Ko He Mālama Faitotonu ʼe Mole Ko He Moemisi Ia!
NEʼE ʼui e te tagata ko Daniel Webster ʼaē ʼe kau ʼi te puleʼaga ʼo Amelika, “ ʼi te kele ʼe tokaga tāfito te tagata ki te faitotonu.” Pea ʼe ʼui fēnei e te Tohi-Tapu: “ ʼE ʼofa ia Sehova ki te faitotonu.” (Pesalemo 37:28) Neʼe maʼu e te ʼuluaki taumatuʼa te ʼu kalitate fakaʼatua ʼaē ʼe kau kiai mo te faitotonu, koteʼuhi neʼe fakatupu ia nāua ki te paki ʼo te ʼAtua.—Senesi 1:26, 27.
ʼE toe talanoa foki te Tohi-Tapu ki te ‘hahaʼi ʼo te ʼu puleʼaga ʼaē ʼe mole hanatou lao, kae ʼe nātou fai māhani te ʼu meʼa ʼo te lao.’ Koia ʼe nātou “fakahā ko te uho ʼo te lao ʼe tohi ʼi tonatou loto, kae ko tonatou leʼo ʼo loto ʼe fakamoʼoni kia nātou, pea ʼi tanatou ʼu manatu, ʼe faka lākahalaʼi nātou peʼe faka lākatonuʼi nātou.” (Loma 2:14, 15) ʼIo, ʼe maʼu e te hahaʼi tonatou leʼo ʼo loto—ʼaē ʼe faka fealagia ai kia nātou ke nātou fakakeheʼi te meʼa ʼaē ʼe kovi pea mo te meʼa ʼaē ʼe lelei. ʼE mahino papau ia, ʼe tupu te tagata ʼaki te holi ʼaē ki te faitotonu.
ʼE pipiki ki te ʼaoga ʼo te faitotonu, te kumi e te tagata ia te fiafia, heʼe ʼui fēnei ia Pesalemo 106:3: “Manuʼia ia nātou ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te faitotonu, ʼo nātou fai te meʼa ʼaē ʼe faitotonu ʼi te temi fuli pe.” Kae he koʼe neʼe mole lava fakatuʼu e te tagata he mālama faitotonu?
He Koʼe Neʼe Mole Lavaʼi e Te Tagata?
ʼE mole feala ke ina fakatupu he mālama faitotonu ʼuhi ko te mele ʼaē kua tou maʼu mai tatatou ʼu ʼuluaki mātuʼa ʼaē ko Atama mo Eva. ʼE fakamahino fēnei mai e te Tohi-Tapu: “ ʼAki pe te tagata e tahi kua hū te agahala ki te malamanei, pea ʼaki te agahala te mate, pea koia kua mafola ai te mate ki te tagata fuli pe koteʼuhi kua nātou agahala fuli.” (Loma 5:12) Ko te mele ʼaia ʼe ko te agahala. Logope la tonā fakatupu haohaoa, neʼe fakatotonu e Atama mo Eva ke nā agatuʼu ki te ʼAtua ʼo nā liliu ai ko he ʼu hahaʼi agahala. (Senesi 2:16, 17; 3:1-6) ʼI tanā fai te faʼahi ʼaia, neʼe nā foaki ki tanā ʼu fānau te agahala pea mo te ʼu agamāhani ʼaē ʼe kovi.
ʼE mole tupu koa la te ʼu aga ohage ko te mānumānu pea mo te fakapalatahi, ʼuhi ko te agahala? Pea ʼe mole tupu koa la ʼaki te ʼu aga ʼaia, te ʼu aga heʼe faitotonu ʼi te malamanei? ʼUhi ko te mānumānu, ʼe maumauʼi e te tagata ia te kele pea ʼe maʼuli kinakina te hahaʼi ʼi te faʼahi faka ekonomike! ʼUhi ko te fakapalatahi, ʼe hoko te ʼu fihifihia pea mo te ʼu meʼa heʼe faitotonu ʼo ʼuhiga mo te lanu. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu aga ʼaia ʼe nātou uga te hahaʼi ke nātou kaihaʼa, mo fai he ʼu kākā pea mo fakatupu kovi ki niʼihi.
