Ko Akila Pea Mo Pilisila Neʼe Nā Tuku Mai He Faʼifaʼitaki Lelei
“ ʼOʼOFA age kia Pilisika mo Akila, ʼoku ʼu kaugā gāue ia Kilisito Sesu, ʼaē neʼe mei tuʼusi tonā ʼu kia ʼuhi ko toku nefesi, pea ʼe ʼau fakamālo kia nāua, ʼo mole ko ʼau tokotahi pe, kae ʼe toe kau ai mo te ʼu kokelekasio fuli ʼo te ʼu puleʼaga.”—Loma 16:3, 4.
Ko te ʼu palalau ʼaenī ʼa te ʼapositolo ko Paulo ki te kokelekasio faka Kilisitiano ʼo Loma, ʼe hā mai ai tana fakaʼapaʼapa pea mo tona fiafia lahi ʼo ʼuhiga mo te taumatuʼa ʼaia. Neʼe ina vakavakaʼi lelei naʼa galo ia nāua ʼi tana faitohi ki te kokelekasio ʼaē ʼe nā kau kiai. Kae neʼe ko ai koa te “ ʼu kaugā gāue” ʼaia ʼo Paulo, pea he koʼe koa neʼe nā maʼuhiga kia ia pea mo te ʼu kokelekasio?—2 Timoteo 4:19.
Ko Akila neʼe ko he Sutea ʼo te Diaspora (ko te kau Sutea ʼaē neʼe mavetevete) pea neʼe tupu ia ʼi te Pont, ko he koga meʼa ʼo te Potu Tokelau ʼi Asia. Neʼe nā nonofo mo tona ʼohoana ko Pilisila (Pilisika) ʼi Loma. Neʼe kaugamālie ai te kau Sutea ʼaē neʼe nonofo ʼi te kolo ʼaia talu te maʼu e Pompéi ia Selusalemi ʼi te taʼu 63 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼi te temi ʼaē neʼe lahi ai te kau pilisoni neʼe ʼave popūla ki Loma. ʼIo, ʼe fakahā e te ʼu mataʼi tohi Loma neʼe ʼi ai te ʼu sinakoka e hogofulu-ma-lua peʼe laka age ʼi te kolo ʼāfea ʼaia. Ko te tokolahi ʼo te kau Sutea neʼe ʼōmai mai Loma ki Selusalemi ʼi te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, pea neʼe nātou logo ai ki te logo lelei. Neʼe lagi ko nātou ʼaia ʼaē neʼe ʼuluaki fakaaʼu ai te logo faka Kilisitiano ki te kolo tāfito ʼo te Puleʼaga Loma.—Gāue 2:10.
Kae, neʼe fakamavae te kau Sutea mai Loma ʼi te taʼu 49 peʼe ʼi te kamata ʼo te taʼu 50 ʼo totatou temi, ʼo mulimuli ki te fakatotonu ʼaē neʼe fai e te hau ko Kolote. Pea neʼe felāveʼi ai te ʼapositolo ko Paulo mo Akila pea mo Pilisila ʼi te kolo faka Keleka ʼo Kolonito. ʼI te tau ʼa Paulo ki Kolonito, neʼe fakatalitali lelei ia ia e Akila pea mo Pilisila, pea neʼe nā foaki age tana gāue, koteʼuhi neʼe tatau tanatou gāue—neʼe ko te ʼu tufuga tui falelā.—Gāue 18:2, 3.
Ko Te ʼu Tufuga Tui Falelā
Neʼe mole faigafua te gāue ʼaia. Ko te tui ʼo te ʼu falelā neʼe pipiki kiai te tuʼusi pea mo te tui fakatahi ʼo te ʼu moʼi kie ʼe fefeka pea mo felefele peʼe ko he ʼu kiliʼi pipi. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata fai hisitolia ko Fernando Bea, neʼe ko “he gāue neʼe fakamaʼua kiai he poto pea mo he tokaga” ʼa te kau tufuga tui falelā, he neʼe nātou gāue ʼaki te “ ʼu kie felefele, mo pakaka, ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu nofoʼaga faka ʼapitaki ʼa te hahaʼi mokā nātou folau, moʼo nātou fakamalumalu mokā laʼā, mokā ʼua, peʼe nātou fakaʼaogaʼi moʼo kofukofu ʼo tanatou ʼu meʼa kai ʼo tuku ʼi te ʼana ʼo te vaka.”
