Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w97 1/11 p. 13-18
  • ʼE Tou Nonofo ʼi Te Malamanei Kae ʼe Mole Tou Kau Kiai

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Tou Nonofo ʼi Te Malamanei Kae ʼe Mole Tou Kau Kiai
  • Te Tule Leʼo—1997
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • ʼE Tuputupu Te Mālohi ʼo Te Malamanei
  • Te Pule ʼo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua
  • Tou Fakafisi Ki “Te Fakaʼiloga” ʼo te “Manu”
  • Ko Te “Manu” Pea Mo “Sesale”
  • Ko Te ʼu Hahaʼi ʼe Lotolelei
  • ʼE Mole Kau Te Kau Kilisitiano ʼi Te Malamanei ʼi Te ʼu ʼAho Fakamuli
    Te Tule Leʼo—2002
  • Ko Te ʼAtua Pea Mo Sesale
    Te Tule Leʼo—1996
  • E koutou kau kite malamanei ae a Satana pee kite Puleaga ote Atua?
    E Feala Keke Mauli O Heegata Ite Palatiso Ite Kele
  • Te Fehōkosi Mo Te ʼu Manu Fekai e Lua
    Te Fakahā—Kua Ovi Mai Tona Ikuʼaga Lahi!
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1997
w97 1/11 p. 13-18

ʼE Tou Nonofo ʼi Te Malamanei Kae ʼe Mole Tou Kau Kiai

“Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole koutou kau ʼi te malamanei, . . . ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fehiʼa ʼa te malamanei kia koutou.”​—Soane 15:19.

1. Koteā te vāhaʼa ʼo te kau Kilisitiano mo te malamanei, kae e feafeaʼi te aga ʼa te malamanei kia nātou?

ʼI TE po fakaʼosi ʼaē neʼe nofo ai mo tana kau tisipulo, neʼe ʼui age e Sesu kia nātou: “ ʼE mole koutou kau ʼi te malamanei.” Ko te malamanei fea ʼaē neʼe palalau ki ai ia Sesu? Neʼe mole ina ʼui koa la ʼi muʼa atu: “Ko te ʼAtua, ʼi tona ʼofa lahi ki te malamanei, neʼe ina foaki mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi, koteʼuhi ko ʼaē ʼe tui kia te ia, ke ʼaua naʼa fakaʼauha kae ke ina maʼu te maʼuli heʼegata”? (Soane 3:​16) ʼE mahino ia neʼe kau te kau tisipulo ʼi te malamanei koteʼuhi neʼe ko nātou ʼaē neʼe ʼuluaki tui kia Sesu ke feala ai hanatou maʼu te maʼuli heʼegata. Kae he koʼe koa ʼi te temi nei ʼe ʼui e Sesu ʼe mole kau tana kau tisipulo ʼi te malamanei? Pea tahi ʼaē meʼa, he koʼe neʼe ina ʼui fēnei: “Mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe mole koutou kau ʼi te malamanei, . . . ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fehiʼa ʼa te malamanei kia koutou”?​—Soane 15:19.

2, 3. (a) Ko te “malamanei” fea ʼaē ʼe mole kau ki ai te kau Kilisitiano? (b) Koteā te meʼa ʼe ʼui e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te “malamanei” ʼaē ʼe mole kau ki ai te kau Kilisitiano?

2 ʼE fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu “malamanei” (ʼi te faka Keleka, koʹsmos) ʼi te ʼu ʼaluʼaga kehekehe. Ohage ko tona fakamahino ʼi te ʼuluaki alatike, ʼi ʼihi temi ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu “te malamanei” ki te hahaʼi katoa. Ko te mālama ʼaia ʼaē neʼe ʼofa ki ai te ʼAtua pea neʼe mate ia Sesu ʼo ʼuhiga mo te mālama ʼaia. Kae ʼe ʼui fēnei e The Oxford His-tory of Christianity: “Ko te kupu ‘malamanei’ ʼe toe fakaʼaogaʼi foki e te kau Kilisitiano ki he meʼa ʼe mamaʼo mai te ʼAtua pea ʼe fakafeagai ki ai.” ʼE moʼoni koa te fakamahino ʼaia? ʼE fakamahino fēnei e te tagata faitohi Katolika ko Roland Minnerath, ʼi tana tohi (Ko te kau Kilisitiano pea mo te mālama): “ ʼI tona tahi ʼaluʼaga, ko te malamanei ʼe ko te . . . potu ʼe fakahoko ai te gāue ʼa te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼAtua, pea ʼi tana fakafeagai ki te pule mālohi ʼa Kilisito, kua liliu ia ko he puleʼaga fakafeagai ʼe takitaki e Satana.” Ko te “malamanei” ʼaia ʼe faka ʼuhiga ki te hahaʼi ʼaē ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua. Ko te kau Kilisitiano moʼoni ʼe mole nātou kau ki te malamanei, pea ʼe fehiʼa te malamanei kia nātou.