Māʼia mo tatatou ʼu faiga fakamalotoloto ʼaē moʼo fakahoko ʼo te faitotonu pea mo fai te meʼa ʼaē ʼe lelei, ʼe tautau pulinoa te ʼu faiga ʼaia ʼuhi ko totatou agahala. Neʼe fakahā mai e te ʼapositolo ko Paulo tana manatu ʼaenī: “Ko te meʼa lelei ʼaē ʼe ʼau fakaʼamu kiai ʼe mole ʼau fai ʼau, kae ko te meʼa kovi ʼaē ʼe mole ʼau fakaʼamu kiai, koʼena te meʼa ʼaē ʼe ʼau fai.” ʼE ina toe hoko atu tana fakamahino te faigataʼa ʼo te faʼahi ʼaia ʼo ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼau leleiʼia moʼoni te lao ʼa te ʼAtua ʼo mulimuli ki toku ʼuhigaʼi tagata ʼaē ʼi loto, kae ʼe ʼau sio ki te tahi lao ʼi toku ʼu koga ʼe ina tauʼi te lao ʼo toku laumālie, pea ʼe ina fakapōpulaʼi ʼau ki te lao ʼo te agahala ʼaē ʼe nofo ʼi toku ʼu koga.” (Loma 7:19-23) ʼO toe feiā aipe, ia ʼaho nei ʼe tou tau mo te faigataʼaʼia ʼaia. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te lahi ʼo te ʼu meʼa heʼe faitotonu ʼaē ʼe hoko.
Ko te faʼahiga pule ʼo te tagata neʼe ina toe fakatupu foki te heʼe faitotonu ʼi te malamanei. ʼI te fenua fuli pe, ʼe ʼi ai te ʼu lao pea mo nātou ʼaē ʼe nātou fakamaʼua te hahaʼi ke nātou mulimuli ki te ʼu lao ʼaia. Pea ʼe toe ʼi ai foki mo te kau tuʼi fakamāu pea mo te ʼu telepinale. ʼE tou ʼiloʼi papau, ko ʼihi hahaʼi ʼaē ʼe nātou mulimuli ki te ʼu lao, ʼe nātou faiga ke nātou lagolago ki te faʼitaliha ʼo te tagata pea ke fai te aga faitotonu ki te hahaʼi fuli. Kae ʼi te agamāhani ʼe pulinoa tanatou ʼu faiga. Koteā tona tupuʼaga? Ia Selemia 10:23, ʼe fakamatala ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te mole hoko ʼo tanatou ʼu faiga: “ ʼE ʼau ʼiloʼi pe, Ê Sehova, ko te tagata ʼaē neʼe toʼo mai te kele ʼe mole ʼa ia tona ala. ʼE mole ʼa te tagata ʼaē ʼe haʼele te takitaki ʼo tana haʼele.” ʼUhi ko tona mamaʼo ʼi te ʼAtua, ʼe mole feala ki te tagata ke ina fakatuʼu he mālama faitotonu.—Tāʼaga Lea 14:12; Tagata Tānaki 8:9.
ʼE fakafeagai mālohi ia Satana te Tevolo ki te ʼu faiga ʼa te tagata ke ina fakatuʼu he mālama faitotonu. ʼE fakahā lelei mai e te Tohi-Tapu ko Satana te ʼaselo ʼaē neʼe agatuʼu ki te ʼAtua, ʼe ko te ʼuluaki “fakapō” pea mo “gutuloi,” pea “ko te malamanei katoa ʼe nofo ia ʼi te mālohi ʼo te agakovi.” (Soane 8:44; 1 Soane 5:19) ʼE ʼui e te ʼapositolo ko Paulo, ʼe ko Satana “te ʼatua ʼo te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa ʼaenī.” (2 Kolonito 4:3, 4) ʼE fehiʼa ia Satana ki te faitotonu, koia ʼe faiga mālohi ai ke ina fakaʼāsili te agakovi. Lolotoga tana puleʼi te malamanei, ʼe maʼuli popūla te hahaʼi ʼuhi ko te ʼu faʼahiga meʼa heʼe faitotonu kehekehe ʼaē ʼe hoko pea mo tona ʼu malaʼia.
Ko tona faka ʼuhiga koa ʼe mole feala ke puli te heʼe faitotonu ʼi te sosiete fakatagata? Ko he mālama faitotonu ʼe ko he meʼa koa ʼe mole feala ke hoko?
ʼE Feala Ke Fakatuʼu Moʼoni He Mālama Faitotonu—ʼO Feafeaʼi?
