Tou Fai Faka Mafola Moʼo Fai He ʼu Tisipulo
“ ʼI te logo ʼa Pilisika pea mo Akila kia [Apolose], neʼe nā ʼave ai ia ia ʼo nā fakamahinohino lelei age kia te ia te ala ʼo te ʼAtua.”—Gaue 18:26, MN.
1. Logola neʼe ko he tagata “loto māfana,” kae koteā ʼaē neʼe ʼaoga kia Apolose?
KO PILISIKA pea mo Akila, te taumatuʼa Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe nā sio ki te faiakonaki ʼa Apolose ʼi te sinakoka ʼi te kolo ʼo Efeso. Neʼe fakalogo lelei te nofoʼaki kia ia, he neʼe poto ʼi te palalau pea mo mālohi ʼi te fakalotoʼi. Neʼe ko te tagata neʼe “loto māfana,” pea “neʼe akonaki tonu kia meʼa ʼo ʼuhiga mo Sesu.” Kae neʼe hā lelei ko Apolose “neʼe gata pe tana mahino ki te papitema ʼa Soane.” Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe faka mafola e Apolose ʼo ʼuhiga mo Sesu neʼe moʼoni kae neʼe mole katoa. Neʼe mole heʼeki katoa tana mahino ʼo ʼuhiga mo Sesu. Neʼe ʼaoga kia Apolose ke fakatuputupu tana mahino ki te tuʼulaga ʼo Sesu Kilisito ʼi te fakahoko ʼo te finegalo ʼo Sehova.—Gaue 18:24-26, MN.
2. Koteā te meʼa faigataʼa neʼe tali e Pilisika pea mo Akila ke nā fai?
2 Neʼe mole tuʼania ia Pilisika pea mo Akila, kae neʼe nā fia tokoni kia Apolose ke liliu ko he tahi neʼe feala ke mulimuli “ki te ʼu meʼa fuli pe” ʼaē neʼe fakatotonu e Kilisito. (Mateo 28:19, 20, MN ) ʼE ʼui e te Tohi-Tapu neʼe “nā ʼave ai ia [Apolose] ʼo nā fakamahinohino lelei age kia ia te ala ʼo te ʼAtua.” Kae neʼe ʼi ai te ʼu faʼahi ʼo ʼuhiga mo Apolose neʼe feala ai ki he tahi ke mole ina fia akoʼi ia ia. Koteā te ʼu faʼahi ʼaia? Pea koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako mai te ʼu faiga ʼa Pilisika pea mo Akila ke nā akoʼi te Tohi-Tapu kia Apolose? Kapau ʼe tou toe vakaʼi te fakamatala ʼaia, pea ʼe lava tokoni feafeaʼi mai kia tatou ke tou faiga tāfito ke tou kamata he ʼu ako Tohi-Tapu?
Tou Tokagaʼi Te ʼu Meʼa ʼe ʼAoga Ki Te Hahaʼi
3. He koʼe neʼe loto e Pilisika pea mo Akila ke nā akoʼi ia Apolose, logola te haʼuʼaga ʼo te tagata ʼaia?
3 Ko Apolose neʼe haʼu mai te famili Sutea, pea ʼe ʼiloga mai neʼe lahilahi ake ʼi te kolo ʼo Alexandrie. ʼI te temi ʼaia, ko Alexandrie neʼe ko te kolo muʼa ʼo Esipito pea mo te potu tāfito ʼo te faiako lahi, pea neʼe ʼiloa ʼuhi ko tona fale tānakiʼaga tohi lahi. Neʼe hahaʼi te kau Sutea pea mo te hahaʼi popoto neʼe maʼuʼuli ʼi te kolo. Pea ko te kolo ʼaia ʼaē neʼe fai ai te Septante, te fakaliliu faka Keleka ʼo te ʼu Koga ʼo Te Tohi-Tapu Faka Hepeleo. Koia ʼaē ʼe mole tou punamaʼuli ai ki te ‘ ʼiloʼi lelei e Apolose ia te Tohi-Tapu’! Ko Akila pea mo Pilisika neʼe ko te ʼu hahaʼi tui falelā. Neʼe nā manatu koa ʼe mole tau mo nāua ke nā tokoni ki te tagata poto palalau ko Apolose? Kailoa. ʼUhi ko tanā ʼofa kia Apolose, neʼe nā tokagaʼi tona ʼuhiga, te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kia ia, pea mo feafeaʼi hanā tokoni kia ia.