3 ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe manatu ia Soane ki te malamanei ʼaia ʼi tana tohi fēnei: “ ʼAua naʼa koutou manako ki te malamanei peʼe ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼi te malamanei. Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe manako ki te malamanei, ko te ʼofa ʼo te Tāmai ʼe mole ia ia; koteʼuhi ko te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe ʼi te malamanei,​—te holi ʼo te kakano, te holi ʼo te ʼu mata pea mo te fakahāhā ʼo tona ʼu koloā—​ʼe mole haʼu ia mai te Tāmai, kae haʼu ia mai te malamanei.” (1 Soane 2:​15, 16) Neʼe ina toe tohi fēnei: “ ʼE tou ʼiloʼi ʼe tou ʼōmai mai te ʼAtua, kae ko te malamanei katoa ʼe takoto ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (1 Soane 5:​19) Neʼe fakahigoa totonu e Sesu ia Satana ko “te pule ʼo te malamanei.”​—Soane 12:31; 16:11.

ʼE Tuputupu Te Mālohi ʼo Te Malamanei

4. Neʼe tupu feafeaʼi te ʼu mālohi faka malamanei?

4 Ko te malamanei ʼo te temi ʼaenī, ʼaē ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua neʼe kamata tuputupu ʼi te hili pe ʼo te Tulivio ʼi te ʼu ʼaho ʼo Noe, ʼi te mole kei tauhi ʼa te tokolahi ʼo te hōloga ʼo Noe kia Sehova ʼAtua. Ko Nimelote neʼe ko te tagata neʼe ʼiloa ʼi te ʼu ʼaho ʼaia, pea neʼe ina laga te kolo pea neʼe ko “he tagata kapu manu ʼe fakafeagai kia Sehova.” (Senesi 10:​8-​12) ʼI te ʼu taʼu ʼaia neʼe faʼufaʼu ia te mālama ʼaia e te ʼu kolo peʼe ko te ʼu puleʼaga, pea ʼi ʼihi temi neʼe nātou fetauʼaki. (Senesi 14:​1-9) Ko te tahi ʼu kolo peʼe ko te ʼu puleʼaga, neʼe nātou puleʼi te tahi ʼu kolo peʼe ko te ʼu puleʼaga ʼo nātou liliu ai ko te ʼu mālohi fakafenua. Neʼe tuputupu ai te tahi ʼu mālohi fakafenua ʼo liliu ko te ʼu mālohi faka malamanei lalahi.

5, 6. (a) Koteā te ʼu mālohi faka malamanei e fitu ʼaē ʼe talanoa kiai te hisitolia faka Tohi-Tapu? (b) ʼE fakatātā feafeaʼi te ʼu mālohi faka malamanei ʼaia, pea ʼe nātou maʼu maifea tonatou mālohi?

