Paulo tana ʼuluaki tohi ki te kau Kolonito, ʼi te teitei taʼu 55 ʼo totatou temi, neʼe kua hoko te ʼu maveuveu. Ko ʼihi neʼe nātou ʼui ko Apolose tonatou takitaki, ka ko ʼihi neʼe nātou ʼui ko Paulo pe ko Petelo, peʼe nātou ʼui ʼe ko Kilisito tokotahi pe tonatou takitaki. (1 Kolonito 1:10-12) Ko ʼihi neʼe nātou ʼui: “ ʼE ʼau kau ʼau mo Apolose.” Koteā tona tupuʼaga?
Neʼe tatau te logo ʼaē neʼe faka mafola e Paulo pea mo Apolose, kae neʼe mole tatau tona ʼu ʼuhiga tagata. Neʼe ʼiloʼi lelei e Paulo neʼe “mole poto ʼi te fai akonaki”; kae ko Apolose neʼe ko te tagata “poto palalau.” (2 Kolonito 10:10; 11:6) Neʼe ina maʼu te ʼu fealagia, neʼe faigafua ai kia ia ke ina fakatupu te fia logo ʼa ʼihi hahaʼi Sutea ʼo Kolonito. Neʼe ina lavaʼi te ‘fakamoʼoni katoa ʼe faihala te kau Sutea,’ kae ko Paulo, neʼe mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe mavae ia ʼi te sinakoka.—Gāue 18:1, 4-6.
Neʼe ko te faʼahi koa ʼaia ʼaē neʼe tupu ai te fia mulimuli ʼa ʼihi kia Apolose? ʼE manatu e te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fakamatala te Tohi-Tapu, ko te manako ʼa te kau Keleka ki te ʼu fai palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa faka filosofia, ʼaē neʼe lagi tupu ai tanatou leleiʼia te ʼu fai akonaki ʼa Apolose. ʼE ʼui fēnei e Giuseppe Ricciotti “neʼe leleiʼia tāfito e te tokolahi ʼo te hahaʼi [ia Apolose], he neʼe mālie tana ʼu palalau pea mo tana ʼu lea fakatātā, kae ko Paulo neʼe mole fia hā ia pea mo poto palalau.” ʼE moʼoni, neʼe tuku e ʼihi tanatou filifili hahaʼi ke fakatupu ai he ʼu maveuveu ʼi te ʼu tēhina, koia ʼe tou mahino ai pe koʼe neʼe valokiʼi mālohi e Paulo te faka maʼuhigaʼi ʼo “te poto ʼo te kau popoto.”—1 Kolonito 1:17-25.
Kae ko te ʼu valoki ʼaia, neʼe mole fakatupu ai he tokakovi ʼa Paulo pea mo Apolose. Logope la ko ʼihi neʼe nātou manatu neʼe fefakafeagai mālohiʼaki te ʼu tagata fai faka mafola ʼaia e lua, ke nā maʼu te ʼofa ʼa te kau Kolonito, ʼe mole talanoa te Tohi-Tapu ki he meʼa feiā. Neʼe mole faiga e Apolose ke liliu ko he takitaki ʼo he ʼu hahaʼi, kailoa, kae neʼe mavae ia ʼi Kolonito, ʼo liliu ki Efesi, pea neʼe fakatahi mo Paulo ʼi te temi ʼaē neʼe ina tohi ai te ʼuluaki tohi ki te kokelekasio ʼaia ʼaē neʼe kua maveuveu.
Neʼe mole nā tokakovi pea mo fakataupiepie; kae ʼe hā mai neʼe nā gāue toko lua moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia ʼo Kolonito, ʼo nā fefalalaʼaki. Neʼe lagi lotolotolua ia Paulo ʼo ʼuhiga mo ʼihi ʼi Kolonito, kae neʼe mole lotolotolua ia ʼo ʼuhiga mo Apolose. Neʼe ʼalutahi lelei te gāue ʼa te toko lua ʼaia; neʼe fefakakatoaʼaki tanā ʼu akonaki. Ohage ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼui e Paulo: “Ko ʼau neʼe ʼau to, ko Apolose neʼe ina fakavai,” he ko nāua neʼe ko te ʼu “kaugā gāue ʼa te ʼAtua.”—1 Kolonito 3:6, 9, 21-23.
Ohage ko Paulo, neʼe lahi te fakaʼapaʼapa ʼa te kau Kolonito kia Apolose, ʼo nātou loto ke toe ʼalu age ʼo ʼaʼahi ia nātou. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe fakaafe ai e Paulo ia Apolose ke toe liliu ki Kolonito, neʼe fakafisi ia kiai. ʼE ʼui fēnei e Paulo: “Kae ʼo ʼuhiga mo Apolose totatou tēhina, neʼe ʼau kole mamahi kia ia ke ʼalu atu kia koutou . . . , kae neʼe mole ko tona finegalo ʼaia ke ʼalu atu ʼi te temi nei; kae ʼe hoki ʼalu atu anai mokā ina maʼu hona faigamālie.” (1 Kolonito 16:12) Neʼe lagi fakafisi ia Apolose ke toe liliu kia nātou, he neʼe mataku naʼa ina toe fakatupu he tahi maveuveu, pe neʼe lagi maʼumaʼua ʼi he tahi koga meʼa.
ʼE talanoa fakaʼosi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Apolose, ʼi tana fagona ki Kelete, pea neʼe lagi fakalaka mamaʼo ʼi te kolo ʼaia. ʼE toe fakahā e Paulo tana fakaʼapaʼapa ki tona kaumeʼa pea mo kaugā gāue ʼaia, ʼo ina kole kia Tito, ke ina foaki kia Apolose pea mo Senasi, te tagata ʼaē neʼe nā fai fagona fakatahi, te ʼu meʼa fuli ʼaē ka ʼaoga anai ki tanā fai fagona. (Tito 3:13) ʼI te temi ʼaia, hili kiai taʼu e hogofulu ʼi tona akoʼi ʼi te faʼahi faka Kilisitiano, neʼe kua tuputupu ia Apolose ʼo feala ai kia ia ke gāue, ko he tagata taupau feʼaluʼaki ʼo te kokelekasio.
Te ʼu Kalitate Fakaʼatua ʼAē ʼe Faigafua Ai Te Tuputupu ʼi Te Faʼahi Fakalaumālie
ʼE moʼoni, ko te tagata fai faka mafola ʼaia ʼo Alekesatilia, neʼe ina tuku he faʼifaʼitaki lelei ki te kau fai faka mafola fuli ʼo te logo lelei ʼo totatou temi, kia nātou fuli ʼaē ʼe nātou loto ke nātou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE mole lagi tou poto palalau anai ohage ko ia, kae ʼe mahino ia ʼe tou faiga anai ke tou faʼifaʼitakiʼi tana mālama ki te ʼu Tohi pea mo tana poto ʼi tona fakaʼaogaʼi, ʼo tokoni ki te hahaʼi ʼaē ʼe nātou kumi fakamalotoloto te moʼoni. ʼAki te faʼifaʼitaki ʼo tana gāue mālohi, ko Apolose “neʼe tokoni lahi kia nātou ʼaē neʼe tui.” (Gāue 18:27) Ko Apolose neʼe agavaivai, neʼe ina foaki katoa tona maʼuli ki te fai faka mafola, pea neʼe lotolelei ke tokoni ki te hahaʼi. Neʼe mahino lelei kia ia ʼe mole tonu ke maʼu ʼi te kokelekasio faka Kilisitiano te manatu fakataupiepie pea mo te fia hā, he ko tatou fuli ʼe ko te kau “kaugā gāue ʼo te ʼAtua.”—1 Kolonito 3:4-9; Luka 17:10.
Ohage ko Apolose, ʼe feala ke tou tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. ʼE tou fia hikihiki koa pea mo fakalahi tatatou tauhi taputapu, ʼo tou faka fealagia ke ʼāsili age totatou fakaʼaogaʼi e Sehova pea mo tana kautahi? Kapau koia ʼaia, pea ʼe tou faiga anai ke tou liliu ko he kau ako faiva pea mo he ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te ʼu moʼoni faka Kilisitiano.