4. Neʼe maʼu ʼifea e Apolose te tokoni ʼaē neʼe ʼaoga kia ia pea neʼe fakahoko feafeaʼi te tokoni ʼaia?
4 Tatau aipe pe neʼe poto feafeaʼi ia Apolose, kae neʼe tonu ke akoʼi ia ia. Ko te tokoni ʼaē neʼe ʼaoga kia ia neʼe mole ina maʼu ʼi te ʼu univelesitē, kae neʼe ina maʼu ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼo te kokelekasio. Neʼe tonu ke akoʼi kia Apolose te ʼu puani ʼaē ka feala ai ke mahino lelei ki te fakatuʼutuʼu ʼaē neʼe fai e te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te hāofaki. Ko Pilisika pea mo Akila neʼe “nā ʼave ai ia ia ʼo nā fakamahinohino lelei age kia te ia te ala ʼo te ʼAtua.”
5. Koteā ʼaē ʼe feala ke koutou ʼui ʼo ʼuhiga mo te ʼaluʼaga fakalaumālie ʼo Pilisika pea mo Akila?
5 Ko Pilisika pea mo Akila neʼe nā mālolohi ʼi te faʼahi fakalaumālie, pea neʼe mālohi tanā tui. ʼE mahino papau ia neʼe nā ‘nonofo teuteu tuʼumaʼu moʼo tali kia nātou ʼaē ʼe nātou fehuʼi age te tupuʼaga ʼo tanā falala,’ peʼe ko he tagata maʼu koloā, peʼe ko he masiva, peʼe ko he tagata poto ʼi te ako peʼe ko he kaugana. (1 Petelo 3:15) Ko Akila pea mo tona ʼohoana neʼe nā popoto ʼi te “fakaʼaoga lelei [ʼo] te folafola ʼo te moʼoni.” (2 Timoteo 2:15, MN ) ʼE mahino ia neʼe nā ako fakalelei te Tohi-Tapu. Neʼe malave mālohi kia Apolose te ako ʼaē neʼe fakatafito ki ‘te folafola ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe maʼuli pea mo mālohi,’ ʼo malave ai ki tona loto.—Hepeleo 4:12.
6. ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi neʼe tali lelei e Apolose te tokoni ʼaē neʼe fai kia ia?
6 Neʼe loto fakafetaʼi ia Apolose ʼo ʼuhiga mo te faʼifaʼitaki ʼo te taumatuʼa ʼaē neʼe nā akoʼi ia ia pea neʼe lahi age tana poto ʼi te fai ʼo he ʼu tisipulo. Neʼe ina fakaʼaogaʼi lelei tona ʼatamai mālama ʼi te gāue ʼaē ko te tala ʼo te logo lelei, tāfito ki te hahaʼi Sutea. Neʼe poto lelei ia Apolose ʼi te fakalotoʼi ʼo te kau Sutea ʼo ʼuhiga mo Kilisito. ‘ ʼI tana mālohi ʼi te fakaʼaogaʼi ʼo te Tohi-Tapu,’ neʼe feala ai ke ina fakamoʼoni kia nātou ko te kau polofeta fuli ʼo te temi muʼa, neʼe nātou atalitali ki te haʼu ʼa Kilisito. (Gaue 18:24, Kingdom Interlinear Translation) ʼE toe ʼui e te Tohi-Tapu, ko Apolose neʼe ʼalu leva ki te kolo ko Akaia, pea “neʼe tokoni lahi kia nātou ʼaē neʼe tui ʼuhi ko te ʼofa makehe ʼo te ʼAtua; koteʼuhi, ʼaki he lotomālohi neʼe ina fakamoʼoni katoa ia muʼa ʼo te hahaʼi neʼe faihala te kau Sutea, pea neʼe ina fakahā ʼaki te Tohi-Tapu neʼe ko Sesu ko Kilisito.”—Gaue 18:27, 28, MN.