ʼE lagaʼi ai te fehuʼi ʼaenī ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia. Neʼe mole ʼui koa la e Paulo neʼe ‘akoʼi ia vaʼe ʼo Kamaliele,’ ʼo teuteuʼi ia ia ke ina maʼu hana gāue maʼuhiga ʼi te ʼu taʼu ki ʼamuli? (Gāue 22:3) Logope la te moʼoni ʼo te faʼahi ʼaia, ko te kau Sutea ʼo te ʼuluaki sēkulō neʼe nātou ʼui ʼe lelei te akoʼi ʼo te gāue ki he tamasiʼi tagata, tatau aipe pe neʼe tonu ke ako ʼi te ʼu ako lalahi. Koia neʼe lagi ako e Akila pea mo Paulo te tui falelā ʼi te temi ʼaē neʼe kei nā tūpulaga ai. Ki muli age, neʼe ʼaoga ʼaupito kia nāua tanā poto tui falelā. Kae ʼi tonā ʼuhiga Kilisitiano, neʼe mole nā fakaʼaogaʼi te gāue fakamālama ʼaia ohage ko te meʼa tāfito ʼo tonā maʼuli. Neʼe fakamahino e Paulo ko te gāue ʼaē neʼe ina fai ʼi Kolonito mo Akila pea mo Pilisila, neʼe ina fai moʼo lagolago ki tana gāue tāfito, ʼaē ko te tala ʼo te logo lelei, heʼe mole fia ‘liliu ko he kavega ki he tahi.’—2 Tesalonika 3:8; 1 Kolonito 9:18; 2 Kolonito 11:7.
ʼE mahino ia, neʼe leleiʼia e Akila pea mo Pilisila tanā fai ia meʼa fuli ke faigafua ai te gāue misionea ʼa Paulo. ʼE mahino ia, neʼe ʼi ai te ʼu temi neʼe nātou tuku ai tanatou gāue, moʼo fagonogono faigamālie ki te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai ʼo faifakatau, pe ko te hahaʼi ʼaē ʼe feʼoloʼaki! Pea logope la ko tanatou gāue fai falelā neʼe mole faʼa maʼuhiga pea ʼe fakagaʼegaʼe, kae neʼe nātou fiafia ʼi te fai ʼo te gāue ʼaia, ʼo nātou gāue foki ʼi te “ ʼaho mo te po” ke feala ai hanatou fai te ʼu gāue ʼa te ʼAtua—ohage pe ko te tokolahi ʼo te kau Kilisitiano ia ʼaho nei ʼe nātou gāue vaeluaʼi temi, peʼe nātou gāue ʼi he ʼu temi ʼo te taʼu ke feala ai hanatou fakaʼaogaʼi he temi lahi moʼo tokoni ki te hahaʼi ke nātou fagono ki te logo lelei.—1 Tesalonika 2:9; Mateo 24:14; 1 Timoteo 6:6.
Te ʼu Faʼifaʼitaki ʼo Te Tali Kāiga
Neʼe lagi fakaʼaogaʼi e Paulo te ʼapi ʼo Akila, moʼo fakatuʼutuʼu ai tana ʼu gāue faka misionea lolotoga māhina e 18 ʼaē neʼe nofo ai ʼi Kolonito. (Gāue 18:3, 11) Kae, lagi neʼe fiafia ia Akila pea mo Pilisila ʼi tanā fakatalitali ia Silasi (Silvanus) pea mo Timoteo ʼi tonā ʼapi ʼi tanā ʼōmai mai Masetonia. (Gāue 18:5) Ko te ʼu tohi e lua ʼa Paulo ki te kau Tesalonika, ʼaē neʼe liliu ki ʼamuli ko he koga ʼo te Tohi-Tapu, neʼe lagi tohi e te ʼapositolo ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai mo Akila pea mo Pilisila.
ʼE faigafua tatatou fakakaukauʼi, ʼi te temi ʼaia ko te ʼapi ʼo Pilisila mo Akila neʼe ko te potu tāfito ʼaia neʼe fai ai te ʼu gāue faka teokalatike. Neʼe lagi fakatahitahi tuʼumaʼu kiai te tokolahi ʼo tona ʼu kaumeʼa ʼofaina—ko Setefanasi pea mo tona famili, ko te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ʼo te kolo ʼo Akai, ʼaē neʼe papitemaʼi e Paulo; mo Tito Susitisi, ʼaē neʼe ina fakagafua kia Paulo ke ina fakaʼaogaʼi tona ʼapi moʼo fai ʼo tana ʼu akonaki; pea mo Kilisipo, te pelesita ʼo te sinakoka, ʼaē neʼe ina tali te moʼoni mo tona loto fale katoa. (Gāue 18:7, 8; 1 Kolonito 1:16) Pea neʼe kau ai mo Folotunatusi pea mo Akaikusi; mo Kaiusi, ʼaē neʼe nātou faka fealagia ke fai te ʼu fono ʼi tonatou ʼu ʼapi; mo Elasato te pule kolo; mo Teletiusi te sikalaipe ʼaē neʼe ʼui e Paulo ki ai ke ina fai tana tohi ki te kau Loma, pea mo Fope, ko he tuagaʼane agatonu ʼo te kokelekasio ʼo Sagakele, ʼaē lagi neʼe ina ʼave te tohi mai Kolonito ki Loma.—Loma 16:1, 22, 23; 1 Kolonito 16:17.