5 ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼa Nimelote, ko te ʼu pule ʼo te ʼu mālohi faka malamanei, neʼe mole nātou tauhi kia Sehova, pea neʼe hā te faʼahi ʼaia ʼi tanatou ʼu fai fakapō, mo tanatou ʼu agamālohi. Ko te ʼu mālohi faka malamanei ʼaia ʼe fakatātā ʼi te Tohi-Tapu ki te ʼu manu fekai, pea ʼi te lolotoga ʼo te ʼu sēkulō, neʼe talanoa te Tohi-Tapu ki te ʼu mālohi faka malamanei e ono neʼe ʼi ai tonatou mālohi ki te hahaʼi ʼa Sehova. Neʼe ko Esipito, mo Asilia, mo Papiloni, mo Metia mo Pelesia, mo Kelesi, pea mo Loma. ʼO hoa atu ki Loma, neʼe fakakikite ʼe malaga anai te fitu mālohi faka malamanei. (Taniela 7:​3-7; 8:​3-7, 20, 21; Fakahā 17:​9, 10) ʼE ko te Mālohi Faka Malamanei ʼo Pilitania mo Amelika, pea ki muli age neʼe mālohi age te puleʼaga Amelika. Ko te puleʼaga Pilitania neʼe kamata tuputupu ʼi te ʼosi puli ʼo te puleʼaga Loma.a

6 Ko te ʼu mālohi faka malamanei e fitu ʼaē neʼe fefakahoahoaʼaki, ʼe fakatātā ʼi te tohi Fakahā, e te ʼu foʼi ʼulu e fitu ʼo te manu fekai ʼaē ʼe hake ake mai te tai, ʼaē ʼe ina fakatātā te malamanei ʼaē ʼe maveuveu. (Isaia 17:​12, 13; 57:​20, 21; Fakahā 13:⁠1) Ko ai ʼaē ʼe ina foaki te mālohi ʼaia ki te manu fekai? ʼE tali fēnei e te Tohi-Tapu: “Neʼe foaki age e te talakone tona mālohi ki te manu pea mo tona hekaʼaga faka hau pea mo te pule lahi.” (Fakahā 13:⁠2) Ko te talakone ʼe ko Satana te Tevolo.​—Luka 4:​5, 6; Fakahā 12:⁠9.

Te Pule ʼo Te Puleʼaga ʼo Te ʼAtua

7. Koteā ʼaē ʼe falala kiai te kau Kilisitiano, pea e feafeaʼi tanatou felogoi mo te ʼu puleʼaga ʼo te mālama?

7 Kua teitei katoa taʼu e 2 000, mo te faikole fēnei ʼa te kau Kilisitiano: “Ke hoko mai tou puleʼaga. Ke fai tou finegalo ʼi te kele, ohage ko selo.” (Mateo 6:​10) ʼE ʼiloʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ko te Puleʼaga ʼo te ʼAtua tokotahi pe ʼaē ka ina foaki mai anai ia te tokalelei moʼoni ki te kele. ʼI tanatou sivi lelei te ʼu lea fakakikite ʼa te Tohi-Tapu, ʼe nātou ʼiloʼi papau ʼe mole kei tuai pea hoko anai te faikole ʼaia, pea ʼe kei toe te kiʼi temi siʼi pe pea fakatokatoka anai e te Puleʼaga te ʼu fihifihia ʼaē ʼe hoko ʼi te kele. (Taniela 2:​44) Ko tanatou pipiki ki te Puleʼaga ʼaia, ʼe tupu ai tanatou mole kau ki te ʼu meʼa ʼo te ʼu puleʼaga ʼo te malamanei.

8. E feafeaʼi te aga ʼa te ʼu puleʼaga ki te pule ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ohage ko tona fakakikite ia Pesalemo 2?

8 Ko ʼihi puleʼaga ʼe nātou ʼui ʼe nātou mulimuli ki te ʼu pelesepeto faka lotu. Kae ʼi tonatou maʼuli ʼe nātou meʼa noaʼi te manatu ʼaē ko Sehova ʼe ko te Tuʼi ʼo te ʼAtulaulau, pea neʼe ina fakanofo ia Sesu ko te Hau ʼi selo ke ina takitaki te kele. (Taniela 4:​17; Fakahā 11:15) ʼE ʼui fēnei e te pesalemo faka polofeta: “Ko te ʼu hau ʼo te kele kua nātou teuteu ki te tau pea mo te kau ʼaliki kua nātou fakatahitahi ohage ko te tokotahi ʼo fakafeagai kia Sehova pea mo ia ʼaē kua ina fakanofo [ia Sesu], ʼo ʼui maʼa nātou: ‘Tou motuhi tonā ʼu haʼi pea mo tou līaki mamaʼo ia tatou tonā ʼu maea!’ ” (Pesalemo 2:​2, 3) ʼE mole tali e te ʼu puleʼaga fakatagata te “ ʼu haʼi” peʼe ko “te ʼu maea” ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou faka tuʼakoi tanatou pule fakafenua. Koia, ʼe ʼui e Sehova kia Sesu, tana Hau ʼaē neʼe ina fili: “Kole mai kia te ʼau, ke ʼau foaki atu kia te koe te ʼu puleʼaga ko hou tōfiga pea mo te ʼu potu taupotu ʼo te kele ko hau ʼu meʼa. ʼE ke maumauʼi anai ia nātou ʼaki he tokotoko ukamea, ʼe ke laliki anai nātou ohage ko he ʼu ipu kele.” (Pesalemo 2:​8, 9) Kae ko te malamanei ʼaē neʼe mate kiai ia Sesu, ʼe mole “maumauʼi” katoa anai.​—Soane 3:​17.