Tou Ako Mai Te Faʼifaʼitaki ʼo Te Tahi Kau Faiako
7. Neʼe liliu feafeaʼi ia Akila pea mo Pilisika ʼo popoto ʼi te faiako?
7 Neʼe liliu feafeaʼi ia Akila pea mo Pilisika ko he ʼu faiako popoto ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua? ʼE mahino ia neʼe tokoni lahi kia nāua ia tanā ako fakalelei te Tohi-Tapu pea mo tanā kau ki te ʼu fono, pea mo tanā fakatahi lelei ʼaē mo te ʼapositolo ko Paulo. Neʼe nofo ia Paulo lolotoga māhina e 18 ʼi te loto fale ʼo Pilisika pea mo Akila ʼi Kolonito. Neʼe nātou gāue fakatahi ʼi te tui pea mo te toe gaohi ʼo te ʼu falelā. (Gaue 18:2, 3) ʼE mahino ia neʼe lahi te ʼu fai palalau loloto ʼaē neʼe nātou fai ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu, pea neʼe fua lelei moʼoni kia nāua ʼi te faʼahi fakalaumālie tanā fakatahitahi mo Paulo! ʼE ʼui fēnei ia Tāʼaga Lea 13:20: “Ko ʼaē ʼe haʼele mo te kau poto ʼe liliu anai ia ʼo poto.” Ko tanā fakatahi lelei ʼaia neʼe fua lelei ai ki tanā ʼu agamāhani fakalaumālie.—1 Kolonito 15:33.
8. Koteā ʼaē neʼe ako e Pilisika pea mo Akila ʼi tanā sio kia Paulo ʼi tona minisitelio?
8 ʼI te sio ʼa Pilisika pea mo Akila ki te faka mafola ʼa Paulo ia te Puleʼaga, neʼe nā sio ai ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼo he tagata faiako lelei. ʼE ʼui e te tohi ʼo Gaue ko Paulo ʼi “te sapato fulipe nee faiʼakonaki ia i te sinakoka [ʼi Kolonito] o ina faigai ke tui te hahai sutea mo keleka.” Ki muli age, ʼi te fakatahi age ki ai ia Silasi pea mo Timoteo, neʼe “fakamooni pau [e Paulo] ki te hahai Sutea, ko Sesu nee ko Kilisito ia.” ʼI te mole fia logo ʼo te hahaʼi ʼi te sinakoka, neʼe tokagaʼi e Pilisika pea mo Akila neʼe ʼalu ia Paulo ʼo fai faka mafola ʼi he potu ʼe fua lelei ai anai, te ʼapi ʼaē neʼe tuʼu ia tafa ʼo te sinakoka. Neʼe tokoni ai ia Paulo kia Kilisipo, “te pule o te sinakoka,” ke liliu ko he tisipulo. Neʼe tokagaʼi ai e Pilisika pea mo Akila ko te liliu ʼa te tagata ʼaia ko he tisipulo, neʼe malave loloto pea mo fua lelei ki te telituale. ʼE ʼui fēnei e te fakamatala: “Nee tui ki te Aliki ia Kilisipo . . . mo tona kauga api katoa, pea mo he tokolahi o te kau kolonito nee natou fakalogo, nee natou tui pea nee natou tali te papitema.”—Gaue 18:4-8.