Ko te kau kaugana ʼa Sehova ʼo te temi ʼaenī ʼaē ʼe nātou maʼu te faigamālie ʼaē ke nātou tali fakakāiga he tagata taupau feʼaluʼaki, ʼe nātou ʼiloʼi ʼe ko he meʼa fakaloto mālohi pea ʼe mole feala ke nātou galoʼi. Ko te ʼu fakamatala fakaloto mālohi ʼaē ʼe fai ʼi te ʼu lakaga ʼaia, ʼe feala ke liliu ko he ʼu meʼa fakaloto mālohi moʼoni kia nātou fuli ʼi te faʼahi fakalaumālie. (Loma 1:11, 12) Pea, ohage ko Akila pea mo Pilisila, ko nātou ʼaē ʼe nātou fakagafua ke fai te ʼu fono ʼi tonatou ʼapi, ohage la ko te fai ʼo he Ako Tohi ʼo te Kokelekasio, ʼe nātou fiafia heʼe nātou lagolago ki te fakahaʼele ki muʼa ʼo te tauhi moʼoni.
ʼI tanā kaumeʼa lelei mo Paulo, neʼe kaugā fagona ia Akila mo Pilisila mo ia ʼi tana mavae mai Kolonito ʼi te fasiga taʼu matala ʼo te taʼu 52 ʼo totatou temi, ʼo nā kaugā fagona mo ia ʼo aʼu ki Efesi. (Gāue 18:18-21) Neʼe nā nonofo ʼi te kolo ʼaia pea neʼe nā fakatafito ia te gāue ʼo ʼuhiga mo te ʼaʼahi ki ʼamuli ʼa te ʼapositolo. Neʼe ko te kolo ʼaia ʼaē neʼe toʼo ai e te taumatuʼa faiva ʼaia ʼi te faiakonaki, ia te tagata poto palalau ko Apolose ʼo “nā ʼave ia ia” pea neʼe nā fiafia ʼi tanā tokoni kia ia ʼo “fakamahinohino lelei age kia te ia te ala ʼo te ʼAtua.” (Gāue 18:24-26) ʼI te temi ʼaē neʼe toe liliu ai ia Paulo ki Efesi lolotoga tana tolu folau faka misionea, ʼi te lotolotoiga ʼo te temi nive ʼo te taʼu 52/53 ʼo totatou temi, ko te gāueʼaga ʼaē neʼe teuteuʼi e te taumatuʼa mālohi ʼaia, neʼe kua tokalelei ki te taʼukai. Kua teitei katoa kiai taʼu e tolu, neʼe fai faka mafola ia Paulo pea mo faiakonaki ʼo ʼuhiga mo “Te Ala,” ʼi te kokelekasio ʼo Efesi ʼaē neʼe fai tona ʼu fono ʼi te ʼapi ʼo Akila.—Gāue 19:1-20, 26; 20:31; 1 Kolonito 16:8, 19.
Ki muli age, ʼi tanā toe liliu ki Loma, ko te ʼu kaumeʼa ʼaia e lua ʼo Paulo neʼe hoko atu pe tanā “muliʼi te ala ʼo te tali kāiga,” ʼo nā faka fealagia ke fai te ʼu fono faka Kilisitiano ʼi tonā ʼapi.—Loma 12:13; 16:3-5.
Neʼe ‘Mei Tuʼusi Tonā ʼu Kia’ ʼUhi Ko Paulo
Tahi ʼaē meʼa, neʼe nofo ia Paulo mo Akila pea mo Pilisila lolotoga tana nofo ʼaē ʼi Efesi. Neʼe nofo koa ia mo nāua ʼi te temi ʼaē neʼe hoko ai te maveuveu ʼo te kau tufuga ukamea? ʼO mulimuli ki te fakamatala ʼo Gāue 19:23-31, ʼi te fakafeagai ʼa te kau tagata tufuga ʼaletale ki te faka mafola ʼo te logo lelei, neʼe tāʼofi e te ʼu tēhina ia Paulo ke ʼaua naʼa ʼalu ki te hahaʼi ʼaē kua maveuveu, naʼa tuʼutāmaki ai. Ko ʼihi hahaʼi fakamahino Tohi-Tapu, ʼe nātou manatu neʼe lagi ko te maveuveu ʼaia ʼaē neʼe ‘tuʼaniaʼi ai e Paulo ʼo ʼuhiga mo tona maʼuli,’ pea neʼe fai e Akila mo Pilisila he faʼahiga meʼa, ʼo ‘mei tuʼusi tona ʼu kia’ ʼuhi ko Paulo.—2 Kolonito 1:8; Loma 16:3, 4.