Ke hoko moʼoni te ʼamanaki ki he mālama faitotonu, ʼe tonu ke maliu te hahaʼi kia ia ʼaē ʼe feala ke ina pulihi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tupu ai te heʼe faitotonu. Kae ko ai ʼaē ʼe feala ke ina toʼo te agahala pea mo pulihi ia Satana pea mo tana pule? ʼE mahino ia, ʼe mole he tagata peʼe ko he kautahi fakatagata ʼe feala ke ina fai te meʼa fakaofoofo ʼaia. Ko Sehova tokotahi pe ʼaē ʼe feala ke ina fai te faʼahi ʼaia! ʼO ʼuhiga mo ia, ʼe ʼui fēnei mai e te Tohi-Tapu: “Ko te Mata Maka, ʼe haohaoa tana gāue, heʼe ko tona ʼu ala fuli ʼe faitotonu. Ko te ʼAtua agatonu, ʼaē ʼe mole ia te ia te heʼe faitotonu; ʼe faitotonu pea mo totonu.” (Teutalonome 32:4) Pea koteʼuhi ʼe “ ʼofa ki te faitotonu,” ʼe loto e Sehova ke maʼuli fiafia te hahaʼi ʼi he mālama faitotonu.—Pesalemo 37:28.
ʼI tana talanoa ki te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua moʼo fakatuʼu ʼo te mālama faitotonu, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Petelo: “Ohage ko tana fakapapau mai, ʼe tou talitali ki te ʼu lagi foʼou pea mo te kele foʼou, ʼaē ʼe tonu ke nofo ai te faitotonu.” (2 Petelo 3:13) Ko te ʼu “lagi foʼou” ʼaia, ʼe mole faka ʼuhiga ki he “lagi” foʼou moʼoni. ʼE haohaoa te lagi ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, pea ʼe ina faka kolōliaʼi ia ia. (Pesalemo 8:3; 19:1, 2) Ko te ʼu “lagi foʼou” ʼaia ʼe ko te puleʼaga foʼou ʼaē ka ina takitaki te kele. Ko te ʼu “lagi” ʼo te temi nei ʼe ko te ʼu puleʼaga fakatagata. ʼO mole tuai pea ʼi Halama-ketone, te tau ʼa te ʼAtua, ʼe fetogi ai anai te ʼu puleʼaga ʼaia e te ʼu “lagi foʼou”—tona Puleʼaga ʼaē ʼe ʼi selo. (Fakahā 16:14-16) Ko Sesu Kilisito ʼe ko te hau ʼo te Puleʼaga ʼaia. ʼE fakagata anai e te puleʼaga ʼaia te pule fakatagata ʼo talu ai, pea ʼe pule anai ʼi he ʼu temi ʼe mole ʼi ai honatou gataʼaga.—Taniela 2:44.
Kae koteā te “kele foʼou”? ʼE mole ko he tahi kele, koteʼuhi ko te kele ʼaenī ʼaē neʼe fakatupu e te ʼAtua, ʼe tau mo feʼauga ke nofo ai te tagata, pea ʼe ko te finegalo ʼo te ʼAtua ke nofo ai ʼo talu ai. (Pesalemo 104:5) ʼE faka ʼuhiga te “kele foʼou” ki te sosiete fakatagata foʼou. (Senesi 11:1; Pesalemo 96:1) Ko te “kele” ʼaē ka fakaʼauha anai, ʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou kau ki te tuʼu ʼo te ʼu faʼahiga meʼa agakovi ʼaenī. (2 Petelo 3:7) Ko te “kele foʼou” ʼaē ka ina fetogi nātou, ʼe ko te kau kaugana moʼoni ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe nātou fehiʼa ki te agakovi pea mo nātou ʼoʼofa ki te faitotonu. (Pesalemo 37:10, 11) Koia ʼe pulihi anai te mālama ʼa Satana.
Koteā ʼaē ka hoko anai kia Satana? Neʼe fakakikite fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Neʼe ina [ia Kilisito Sesu] puke te talakone, te gata olisinale, ʼaē ko te Tevolo pea mo Satana, pea neʼe ina haʼi ia ia ki he ʼu taʼu e afe. Pea neʼe ina lī ia ia ki te vanu, ʼo ina punupunu pea mo ina fakamaʼu kia te ia ke ʼaua naʼa ina toe fakahēʼi te ʼu puleʼaga.” (Fakahā 20:1-3) Ohage ko ia ʼaē ʼe nofo pilisoni, ʼe mole feala anai kia Satana ke ina fakatupu kovi ki te malamanei heʼe haʼi anai ia ia. ʼE ko he meʼa fakafimālie anai ki te malamanei, heʼe hoa kiai te mālama faitotonu! Pea ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu e afe, ʼe fakaʼauha anai ia Satana ʼo talu ai.—Fakahā 20:7-10.