Tou Fakafisi Ki “Te Fakaʼiloga” ʼo te “Manu”

9, 10. (a) Koteā te fakatokaga ʼaē ʼe tou maʼu ʼi te tohi ʼo Fakahā? (b) Koteā te faka ʼuhiga mokā maʼu e he tahi ‘te fakaʼiloga ʼo te manu’? (c) Ko te ʼu fakaʼiloga fea ʼaē ʼe tali e te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua?

9 Ko te Fakahā ʼa te ʼapositolo ko Soane neʼe fakatokagaʼi ai, ko te malamanei ʼaē ʼe mamaʼo ʼi te ʼAtua, ia muʼa ʼo tona pulihi ʼe ʼāsili anai te ʼu meʼa “ ʼe ina fakamaʼua ki te hahaʼi fuli, ia nātou liliki pea mo nātou lalahi, mo te kau maʼu koloā mo te kau māsisiva, mo nātou ʼaē ʼe ʼāteaina pea mo nātou ʼaē ʼe maʼuli popūla, ke foaki kia nātou ʼaia he fakaʼiloga ʼi tonatou nima mataʼu peʼe ʼi tonatou laʼe, pea ke mole feala ki he tahi ke ina totogi he meʼa peʼe ina fakatau he meʼa, gata pe kia ia ʼaē ʼe ina maʼu te fakaʼiloga.” (Fakahā 13:​16, 17) Koteā tona faka ʼuhiga? Ko te fakaʼiloga ʼi te nima mataʼu ʼe ko te fakatātā lelei ʼaia ʼo he lagolago ʼe fai ʼaki he ʼu gāue. Kae koteā te fakaʼiloga ʼi te laʼe? ʼE ʼui fēnei e te tohi The Expositor’s Greek Testament: “Ko te ʼu palalau fakatātā ʼaia, ʼe ina fakamanatuʼi mai kia tatou te agamāhani ʼaē ko te fakaʼiloga ʼo te kau solia pea mo te ʼu kaugana ʼaki he ʼu tā peʼe ko he fakaʼiloga neʼe fai ʼaki he ukamea kakaha . . . ; peʼe ko te aga faka lotu ʼaē ko te tohi ʼo te higoa ʼo he ʼatua moʼo taupau ʼaki ʼo nātou.” Ko te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaki tanatou ʼu aga pea mo tanatou ʼu palalau ʼe nātou maʼu ʼi tona ʼuhiga fakatātā te fakaʼiloga ʼaia, ʼo nātou faka ʼuhiga ia nātou ʼe “ko he ʼu hahaʼi kaugana” peʼe ko “he kau solia” ʼa te “manu.” (Fakahā 13:​3, 4) Ohage ko tona ʼui e te tohi Theological Dictionary of the New Testament ʼo ʼuhiga mo tonatou ka haʼu: “Ko te ʼu fili ʼo te ʼAtua ʼe nātou tali te [fakaʼiloga] ʼo te manu, te ʼu mataʼi numelo faka misitelio ʼaē ʼe maʼu ai tona higoa, ke tohi ʼi tonatou ʼu laʼe pea mo tonatou tahi nima. Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina foaki age kia nātou te ʼu faka fealagia lahi ʼi te faʼahi faka ekonomike pea mo te faʼahi fakakoloa, kae ʼe hoko anai kia nātou te hāūhāū ʼo te ʼAtua, pea ʼe mole nātou kau anai ki te puleʼaga ʼaē ka tuʼu ia taʼu e afe, Fkhā. 13:16; 14:9; 20:⁠4.”