9. Neʼe mulimuli feafeaʼi ia Pilisika pea mo Akila ki te faʼifaʼitaki ʼa Paulo?
9 Ko te faʼifaʼitaki ʼa Paulo ʼi te minisitelio neʼe mulimuli kiai ia te tahi kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ohage ko Pilisika pea mo Akila. Neʼe tokoni fēnei te ʼapositolo ki te tahi ʼu Kilisitiano: “Koutou liliu ʼo faʼifaʼitaki kia te ʼau, ohage pe ko taku faʼifaʼitaki kia Kilisito.” (1 Kolonito 11:1, MN ) ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Paulo, neʼe tokoni ia Pilisika pea mo Akila kia Apolose ke mahino lelei ki te ʼu akonaki ʼa Kilisito. Pea ko Apolose neʼe toe tokoni ki te tahi hahaʼi. ʼE mahino ia neʼe tokoni ia Pilisika pea mo Akila ki te fai ʼo he ʼu tisipulo ʼi Loma, mo Kolonito, pea mo Efeso.—Gaue 18:1, 2, 18, 19; Loma 16:3-5.
10. Koteā ʼaē neʼe koutou ako ʼi te kapite 18 ʼo Gaue ʼe tokoni atu anai ʼi te gāue ʼaē ko te fai ʼo he ʼu tisipulo?
10 Koteā ʼaē ʼe feala ke tou ako ʼi tatatou vakaʼi ia te kapite 18 ʼo Gaue? Ohage pe ko te ako ʼaē neʼe maʼu e Akila pea mo Pilisika mai ia Paulo, ʼe feala ke tou hikihiki tatatou poto ʼi te fai ʼo he ʼu tisipulo, ʼo tou mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo he kau faiako lelei ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE feala ke tou fakatahi mo nātou ʼaē ʼe nātou “maʼumaʼua katoa ʼaki te folafola” pea mo nātou “fai faka mafola katoa” ki te hahaʼi. (Gaue 18:5, Kingdom Interlinear Translation) ʼE feala ke tou vakaʼi pe neʼe nātou fakaʼaogaʼi feafeaʼi tanatou poto faiakonaki, moʼo fakalotoʼi te hahaʼi. Ko te poto ʼaia ʼe lava tokoni mai ke tou fai he ʼu tisipulo. Ka ako he tahi te Tohi-Tapu mo tatou, ʼe feala ke tou ʼui age ke ina fakaafe he tahi ʼu hahaʼi ʼo tona famili peʼe ko te vāhaʼa fale ke nātou kau ki te ako. Peʼe tou lava kole age ke ina fakahā mai kia tatou he ʼu hahaʼi ʼe feala ke nātou tali he ako Tohi-Tapu.—Gaue 18:6-8.
Tou Fakatupu He ʼu Faigamālie Ke Tou Fai He ʼu Tisipulo
11. ʼE tou lava maʼu ʼifea he ʼu tisipulo foʼou?
11 Ko Paulo pea mo te kau Kilisitiano neʼe nātou kumi ke nātou fai he ʼu tisipulo ʼi tanatou fai faka mafola ʼi te ʼu potu fuli pe, ʼi te ʼu ʼapi, ʼi te fakatauʼaga meʼa, pea mo tanatou ʼu fai folau. Ohage ko he tagata gāue faiva ʼo te Puleʼaga ʼe ina kumi ke ina fai he ʼu tisipulo, ʼe feala koa ke toe lahi age takotou ʼu gāue ʼi te fai faka mafola? ʼE feala koa ke koutou fakaʼaogaʼi lelei te ʼu faigamālie moʼo kumi te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe tau mo nātou pea mo faka mafola kia nātou? Koteā te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te kau fai faka mafola ʼo te logo lelei moʼo maʼu ʼo he ʼu tisipulo? Tou vakaʼi muʼa te fai faka mafola ʼaki te telefoni.
12-14. Moʼo fakahā te ʼu fua lelei ʼo te fai faka mafola ʼi te telefoni, koutou fakamatala he meʼa neʼe hoko kia koutou peʼe ko he faʼifaʼitaki ʼi te ʼu palakalafe ʼaenī.