Kae e feafeaʼi ki te agahala ʼaē neʼe tou tupu mo ia? Neʼe kua foaki e Sehova te tafitoʼaga ʼaē moʼo pulihi ʼo te agahala. ‘Ko te Foha ʼo te tagata [ia Sesu Kilisito] . . . neʼe haʼu ke ina foaki tona nefesi ko he totogi moʼo fetogi ʼaki te tokolahi.’ (Mateo 20:28) Ko te kupu “totogi” ʼe faka ʼuhiga ki te totogi ʼaē ʼe foaki moʼo faka ʼāteaina ʼo te hahaʼi popūla. Neʼe foaki e Sesu tona maʼuli haohaoa ʼi tona ʼuhiga tagata, moʼo totogi ʼaki te faka ʼāteaina ʼo te malamanei.—2 Kolonito 5:14; 1 Petelo 1:18, 19.
ʼI te temi nei, ʼe feala ke tou maʼu te ʼu fua lelei ʼo te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu. Kapau ʼe tou tui kiai, pea ʼe feala ke tou maʼa ia muʼa ʼo te ʼAtua. (Gāue 10:43; 1 Kolonito 6:11) Lolotoga te ʼafio ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe feala anai ke fakamālōlō katoa te malamanei mai te agahala ʼuhi ko te totogi ʼaia. Ko te tohi fakamuli ʼo te Tohi-Tapu, ʼe talanoa ʼi hona ʼaluʼaga fakatātā, ki te “vaitafe vai ʼo te maʼuli” ʼaē ʼe haʼu mai te hekaʼaga faka hau ʼo te ʼAtua, pea ʼi te ʼu kauvai ʼo te vaitafe ʼe tuʼu ai te ʼu fuʼu ʼakau fakatātā, pea ko tonatou ʼu lau ʼe ʼaoga “ki te fakamālōlō ʼo te ʼu puleʼaga.” (Fakahā 22:1-2) ʼI henī, ko te meʼa ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ʼe faka ʼuhiga ki te fakatuʼutuʼu taulekaleka ʼaē neʼe fai e te Tupuʼaga, ʼaki te sakilifisio faitotogi ʼa Sesu, moʼo fakamālōlō te malamanei mai te agahala. Ko te fakaʼaogaʼi katoa ʼo te fakatuʼutuʼu ʼaia, ʼe ina faka ʼāteaina anai te hahaʼi talagafua mai te agahala pea mo te mate.
Te Maʼuli ʼi Te Mālama Faitotonu
Koutou fakakaukauʼi age muʼa peʼe feafeaʼi anai te maʼuli ʼi te ʼafio ʼo te Puleʼaga. ʼE mole toe ʼi ai anai te fai fakapō pea mo te agamālohi. (Tāʼaga Lea 2:21, 22) Pea ʼe mole toe ʼi ai anai mo te heʼe faitotonu ʼi te faʼahi faka ekonomike. (Pesalemo 37:6; 72:12, 13; Isaia 65:21-23) ʼE toʼo anai te fakapalatahi ʼo te lanu, ʼo te ʼu telepi pea mo te tuʼulaga faka sosiale. (Gāue 10:34, 35) ʼE pulihi anai te ʼu tau pea mo te ʼu mahafu tau. (Pesalemo 46:9) Ko te toko lauʼi miliona kau mamate ʼe fakatuʼuake anai ʼi te mālama ʼaē kua pulihi ai te heʼe faitotonu. (Gāue 24:15) Ko te hahaʼi fuli ʼe nātou maʼuʼuli mālōlō anai pea mo haohaoa. (Sopo 33:25; Fakahā 21:3, 4) ʼE fakapapau mai e te Tohi-Tapu: “ ʼI tona ʼuhiga moʼoni, ʼe fakatuʼu anai e [Sesu Kilisito] ia te faitotonu.”—Isaia 42:3.
Lolotoga te temi ʼaenī, ʼe feala ke hoko kia tatou te heʼe faitotonu, kae ʼaua naʼa tou heʼe faitotonu. (Mikea 6:8) Tatau aipe peʼe tonu ke tou kātakiʼi te heʼe faitotonu, tou taupau te manatu ʼaē ʼe lelei. Kua ōvi mai te temi ʼaē ka fakahoko ai te fakapapau ki te mālama faitotonu. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petelo 3:11-13) Neʼe fai e te ʼAtua Māfimāfi tana fakapapau, pea “ ʼe hoko feiā anai.” (Isaia 55:10, 11) Ko te temi ʼaenī, ʼe tonu ke tou teuteu ki te maʼuli ʼi te mālama faitotonu, ʼo tou ako pe koteā ʼaē ʼe fakamaʼua mai kia tatou e te ʼAtua.—Soane 17:3; 2 Timoteo 3:16, 17.
[Paki ʼo te pasina 7]
ʼE mole toe ʼi ai anai he ʼu aga heʼe faitotonu ʼi te mālama foʼou ʼaē neʼe fakapapau mai e te ʼAtua