ʼI te temi ʼaē “neʼe fakatokatoka ai te maveuveu,” neʼe mavae ia Paulo ʼi te kolo. (Gāue 20:1) ʼE mahino ia neʼe felāveʼi ia Akila mo Pilisila mo te fakafeagai pea mo te manukinuki. Neʼe nā lotovaivai ai koa? Kailoa ia, kae ʼaki he lototoʼa, neʼe hoko atu e Akila pea mo Pilisila tanā ʼu gāue faka Kilisitiano.
Ko He Taumatuʼa ʼe Felogoi Lelei
ʼI te fakaʼosi ʼo te nofo hau ʼa Kolote, neʼe toe liliu ia Akila pea mo Pilisila ki Loma. (Loma 16:3-15) Kae, ʼe talanoa fakaʼosi te Tohi-Tapu kia nāua ʼi te temi ʼaē neʼe nā liliu ai ki Efesi. (2 Timoteo 4:19) Ohage ko te tahi ʼu vaega ʼo te Tohi-Tapu, neʼe toe talanoa ai kia nāua taumatuʼa. Neʼe ko he taumatuʼa felogoi lelei pea mo logo tahi! Neʼe mole feala ke manatuʼi e Paulo tona tēhina ʼofaina ʼaia ko Akila, ka mole ina fakamanatuʼi te lagolago ʼo tona ʼohoana. Pea ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ki te ʼu taumatuʼa ʼo te temi ʼaenī, heʼe ko te fetokoniʼaki ʼa he taumatuʼa, ʼe ina faka fealagia ai ke lahi tanā ʼu “gāue [ʼi] te ʼAliki” pea ʼi ʼihi temi, ʼe laka age te ʼu gāue ʼaē ʼe nā fai, ʼi te ʼu gāue ʼaē ʼe fai e he tahi ʼe mole heʼeki ʼohoana.—1 Kolonito 15:58.
Neʼe gāue ia Akila pea mo Pilisila ʼi te ʼu kokelekasio kehekehe. Ohage ko nāua, ʼe lahi te kau Kilisitiano faiva ia ʼaho nei ʼe nātou lotolelei ʼo ʼolo ki te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe ʼaoga kiai he ʼu kaugā fai faka mafola. Tahi ʼaē meʼa, ʼe nātou fiafia ʼi tanatou sisio ki te tuputupu ʼo te ʼu meʼa ʼo te Puleʼaga, pea mo tanatou maʼu te ʼu kaumeʼa faka Kilisitiano fakaloto fiafia pea mo maʼuhiga ʼaupito.
ʼI tanā tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo te ʼofa faka Kilisitiano, neʼe maʼu e Akila mo Pilisila te loto fakafetaʼi ʼa Paulo pea mo ʼihi age Kilisitiano. Kae ko te meʼa ʼaē neʼe maʼuhiga tāfito, neʼe nā maʼu he matagafua lelei ia muʼa ʼo Sehova. ʼE fakamoʼoni mai e te Tohi-Tapu kia tatou: “ ʼE mole heʼe agatonu te ʼAtua ke ina galoʼi takotou gāue pea mo te ʼofa ʼaē neʼe koutou fakahā ʼo ʼuhiga mo tona huafa, ʼi takotou tauhi te kau maʼoniʼoni pea ʼe kei hoko atu pe takotou tauhi kia nātou.”—Hepeleo 6:10.
ʼE lagi mole tou maʼu he faigamālie moʼo foaki ʼo tatou ohage ko te meʼa ʼaē neʼe fai e Akila pea mo Pilisila, kae ʼe feala ke tou mulimuli ki tanā faʼifaʼitaki lelei ʼaupito. ʼE tou fiafia tāfito anai ʼi tatatou foaki totatou mālohi pea mo totatou maʼuli ki te gāue taputapu, ʼo mole galo ke tou “fai te meʼa ʼaē ʼe lelei pea mo vaevae mo niʼihi, koteʼuhi ko te taʼi ʼu sakilifisio ʼaia ʼaē ʼe leleiʼia e te ʼAtua.”—Hepeleo 13:15, 16.