12 ʼI tana lolotoga fai faka mafola ʼi te ʼu ʼapi ʼi Pelesile, ko te tuagaʼane ʼe higoa ko Maria, neʼe ina tuku age te kiʼi pepa lotu ki te fafine neʼe nofo ʼi te falefata. ʼI tana ʼu ʼuluaki palalau neʼe fakaʼaogaʼi e Maria te kiʼi pepa lotu, pea neʼe ina fehuʼi fēnei age: “ ʼE ke fia ʼiloʼi koa he tahi ʼu manatu ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu?” Neʼe tali fēnei e te fafine: “Ei ʼe ʼau loto kiai. Kae ʼe ʼi ai te kiʼi fihifihia heʼe ʼau faiako, pea ʼe ʼau maʼumaʼua ʼaupito ki taku gāue.” Neʼe fakamahino age e Maria ʼe feala ke nā vakaʼi te ʼu manatu ʼo te Tohi-Tapu ʼi te telefoni. Neʼe ʼavage e te fafine kia Maria tona numelo telefoni, pea ʼi te po pe ʼo te ʼaho ʼaia, neʼe nā kamata te ako Tohi-Tapu ʼi te telefoni ʼaki te kaupepa Koteā ʼAē ʼe Fakamaʼua Mai e Te ʼAtua Kia Tatou ?a
13 ʼI te tahi ʼaho, ko te tuagaʼane pionie katoa ʼi Etiopea neʼe fai faka mafola ʼaki te telefoni ki te tagata, pea neʼe logo ʼi te telefoni ki te logoaʼa. Neʼe kole age e te tagata ke nā toe palalau ʼi he tahi temi. ʼI tana toe pāui age, neʼe fai fakalelei age te tagata pea neʼe ina ʼui age ʼi tanā ʼuluaki fai telefoni, neʼe kē mo tona ʼohoana. Neʼe fakaʼaogaʼi e te tuagaʼane te faigamālie ʼaia moʼo fakahā age te ʼu tokoni fakapotopoto ʼaē ʼe maʼu ʼi te Tohi-Tapu moʼo fakatokatoka te ʼu fihifihia faka famili. Neʼe ina ʼui age ki te tagata, ʼe lahi te ʼu famili neʼe tokoni ki ai te tohi Te Kalavi ʼo Te Manuʼia Faka Famili, ko te tohi neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Hili te ʼu ʼaho ki tana tuku age te tohi, neʼe toe telefoni te tuagaʼane ki te tagata. Neʼe ʼui fēnei e te tagata: “Ko te tohi ʼaenī, neʼe ina hāofaki tomā maʼuli faka taumatuʼa!” Neʼe ina fakatahitahi tona kiʼi famili ke ina vaevae mo nātou te ʼu manatu lelei ʼaē neʼe ina lau ʼi te tohi. Neʼe kamata te ako Tohi-Tapu, pea mole fualoa, pea neʼe kamata kau te tagata ki te ʼu fono.
14 Koʼeni te ʼu palalau ʼa te tuagaʼane ʼi Tanemaka neʼe ina kamata tana ako Tohi-Tapu ʼi tana fai faka mafola ʼaki te telefoni: “Neʼe fakaloto mālohiʼi ʼau e te tagata taupau ki te gāue ke ʼau kau ki te fai faka mafola ʼaki te telefoni. ʼI te kamata, neʼe mole ʼau faʼa loto kiai, ʼo ʼau ʼui fēnei: ‘ ʼE mole ʼau leleiʼia te faʼahi ʼaia.’ Kae ʼi te tahi ʼaho neʼe ʼau lotomālohi ʼo tā te numelo telefoni. Neʼe tali e te fafine ʼe higoa ko Sonja, pea hili tamā fai palalau nounou, neʼe lotolelei ki hana ako Tohi-Tapu. ʼI te tahi po neʼe ma fai palalau ki te fakatupu, pea neʼe ina fia lau te tohi La vie : comment est-elle apparue ? Évolution ou création ?b Neʼe ʼau ʼui age ʼe lelei anai mo kapau ʼe ma felāveʼi pea mo fai palalau ki te faʼahi ʼaia, pea neʼe ina tali lelei. ʼI taku ʼalu age, neʼe kua teuteu ia Sonja ki tana ako, pea talu mai ai ʼe ma ako ʼi te vāhaʼa fuli.” ʼE fakaʼosi fēnei e totatou tuagaʼane: “Lolotoga ni ʼu taʼu neʼe ʼau faikole ke ʼau maʼu haku ako Tohi-Tapu, kae neʼe mole ʼau ʼamanaki ʼe ʼau maʼu anai haku ako ʼi te fai faka mafola ʼaki te telefoni.”