10 ʼE tonu ke lahi ʼaupito tatatou lototoʼa pea mo tatatou faʼa kātaki moʼo tekeʼi ʼo “te fakaʼiloga” ʼaia. (Fakahā 14:​9-​12) Kae ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe nātou maʼu te faʼahiga mālohi ʼaia, pea ʼuhi ko te faʼahi ʼaia ʼe tautau fehiʼaʼinaʼi ia nātou pea mo leakoviʼi nātou. (Soane 15:​18-​20; 17:​14, 15) ʼE mole nātou tali te fakaʼiloga ʼo te manu, pea neʼe ʼui e Isaia ʼe nātou tohi ʼi tonatou nima ʼi hona ʼuhiga fakatātā, “ ʼE [mātou] kau kia Sehova.” (Isaia 44:⁠5) Tahi ʼaē meʼa, mai tona ʼuhiga ʼaē ʼe nātou ‘toʼetoʼe pea mo lotomamahi’ ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa fakalialia ʼaē ʼe fai e te lotu faka ʼaposita, koia ʼe fai ai te fakaʼiloga fakatātā ki tonatou laʼe, moʼo fakahā ʼaki ʼe tau mo feʼauga ke hāofaki nātou mokā fakahoko anai te ʼu fakamāu ʼa Sehova.​—Esekiele 9:​1-7.

11. Ko ai ʼaē ʼe ina fakagafua ki te ʼu puleʼaga fakatagata ke nātou pule ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka puleʼi ai e te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ia te kele?

11 ʼE faka fealagia e te ʼAtua ki te ʼu puleʼaga fakatagata ke fai tanatou pule ʼo aʼu ki te temi ʼaē ka puleʼi ai te kele, e te Puleʼaga ʼo Kilisito ʼaē ʼi selo. Ko te fakagafua e te ʼAtua ʼo te ʼu puleʼaga faka politike, ʼe talanoa kiai te polofesea ko Oscar Cullmann ʼi tana tohi The State in the New Testament. Neʼe ina tohi fēnei: “Ko te manatu ʼo ʼuhiga mo te ‘tuʼu faka temi’ ʼo te ʼu puleʼaga faka politike ʼe ko te tupuʼaga ʼaia ʼo te mole tatau tuʼumaʼu ʼo te aga ʼa te ʼu ʼuluaki Kilisitiano ki te puleʼaga, kae ʼe hage ʼe fetogi tuʼumaʼu. ʼE ʼau ʼui fakalelei, ko te faʼahi ʼaia ʼe hage ʼe tonu ke feiā. ʼE tonu ke tou talanoa pe kia Loma 13:​1, ‘Ke fakalogo te tagata fuli pe ki te ʼu pule māʼoluga . . . ,’ ʼo fakapipiki kiai ia Fakahā 13: ko te puleʼaga ʼe fakatatau ki te manu ʼe haʼu mai te vanu.”

Ko Te “Manu” Pea Mo “Sesale”

12. Koteā te manatu fakapotopoto ʼaē ʼe maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga fakatagata?

12 ʼE mole tonu te ʼui ʼaē ko te ʼu hahaʼi fuli ʼaē ʼe nātou takitaki te ʼu puleʼaga ʼe nātou gāue maʼa Satana. Tokolahi ʼi te ʼu hahaʼi ʼaia neʼe nātou agalelei, ohage ko te kovana ko Selesio Paulo, ʼaē ʼe ʼui e te Tohi-Tapu neʼe ko “he tagata poto.” (Gāue 13:7) Ko ʼihi pule neʼe nātou lagolago ki te manatu ʼa te tokosiʼi, ʼo nātou mulimuli ki tonatou leʼo ʼo loto ʼaē neʼe foaki age e te ʼAtua, logope la tanatou mole ʼiloʼi ia Sehova pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu. (Loma 2:​14, 15) Tou manatuʼi, ʼe fakaʼaogaʼi e te Tohi-Tapu te kupu “malamanei” ʼi te ʼu ʼaluʼaga e lua: ko te hahaʼi ʼo te malamanei, ʼaē ʼe ʼofa ki ai te ʼAtua pea ʼe tonu ke tou ʼoʼofa ki ai, pea mo te hahaʼi ʼo malamanei ʼaē ʼe mamaʼo mai te ʼAtua, ʼaē ko tona ʼatua ko Satana pea ʼe tonu ke tou fakamamaʼo mai ai. (Soane 1:​9, 10; 17:14; 2 Kolonito 4:4; Sake 4:⁠4) Koia, ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe tonu ke nātou aga fakapotopoto ki te ʼu hahaʼi pule. ʼE mole tou kau ki te ʼu meʼa faka politike koteʼuhi ʼe tou kaugana ʼi totatou ʼuhiga kau fakafofoga ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea kua foaki totatou maʼuli ki te ʼAtua. (2 Kolonito 5:​20) Tahi ʼaē meʼa, ʼe tonu ke tou fakalogo fakalelei kia nātou ʼaia ʼe pule.

13. (a) Koteā te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga fakatagata? (b) E feafeaʼi te fakalogo ʼa he Kilisitiano ki te ʼu puleʼaga fakatagata?

13 Ko te aga fakapotopoto ʼaia ʼe hā ai te manatu ʼa Sehova ʼAtua. Ka fakaʼaogaʼi kovi e te ʼu mālohi faka malamanei, peʼe ko te ʼu puleʼaga liliki tanatou pule, peʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi, peʼe nātou fakatagaʼi ia nātou ʼaē ʼe tauhi ki te ʼAtua, ʼe mahino papau ia ʼe tau mo feʼauga ke faka ʼuhiga ia nātou ko he ʼu manu fekai ohage ko tona ʼui ʼi te lea faka polofeta. (Taniela 7:​19-​21; Fakahā 11:⁠7) Kae ka gāue te ʼu puleʼaga ʼo te fenua ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te taupau ʼo te lao pea mo te faitotonu, ʼe ina faka ʼuhiga ia nātou ko tana “kau kaugana faka puleʼaga.” (Loma 13:⁠6) ʼE loto ia Sehova ke fakaʼapaʼapa tana hahaʼi ki te ʼu puleʼaga fakatagata pea mo nātou fakalogo kia nātou, kae ko tanatou fakalogo ʼe ʼi ai tona ʼu tuʼakoi. Kapau ʼe fakamaʼua e te tagata ki te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua he ʼu meʼa ʼe tapuʼi e te lao ʼa te ʼAtua peʼe kapau ʼe nātou tapuʼi he ʼu meʼa ʼe fakamaʼua e te ʼAtua ke fai e tana kau kaugana, pea ʼe mulimuli anai te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ki te meʼa ʼaē neʼe fai e te kau ʼapositolo: “ ʼE tonu ke mātou fakalogo ki te ʼAtua, ohage ko he fakalogo ki he pule, ʼi he fakalogo ia ki te tagata.”​—Gāue 5:⁠29.