15, 16. Koteā ʼaē ʼe koutou lava fakamatala ʼe hā ai te fua lelei ʼo te tokagaʼi ʼo te ʼu faʼahi fuli ke tou kamata ai he ʼu ako Tohi-Tapu?
15 Tokolahi neʼe nātou sio ki te ʼu fua ʼo tanatou mulimuli ki te ʼu tokoni ʼaē ke faka mafola ki te hahaʼi ʼi te potu fuli pe. Ko te tuagaʼane ʼi Amelika neʼe ina tau tana motokā ia tafa ʼo te kamioneti ʼi te tauʼaga motokā. ʼI te sio age ʼa te fafine ʼi te kamioneti kia ia, neʼe kamata fakamahino age e te tuagaʼane te ʼuhiga ʼo tatatou gāue ʼaē ko te akoʼi ia te hahaʼi ʼaki te Tohi-Tapu. Neʼe fakalogo e te fafine, pea neʼe hū ki tuʼa mai tana kamioneti, pea neʼe ʼalu ki te motokā ʼa te tuagaʼane. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau fiafia ʼaupito ʼi tau tuʼu ʼo fai palalau mai. Talu mai fualoa, ʼe mole kei ʼau maʼu takotou ʼu tohi faka Tohi-Tapu. Pea ʼe ʼau toe fia ako te Tohi-Tapu. ʼE feala koa ke ke fai taku ako?” Neʼe fakatupu e te tuagaʼane he ʼaluʼaga lelei ke ina vaevae ai te logo lelei.
16 Neʼe hoko te faʼahi ʼaenī ki te tuagaʼane ʼi Amelika, ʼi tana ʼaʼahi te ʼu fale taupau ʼo te hahaʼi matutuʼa peʼe mahahaki. Neʼe ʼalu ki te tahi fale feiā ʼo ʼuluaki palalau mo te tagata pule ʼo te fale ʼaia, pea neʼe ina ʼui age ʼe ina fia foaki he tokoni fakalaumālie kia nātou ʼaē ʼe nonofo ʼi te fale. Neʼe toe ʼui e te tuagaʼane ʼe fiafia ʼi te fai ʼo he ako Tohi-Tapu ʼe mole totogi mo nātou fuli ʼaē ʼe fia kau kiai. Neʼe fakagafua e te pule ke ina ʼaʼahi te ʼu koga fale ʼo te ʼu hahaʼi kehekehe neʼe nofo ai. Mole tuai, pea neʼe ina fai tana ako Tohi-Tapu tuʼa tolu ʼi te vāhaʼa pea ʼe kau kiai te toko 26 ʼo te fale ʼaia, ko te tahi ia nātou ʼe lava kau tuʼumaʼu ki tatatou ʼu fono.
17. Koteā te faʼahiga fai ʼe feala ʼi ʼihi temi ke fua lelei moʼo kamata he ʼu ako Tohi-Tapu?
17 ʼE maʼu e ʼihi kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga he ʼu fua lelei ʼi tanatou fakaafe fakahagatonu he tahi ke ina ako te Tohi-Tapu. ʼI te tahi ʼaho, ko te kokelekasio ko tana kau fai faka mafola e toko 105, neʼe nātou faiga tāfito ke nātou fakaafe te hahaʼi ʼo te ʼu ʼapi fuli ke nātou ako te Tohi-Tapu. Ko te toko valugofulu-ma-ono kau fai faka mafola neʼe nātou kau ki te minisitelio, pea hili tanatou fai faka mafola ia hola e lua, neʼe nātou kamata tanatou ʼu ako e teitei 15.
Tou Haga Kumi Te ʼu Hahaʼi ʼAē ʼe Tau Mo Te Folafola
18, 19. Koteā te fakatotonu maʼuhiga ʼa Sesu ʼe tonu ke tou manatuʼi, pea koteā ʼaē ʼe tou fakatotonu ke tou fai?
18 ʼI tokotou ʼuhiga kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga, ʼe lagi koutou fia ʼahiʼahiʼi te ʼu tokoni ʼaē ʼe tuʼu ʼi te alatike ʼaenī. ʼE moʼoni, ʼe ko he aga fakapotopoto te tokagaʼi ʼo te ʼu agaʼi fenua mokā tou fakaʼaogaʼi te ʼu faʼahiga fai faka mafola kehekehe. Kae tāfito, tou manatuʼi te fakatotonu ʼa Sesu ke tou kumi te hahaʼi ʼaē ʼe tau mo te Folafola pea mo tokoni kia nātou ke nātou liliu ko he ʼu tisipulo.—Mateo 10:11; 28:19.
19 Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia, tou ‘fakaʼaogaʼi lelei te folafola ʼo te moʼoni.’ ʼE feala ke tou fai te faʼahi ʼaia ʼo tou fakalotoʼi te hahaʼi ʼaki te Tohi-Tapu. ʼE tokoni mai anai ke tou lave ki te loto ʼo te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tali te logo pea mo uga nātou. Kapau ʼe tou falala kia Sehova ʼi te faikole, ʼe feala anai ke tou kau ki te tokoni ki ʼihi hahaʼi ke nātou liliu ko he ʼu tisipulo ʼa Sesu Kilisito. Pea ʼe fakafiafia lahi te gāue ʼaia! Koia tou faiga ke tou ‘tutuʼu ia muʼa ʼo te ʼAtua ohage ko he ʼu hahaʼi ʼe ina leleiʼia,’ ʼo tou faka kolōlia tuʼumaʼu ia Sehova ʼi totatou ʼuhiga kau fai faka mafola faʼafai ʼo te Puleʼaga, ʼaē ʼe tou faka mafola ʼaki te fakatuʼutuʼu ʼaē ke tou fai he ʼu tisipulo.—2 Timoteo 2:15.
[Kiʼi nota]
a Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
b Neʼe tā e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova.
ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?
• He koʼe neʼe tonu ke fakamahino lelei age kia Apolose te ala ʼa te ʼAtua?
• Koteā ʼaē neʼe ako e Pilisika pea mo Akila mai te ʼapositolo ko Paulo?
• ʼI te kapite 18 ʼo Gaue, koteā ʼaē neʼe koutou ako mai te gāue ʼaē ko te fai ʼo he ʼu tisipulo?
• ʼE koutou lava fakatupu feafeaʼi he ʼu ʼaluʼaga ke koutou fai ai he ʼu tisipulo?
[Paki ʼo te pasina 18]
Ko Pilisika pea mo Akila neʼe “nā fakamahinohino lelei age kia [Apolose] te ala ʼo te ʼAtua”
[Paki ʼo te pasina 20]
Neʼe liliu ia Apolose ʼo poto ʼi te fai ʼo he ʼu tisipulo
[Paki ʼo te pasina 21]
Neʼe faka mafola ia Paulo ʼi te ʼu potu fuli pe ʼaē neʼe ʼalu kiai
[Paki ʼo te pasina 23]
Tou fakatupu he ʼu faigamālie ke tou faka mafola ai