14. Koteā ʼaē neʼe ʼui e Sesu pea mo Paulo ʼo ʼuhiga mo te fakalogo ʼa te Kilisitiano ki te ʼu puleʼaga fakatagata?

14 Neʼe ʼui e Sesu ki tana ʼu tisipulo ʼe ʼi ai tonatou ʼu maʼua ki te ʼu puleʼaga pea mo tonatou ʼu maʼua ki te ʼAtua, ʼi tana ʼui ʼaē: “Koutou liufaki te ʼu meʼa ʼa Sesale kia Sesale, kae ko te ʼu meʼa ʼa te ʼAtua ki te ʼAtua.” (Mateo 22:21) Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ke fakalogo te nefesi fuli pe ki te ʼu pule māʼoluga . . . Kae kapau ʼe ke fai te meʼa ʼaē ʼe kovi, tuʼania koe, koteʼuhi ʼe mole ina puke noa te heletā; heʼe ko te minisi ʼa te ʼAtua, ʼe ko he tagata lagavaka moʼo fakahoko tona hāūhāū kia ia ʼaē ʼe ina maʼuliʼi te kovi. Koia ʼe ʼaoga ai ke kita fakalogo, ʼo mole tupu ʼaki pe te hāūhāū ʼaia, kae toe tupu foki ko tokotou leʼo ʼo loto. Ko te tupuʼaga foki ʼaia ʼo takotou toe totogi mo te ʼu tukuhau.” (Loma 13:​1, 4-6) Talu mai te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi ʼo aʼu mai ki te temi nei, neʼe tonu ke fakalogo te kau Kilisitiano ki te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age e te puleʼaga. ʼE tonu ke nātou fakasiosio fakalelei peʼe ʼalutahi mo tanatou tauhi te ʼu meʼa ʼaē ʼe fakamaʼua age kia nātou, peʼe ʼalutahi mo te lao pea mo nātou fakakaukauʼi lelei.

Ko Te ʼu Hahaʼi ʼe Lotolelei

15. ʼE liufaki feafeaʼi e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova kia Sesale te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke nātou foaki kia ia?

15 Ko te “ ʼu pule māʼoluga” faka politike ʼe ko te ʼu “minisi” ʼa te ʼAtua mokā ʼe nātou fakahoko tonatou tuʼulaga ʼaē ʼe loto kiai te ʼAtua, ʼaē ʼe ko te “fakatūʼa [ʼo] te kau agakovi, kae ke nātou vikiʼi ia nātou ʼaē ʼe nātou fai te meʼa ʼaē ʼe lelei.” (1 Petelo 2:​13, 14) Ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe nātou liufaki fakalelei kia Sesale te ʼu meʼa ʼe ina kole age kia nātou ʼo ʼuhiga mo te ʼu tukuhau, pea ʼe nātou fai te ʼu meʼa ʼe faka fealagia age e tonatou leʼo ʼo loto, ʼo nātou “fakalogo ki te ʼu puleʼaga pea mo te kau takitaki ohage he ʼu pule, . . . mo nātou tokalelei ki te gāue lelei fuli pe.” (Tito 3:​1) Ko te “gāue lelei” ʼe kau kiai te tokoni ki te hahaʼi, ohage la mokā hoko mai he ʼu tuʼutāmaki. Tokolahi ʼe nātou fakamoʼoni ki te agalelei ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te hahaʼi mokā hoko te ʼu tuʼutāmaki ʼaia.​—Kalate 6:​10.

16. Koteā te ʼu gāue lelei ʼaē ʼe fakahoko fakalelei e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova maʼa te ʼu puleʼaga pea mo te hahaʼi?

16 ʼE ʼofa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te hahaʼi pea ʼe nātou ʼiloʼi ko te meʼa ʼaē ʼe lelei ke nātou fai, ʼe ko te tokoni ki te hahaʼi ke nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼaē ko te fakatuʼu ʼo “te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou” ʼe maʼu ai te faitotonu. (2 Petelo 3:⁠13) ʼAki tanatou faiakonaki pea mo tanatou mulimuli ki te ʼu pelesepeto tāfito ʼo te Tohi-Tapu, ʼe nātou ʼaoga ʼaupito ki te sosiete fakatagata, heʼe nātou hāofaki te tokolahi mai te agakovi. Ko te ʼu kaugana ʼa Sehova ʼe nātou fakaʼapaʼapa ki te lao pea mo nātou fakaʼapaʼapa ki te ʼu minisi ʼo te puleʼaga, mo te ʼu hahaʼi maʼu tuʼulaga, mo te ʼu tuʼi fakamāu, pea mo te ʼu puleʼaga, ʼo nātou faka maʼuhigaʼi ‘ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi te faka maʼuhiga.’ (Loma 13:⁠7) ʼE lagolago lelei te ʼu mātuʼa Kilisitiano ki te hahaʼi faiako ʼaē ʼe nātou ako tanatou tamaliki, pea mo tokoni ki tanatou tamaliki ke nātou ako fakalelei, ke feala ai tanatou popoto ʼi te fakaʼaluʼalu ʼo tonatou maʼuli ʼi he temi ki ʼamuli, kae mole nātou liliu ko he ʼu hahaʼi ʼe fakatupu fihifihia ki te sosiete fakatagata. (1 Tesalonika 4:​11, 12) ʼI tonatou ʼu kokelekasio, ʼe fakafeagai te kau Fakamoʼoni ki te fakakehekeheʼi ʼo te lanu pea mo te fakapalatahi, pea ʼe maʼuhiga ʼaupito kia nātou te maʼuli faka famili. (Gāue 10:34, 35; Kolose 3:​18-​21) Koia, ʼaki tanatou ʼu aga, ʼe nātou fakahā ai ʼe mole moʼoni te ʼui ʼa te hahaʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou tokakaga ki tonatou ʼu famili, pea ʼe mole nātou tokoni ki te hahaʼi. Koia, ʼe moʼoni te ʼu palalau ʼa te ʼapositolo ko Petelo: “He koʼeni te finegalo ʼo te ʼAtua, ʼi takotou fai te aga ʼaē ʼe lelei, ʼe koutou fakagata ai te ʼu akonaki fakapōʼuli ʼa te hahaʼi ʼaē ʼe mole fakakaukau.”​—1 Petelo 2:​15.

17. ʼE lava feafeaʼi ki te kau Kilisitiano ke nātou “haʼele ʼi te fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼo tuʼa”?

17 Koia logope la ko te ʼu tisipulo moʼoni ʼa Kilisito “ ʼe mole nātou kau ʼi te malamanei,” kae ʼe kei nātou nonofo ʼi te sosiete fakatagata pea ʼe tonu ke nātou “haʼele ʼi te fakapotopoto ʼo ʼuhiga mo nātou ʼaē ʼo tuʼa.” (Soane 17:16; Kolose 4:⁠5) Kapau ʼe kei fakagafua e Sehova ke gāue te ʼu pule māʼoluga ohage ko hana ʼu minisi, pea ʼe tou fakaʼapaʼapa anai kia nātou. (Loma 13:​1-4) Logope la tatatou mole kau ki te ʼu meʼa faka politike, ʼe tou faikole ʼo ʼuhiga mo te “ ʼu hau pea mo nātou fuli ʼaē ʼe maʼuhiga,” mo kapau ʼe tonu ke nātou fai he ʼu puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te faʼifaʼitaliha ʼo tatatou tauhi. ʼE hoko atu anai tatatou fai te meʼa ʼaenī “ke feala ai hatatou maʼu he maʼuli fīmālie pea mo tokalelei, ʼo tou pipiki ki te ʼAtua pea mo fakamalotoloto,” ke feala ai te ‘hāofaki ʼo te faʼahiga tagata fuli pe.’​—1 Timoteo 2:⁠1-4.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Vakaʼi te kapite 35 ʼo te Fakahā, ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Sanualio 1995, p. 25.

Te ʼu Fehuʼi Fakamanatu

◻ Ko te “malamanei” fea ʼaē ʼe kau ki ai te kau Kilisitiano, kae ko te “malamanei” fea ʼaē ʼe mole feala ke nātou kau ki ai?

◻ Koteā te meʼa ʼaē ʼe fakatātā e “te fakaʼiloga” ʼo te “manu” ʼi te nima pea mo te laʼe ʼo te hahaʼi, pea ko te ʼu fakaʼiloga fea ʼaē ʼe maʼu e te ʼu kaugana agatonu ʼa Sehova?

◻ Koteā te manatu fakapotopoto ʼe maʼu e te kau Kilisitiano moʼoni ʼo ʼuhiga mo te ʼu puleʼaga fakatagata?

◻ Koteā te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe fai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe lagolago ki te haʼele lelei ʼo te sosiete fakatagata?

[Paki ʼo te pasina 16]

ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko te ʼu puleʼaga fakatagata ʼe nātou gāue maʼa te ʼAtua, pea ʼe ina fakatātā nātou ki he manu fekai

[Paki ʼo te pasina 17]

ʼI tanatou fakahā tonatou ʼofa ki te hahaʼi, ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe nātou ʼaoga ʼaupito ki tonatou fenua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae