ʼE ʼAu Fiafia Ia Sehova Logope La Te ʼu ʼAhiʼahi
NEʼE FAKAMATALA E GEORGE SCIPIO
ʼI te māhina ʼo Tesepeli 1945, neʼe ʼau takoto ʼi te lopitali, he neʼe palalisia toku sino katoa gata pe ki toku ʼu nima pea mo toku ʼu vaʼe. Neʼe ʼau manatu ʼe ʼau palalisia faka temi pe anai, kae neʼe lotolotolua ʼihi ʼo nātou manatu ʼe mole toe feala anai ke ʼau haʼele. Neʼe faigataʼa te faʼahi ʼaia maʼa he tūpulaga taʼu 17 pea mo kei mālohi! Neʼe mole ʼau tali ʼi te fakahā mai ʼo te faʼahi ʼaia. Neʼe lahi te ʼu fakatuʼutuʼu neʼe kua ʼau fai, neʼe tonu ke ʼau folau ki Pilitania mo taku patolo ʼi te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai.
NEʼE ʼau kau ia nātou ʼaē neʼe nātou maʼu te mahaki ʼaē ko te poliomyélite ʼaē neʼe mafola ʼi tomatou fenua ko Sainte-Hélène. Neʼe kua mamate te toko 11 pea ko te tokolahi neʼe nātou māʼimoa. ʼI taku takoto ʼaia ʼi te lopitali, neʼe lahi te temi ʼaē neʼe feala ke ʼau fakakaukauʼi ai te nounou ʼo toku maʼuli pea mo toku ka haʼu. ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau kamata mahino ai, logope la toku lotomamahi kae neʼe tonu ke ʼau fiafia.
Neʼe Mole Faʼa Maʼuhiga ʼi Te Kamata
ʼI te taʼu 1933 ʼi toku taʼu nima, neʼe foaki e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova te ʼu tohi ki taku tāmai, ia Tom ʼaē neʼe ko te polisi pea mo tiakono ʼi te ’Ēkelesia Baptiste. Ko te kau Fakamoʼoni ʼaia neʼe ko te ʼu fai faka mafola temi katoa, peʼe ko te ʼu pionie, pea neʼe mole nonofo fualoa ʼi te motu.
Ko te kupu tāfito ʼo te tahi tohi neʼe ko te La Harpe de Dieu. Neʼe fakaʼaogaʼi e taku tāmai te tohi ʼaia ʼi tamatou ako faka famili pea mo tana ʼu ako ʼaē neʼe ina fai mo te hahaʼi ʼaē neʼe nātou fia logo. Neʼe faigataʼa takita mahino ki te tohi ʼaia, pea neʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau mahino kiai. Kae ʼe ʼau manatuʼi neʼe ʼau fakaʼiloga ʼi taku Tohi-Tapu te ʼu vaega fuli ʼaē neʼe mātou fai palalau kiai. Neʼe mahino vave ki taku tāmai neʼe moʼoni te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ako, pea neʼe mole tatau ia mo te meʼa ʼaē neʼe faka mafola e te Lotu Baptiste. Neʼe kamata palalau ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaia, pea neʼe faiakonaki ʼi te ʼēkelesia ʼo ina ʼui ʼe mole moʼoni te Tahitolu Tapu, mo te ʼifeli kakaha, pea mo te nefesi tuputupua. Neʼe hoko ai te muhumuhu ʼi te ʼēkelesia.
Ki muli age, moʼo fakatokatoka te faʼahi ʼaia, neʼe fai te fono ʼi te ʼēkelesia. Neʼe fai te fehuʼi ʼaenī: “Ko ai ʼaē ʼe kau ki te kau Baptistes?” Neʼe nātou tokolahi. Neʼe toe fai te fehuʼi ʼaenī: “Ko ai ʼaē ʼe kau kia Sehova?” Neʼe ko te teitei toko 10 peʼe toko 12. Neʼe kole kia nātou ke nātou mavae ʼi te ʼēkelesia.
Neʼe mole faʼa maʼuhiga te kamata ʼo te lotu foʼou ʼaia ʼi Sainte-Hélène. Neʼe felogoi taku tāmai mo te pilō lahi ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Amelika pea neʼe ina kole he fakatagi lahi moʼo fakatatagi ia muʼa ʼo te hahaʼi te akonaki faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe puke. Neʼe fakahā age neʼe mamafa fau te fakatagi ke momoli ki Sainte-Hélène. Neʼe momoli mai te fakatagi ʼe veliveli age, pea ki muli age neʼe fakaʼui e te ʼu tēhina te tahi ʼu fakatagi e lua. Neʼe nātou feʼoloʼaki lalo ʼi te motu peʼe ʼi te ʼu asino, ʼo nātou ʼave te logo lelei ki te hahaʼi.
ʼI te mafola ʼo te logo lelei, neʼe toe tuputupu foki mo te fakafeagai. ʼI toku faleako, neʼe hiva fēnei te kau tamaliki: “Koutou fakalogo, koutou fakalogo ki te kūtuga ʼo Tommy Scipio ʼaē ʼe nātou fakatatagi te fakatagi!” Neʼe ko he ʼahiʼahi faigataʼa kia ʼau, he neʼe ʼau loto ke leleiʼia ʼau e toku ʼu kaugā ako. Koteā ʼaē neʼe tokoni mai ke ʼau kātakiʼi te faʼahi ʼaia?
Neʼe ako tuʼumaʼu e taku famili te Tohi-Tapu—neʼe mātou toko ono. Tahi ʼaē meʼa, neʼe mātou lau fakatahi te Tohi-Tapu ʼi te uhu fuli ʼi muʼa ʼo tamatou ʼinu kafe. ʼE mahino papau ia neʼe ʼaoga te faʼahi ʼaia moʼo tokoni ki tamatou famili ke mātou nonofo agatonu tuʼumaʼu ki te moʼoni. ʼE ʼau leleiʼia te Tohi-Tapu talu taku kei veliveli, pea ʼaki te temi, neʼe ʼau taupau taku agamāhani ʼaē ko tona lau tuʼumaʼu. (Pesalemo 1:1-3) Ki muli age, neʼe ʼau mavae ʼi te faleako ʼi toku taʼu 14, kua ʼau mālohi ʼi te moʼoni pea ʼi toku loto, neʼe ʼau manavasiʼi kia Sehova. Ko te faʼahi ʼaia, neʼe ina faka fealagia kia ʼau ke ʼau fakafiafia ia Sehova logope la te ʼu ʼahiʼahi ʼaia.
Ko Te Tahi ʼu ʼAhiʼahi Pea Mo Te Tahi ʼu Fiafia
ʼI taku takoto ʼaia ʼo manatuʼi te temi muʼa pea mo taku ʼu fakatuʼutuʼu ki te temi ka haʼu, neʼe ʼau ʼiloʼi ʼaki taku ako te Tohi-Tapu neʼe mole ko te ʼAtua ʼaē neʼe ina ʼahiʼahi ʼau pe neʼe ina tauteaʼi ʼau. (Sake 1:12, 13) Kae ko te mahaki ʼaē ko te polio neʼe ko he ʼahiʼahi faigataʼa, pea ʼe mole puli anai te ʼu fua kovi ʼo te mahaki ʼaia ʼi toku maʼuli katoa.
ʼI te fakahaʼuhaʼu ʼo toku lelei, neʼe tonu ke ʼau akoako ke ʼau poto ʼi te haʼele. Neʼe kua mate noa mo toku ʼu nima. ʼE mole kei ʼau manatuʼi pe neʼe tuʼa fia taku toka ʼi te ʼaho. Kae ʼaki taku faikole fakamalotoloto pea mo taku haga faiga, ʼi te taʼu 1947 neʼe ʼau lava haʼele mo te toko.
Lolotoga te temi ʼaia, neʼe ʼau manako ki te finemui, ko Doris, neʼe ma lotu tahi. Neʼe mole ma fai he fakatuʼutuʼu ke ma ʼohoana he neʼe kei ma tamaliki, kae neʼe uga ai ʼau ke hoko atu taku faiga ʼaē ke ʼau haʼele. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼau līaki taku gāue he neʼe mole feʼauga toku litotogi ke feala ai haku taupau hoku ʼohoana, pea neʼe ʼau fakatuʼu ai taku fale toʼo nifo, ʼaē neʼe hoki ʼau avahi ia taʼu e lua ki muli age. Neʼe ma ʼohoana ʼi te taʼu 1950. ʼI te temi ʼaia, neʼe ma lava totogi tamā kiʼi motokā. Neʼe feala ʼi te temi ʼaia ke ʼau ʼave te ʼu tēhina ki te ʼu fono pea mo te gāue fai faka mafola.
Te Tuputupu Faka Teokalatike ʼi Te Motu
ʼI te taʼu 1951 neʼe fekauʼi mai e te Sosiete te ʼuluaki tēhina kia mātou. Neʼe ko Jacobus van Staden, te tūpulaga mai te Potu Toga ʼo Afelika. Neʼe ko tamā hoki nonofo ʼaia ʼi homā ʼapi, ʼo feala ai ke ma tali te tēhina ʼaia kiō māua ʼi te taʼu katoa. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe ʼau gāue maʼa ʼaku, koia neʼe lahi ai te temi ʼaē neʼe ma fai faka mafola fakatahi ai, pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼaoga ʼaē neʼe ina akoʼi mai.
Ko Jacobus, ʼaē neʼe mātou fakahigoa ko Koos, neʼe ina fakatuʼutuʼu te ʼu fono ʼo te kokelekasio, pea neʼe mātou fiafia ʼi te kau ki te ʼu fono ʼaia. Neʼe ʼi ai te fihifihia ʼi te ʼu motokā, koteʼuhi neʼe ko motokā pe e lua moʼo fetukuʼaki ia nātou fuli ʼaē neʼe fia ʼōmai ki te ʼu fono. Neʼe tokakovi pea mo makamakaʼia te kele, pea neʼe mole faʼa lelei te ʼu ala ʼi te temi ʼaia. Koia, neʼe faigataʼa te ʼave ʼo te hahaʼi fuli ki te ʼu fono. Neʼe kamata haʼele ʼihi ʼi te uhu. Neʼe ʼau ʼave te toko tolu ʼi taku motokā pea mo ʼau tuku mamaʼo atu nātou. ʼO nātou hihifo pea mo hoko atu tanatou haʼele. Pea ʼau toe liliu, ʼo toʼo te tahi toko tolu lolotoga he ʼu kilometa, pea fakahifo nātou, pea ʼau toe liliu. Ki muli age, neʼe nātou ʼōmai fuli ai ki te fono. Hili te fono, neʼe ʼau toe fai feiā moʼo ʼave ʼo nātou ki ʼonatou ʼapi.
Tahi ʼaē meʼa, neʼe akoʼi mai e Koos peʼe feafeaʼi te fakahā lelei ʼo te logo ʼi te ʼu matapā. Neʼe lahi te ʼu meʼa lelei neʼe hoko pea ko ʼihi neʼe mole faʼa lelei. Kae ko te fiafia ʼaē neʼe mātou maʼu ʼi te minisitelio neʼe lahi age ʼi te ʼu ʼahiʼahi fuli ʼaē neʼe fakatupu e te hahaʼi ʼaē neʼe fakafeagai ki tamatou gāue fai faka mafola. Neʼe ʼau gāue ʼi te tahi ʼaho mo Koos. ʼI tama fakaōvi atu ki te matapā, neʼe ma logo ki te leʼo mai loto. Neʼe lolotoga lau leʼolahi e te tagata te Tohi-Tapu. Neʼe ma logo lelei ki te ʼu kupu ʼo Isaia kapite 2. ʼI tana lau te vaega 4, neʼe ma fisifisi ai ki tona matapā. Neʼe fakaafe māua e te tagata agalelei kua matuʼa, pea neʼe ma fakaʼaogaʼi te vaega ʼo Isaia 2:4 moʼo fakamahino kia ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua. Neʼe kamata te ako Tohi-Tapu logope la neʼe nofo ʼi he koga meʼa neʼe faigataʼa ʼaupito te aʼu kiai. Neʼe tonu ke ma kake ʼi te moʼuga, mo fakalaka ʼi te vaitafe, mo kake ʼi te tahi moʼuga, pea hoki ma aʼu ai leva ki tona ʼapi. Kae neʼe ʼi ai te ʼu fua lelei ʼo tamā haʼele ʼaia. Neʼe tali e te tagata agavaivai ʼaia te moʼoni pea neʼe papitema. Ke feala hana kau ki te ʼu fono, neʼe haʼele mo ʼana ʼu toko e lua ʼo aʼu ki te faʼahi ʼaē neʼe ʼau ʼalu ai ʼo kumi mai ai mo taku motokā. Ki muli age, neʼe mate ko he Fakamoʼoni agatonu.
Neʼe fakafeagai te pule ʼo te kau polisi ki tamatou gāue, pea neʼe tuʼa lahi tana fakamatakuʼi mātou ʼo ina ʼui ʼe kapu anai ia Koos. Tuʼa tahi ʼi te taʼu neʼe ina fakafehuʼi ia Koos. Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe tali fakahagatonu tuʼumaʼu ia Koos ʼaki te Tohi-Tapu, neʼe ʼāsili ʼita ai. ʼI te tahi lakaga, neʼe ina fakatokaga age kia Koos ʼe tonu ke fakagata tana fai faka mafola, kae ʼi te temi fuli pe neʼe fai faka mafola age kia ia. Neʼe hoko atu pe tana fakafeagai ki te gāue, māʼiape la ʼi te kua mavae ʼa Koos ʼi Sainte-Hélène. Pea ʼi te tahi ʼaho, ko te pule, ʼaē ko te tagata neʼe sino pea mo mālohi, neʼe mahaki fakapunamaʼuli pea neʼe sino kovi ʼaupito. Neʼe mole lava maʼu e te ʼu tōketā te tupuʼaga ʼo tona mahaki. Koia neʼe tonu ai ke mavae ʼi te motu.
ʼE ʼAu Papitema Pea Mo Tuputupu Tuʼumaʼu
Hili māhina e tolu ʼo te kua nofo ʼa Koos ʼi te motu, neʼe manatu ai leva ʼe ko he meʼa lelei ke fakatuʼutuʼu te fai papitema. Neʼe faigataʼa te maʼu ʼo he māʼanuʼaga lelei. Neʼe mātou fakatotonu ai ke mātou keli he foʼi luo laulahi, pea mātou simāʼi, pea mo fakafonu ʼaki te vai. ʼI te po ʼi muʼa ʼo te fai papitema, neʼe ʼua pea ʼi te uhu ake neʼe mātou fiafia ʼi te kua fonu ʼo te foʼi luo simā.
ʼI te ʼAhotapu ʼaia neʼe fai e Koos te akonaki ʼo te papitema. ʼI tana kole ʼaē ke tutuʼu te kau papitema, neʼe mātou toko 26 ʼi te tali ki te ʼu fehuʼi ʼaē ʼe fai māhani. Neʼe ko he pilivilesio tamatou kau ki te ʼu ʼuluaki Fakamoʼoni ʼaē neʼe papitema ʼi te motu. Neʼe ko te ʼaho fiafia ʼaupito ʼaia ʼo toku maʼuli, he neʼe ʼau tuʼania naʼa hoko mai Halamaketone kae mole heʼeki ʼau papitema.
Neʼe fakatuʼu ki muli age te ʼu kokelekasio e lua, ko te tahi ʼi Levelwood pea ko te tahi ʼi Jamestown. ʼI te vāhaʼa fuli, neʼe mātou toko tolu peʼe toko fā ʼi te ʼolo ia kilometa e 13 ki te tahi kokelekasio moʼo fai te Ako ʼo te Minisitelio Faka Teokalatike pea mo te Fono Gāue ʼi te Moeaki afiafi. Hili te fai faka mafola ʼi te ʼAhotapu uhu, neʼe mātou toe liliu pea mātou toe fai te ʼu fono ʼaia, ʼo feiā mo te Ako ʼo Te Tule Leʼo, ʼi tamatou kokelekasio ʼi te hili hoʼatā pea mo te afiafi. Koia neʼe lahi te ʼu gāue faka teokalatike fakatupu fiafia neʼe mātou fai ʼi te fakaʼosi vāhaʼa. Neʼe ʼau holi ke ʼau fai faka mafola ʼi te temi katoa, kae neʼe tonu ke ʼau taupau toku famili. Koia ʼi te taʼu 1952, neʼe ʼau toe gāue maʼa te puleʼaga, ohage ko he tōketā toʼo nifo ʼe gāue temi katoa.
ʼI te taʼu 1955 ko te ʼu fakafofoga feʼoloʼaki ʼo te Sosiete, te ʼu tagata taupau faka silikosikilipisio, neʼe nātou kamata ʼaʼahi te motu ʼi te taʼu fuli, pea neʼe nātou nonofo ʼi toku ʼapi lolotoga te vāhaʼa ʼo tanatou ʼaʼahi. Neʼe fua lelei te faʼahi ʼaia ki toku famili. ʼI te temi ʼaia, neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau kau ʼi te fakahāhā ʼo te ʼu ʼata e tolu ʼo te Sosiete ʼi te motu katoa.
Te Fakatahi Fakafiafia Ko Tona Kupu Tāfito “Te Finegalo ʼo Te ʼAtua”
ʼI te taʼu 1958, ke feala haku kau ki te Fakatahi Faka Malamanei ʼaē neʼe fai ʼi New York, ʼaē ko tona kupu tāfito “Te Finegalo ʼo Te ʼAtua,” neʼe ʼau toe mavae ʼi taku gāue maʼa te puleʼaga. Neʼe malave ʼaupito te fakatahi ʼaia ki toku maʼuli—neʼe foaki mai te fealagia ʼaē ke ʼau fakafiafia lahi ia Sehova. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe mole feʼoloʼaki tuʼumaʼu te ʼu vaka ki te motu, koia neʼe mātou nonofo ai ia māhina e nima vaelua. Neʼe fai te fakatahi ia ʼaho e valu, pea neʼe kamata ʼi te hola hiva uhu ʼo aʼu ki te hola nima afiafi. Neʼe mole ʼau gaʼegaʼe ʼi te ʼaho ʼaia, kae neʼe ʼau fakaʼamu ke hoko mai la te tahi ʼaho. Neʼe ʼau maʼu te pilivilesio ʼaē ke ʼau fakafofoga ia Sainte-Hélène ʼi te polokalama, lolotoga minuta e lua. Neʼe ko he meʼa fakamataku te palalau ʼaē ki he toe hahaʼi tokolahi ʼi te Yankee Stadium pea mo te Polo Grounds.
Neʼe fakamālohi e te fakatahi ʼaia taku fakatotonu ʼaē ke ʼau pionie. Ko te akonaki ki te kaugamālie, ʼaē ko tona kupu tāfito “ ʼE Pule Te Puleʼaga ʼa Te ʼAtua—Kua Ōvi Mai Koa Te Fakaʼosi ʼo Te Malamanei?,” neʼe ko he akonaki fakaloto mālohi tāfito. ʼI te ʼosi ʼo te fakatahi, neʼe mātou ʼolo ʼo mamata ki te ʼu nofoʼaga ʼo te Sosiete ʼi Brooklyn pea mo te ʼu pilō. Neʼe ʼau palalau ki te Tēhina ko Knorr, te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi te temi ʼaia, ʼo ʼuhiga mo te tuputupu ʼo te gāue ʼi Sainte-Hélène. Neʼe ina fakahā mai tona loto ʼaē ke ina ʼaʼahi ʼi he ʼaho te motu. Neʼe mātou toe ʼōmai mo te ʼu foʼi kaseti neʼe puke ai te ʼu akonaki fuli pea mo te ʼatu paki ʼo te fakatahi, ʼo mātou vaevae mo tamatou famili pea mo te ʼu kaumeʼa.
Neʼe ʼAu Fakahoko Taku Fakatuʼutuʼu ʼAē Ke ʼAu Pionie Katoa
ʼI taku toe liliu mai, neʼe toe foaki mai taku gāue ʼāfea, he neʼe mole he tōketā toʼo nifo ʼi te motu. Kae neʼe ʼau fakamahino taku fakatuʼutuʼu ʼaē ke ʼau kau ki te minisitelio temi katoa. Hili te fai palalau, neʼe tali ke ʼau gāue ʼaho e tolu ʼi te vāhaʼa, pea neʼe lelei age toku litotogi ʼi taku litotogi ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau gāue ai ʼi te vāhaʼa katoa. Neʼe moʼoni te ʼu palalau ʼaenī ʼa Sesu: “Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.” (Mateo 6:33) Neʼe mole faigafua tuʼumaʼu kia ʼau taku haʼele ʼi te ʼu potu moʼugaʼia ʼo te motu, ʼuhi ko toku ʼu vaʼe ʼaē neʼe kua vaivai. Logope la te faʼahi ʼaia, kae neʼe ʼau pionie ia taʼu e 14 pea neʼe ʼau tokoni ki te tokolahi ʼo te motu ke nātou ako te moʼoni—pea ʼe mahino ia ʼe ko he tupuʼaga ʼaia ʼo haku fiafia lahi.
ʼI te taʼu 1961 neʼe fia fekauʼi ʼau e te puleʼaga ki te ʼu motu ʼo Fisi, ke ʼau akoako ai lolotoga taʼu e lua, ke ʼau liliu ko he tōketā toʼo nifo kua poto lelei. Tahi ʼaē meʼa, neʼe nātou tali ke ʼau ʼalu fakatahi mo toku famili. Neʼe ko he faʼahi lelei, kae ʼi taku ʼosi fakakaukauʼi te faʼahi ʼaia, neʼe ʼau fakafisi. Neʼe mole ʼau fia mavae ʼi toku ʼu tēhina lolotoga te temi loaloaga ʼaia, pea neʼe mole ʼau fia tuku te pilivilesio ʼaē ke ʼau tauhi fakatahi mo nātou. Neʼe punamaʼuli ʼaupito te tōketā matuʼa pea mo pule ʼaē neʼe ina fakatuʼutuʼu te folau. Neʼe ina ʼui fēnei: “Kapau ʼe ke manatu kua ōvi mai te fakaʼosi, ʼe kei feala pe ke ke fakaʼaogaʼi te paʼaga ʼaē ka ke maʼu ai ʼo fakatalitali ki te temi ʼaia.” Kae neʼe mole fetogi taku fakatuʼutuʼu.
ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe fakaafe ʼau ki te Potu Toga ʼo Afelika ke ʼau kau ki te Ako ʼo Te Minisitelio ʼo te Puleʼaga, ko he ako ʼi te māhina katoa ki te ʼu tagata taupau ʼi te ʼu kokelekasio. Neʼe foaki mai kia mātou te ako ʼaoga, neʼe tokoni mai ke lelei age tamatou tokaga ki tamatou ʼu gāue ʼi te kokelekasio. Hili te ako ʼaia, neʼe toe hoko atu taku ako te gāue taupau feʼaluʼaki. Neʼe ʼau gāue leva ʼi te ʼu kokelekasio e lua ʼo Sainte-Hélène lolotoga taʼu e hogofulu tupu, moʼo fetogi te tēhina ʼaē ʼe tagata taupau faka silikosikilipisio. ʼAki te temi, neʼe ʼi ai te tahi ʼu tēhina neʼe faiva lelei ʼi te gāue ʼaia, pea neʼe fai te fakatuʼutuʼu ʼaē ke nātou fetofetogi.
ʼI te temi ʼaia, neʼe mātou mavae ʼi Jamestown ʼo mātou ʼolo ki Levelwood, ʼaē neʼe lahi ai te gāue, pea neʼe mātou nonofo ai taʼu e hogofulu. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe ʼau gāue ʼaupito—neʼe ʼau pionie, mo gāue ʼaho tolu ʼi te vāhaʼa maʼa te puleʼaga, pea mo ʼau fakahaʼele te kiʼi fale koloā. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼau tokaga ki te ʼu meʼa ʼo te kokelekasio, pea ko ʼau mo toku ʼohoana neʼe ma taupau tamā ʼu fānau e toko fā. Ke lava te faʼahi ʼaia, neʼe ʼau līaki taku gāue ʼaho tolu, neʼe ʼau fakatau te fale koloā, pea ʼau ʼalu mo toku famili katoa ki te Cape Town, ʼi te Potu Toga ʼo Afelika, ʼo mātou mālōlō ai māhina e tolu. Pea neʼe mātou ʼolo ki te Motu ʼo Ascension pea mātou nonofo ai ʼi te taʼu katoa. Lolotoga te temi ʼaia, neʼe mātou tokoni ki te tokolahi ke nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼo te moʼoni ʼi te Tohi-Tapu.
ʼI tamatou toe liliu ki Sainte-Hélène, neʼe mātou toe nonofo ʼi Jamestown. Neʼe mātou toe fakafoʼou te ʼapi neʼe ōvi ki te Fale ʼo te Puleʼaga. Ke feala hamatou maʼu te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga ʼi te faʼahi fakasino, ko ʼau mo toku foha ko John neʼe ma gaohi te motokā ke fakatau ai he ʼu foʼi sōpe lolotoga te ʼu taʼu e nima ʼaē neʼe hoa kiai. ʼO mole fualoa ʼi te kamata ʼo te faʼahi ʼaia, neʼe ʼau fakaʼī mo te motokā. Neʼe takoto te motokā ʼo efihia ai toku ʼu vae. Neʼe kua mategūgū toku ʼu ivi ʼi toku ʼu lalo tuli, pea neʼe hoki toe lelei, hili ʼaia māhina e tolu.
Te ʼu Tapuakina Lahi ʼi Te Temi Kua Hili Pea ʼi Te Ka Haʼu
ʼI te fakalaka ʼo te ʼu taʼu, neʼe tapuakina lahi mātou—he neʼe lahi te tahi ʼu meʼa neʼe tupu ai tamatou fiafia. Neʼe kau ʼi te ʼu tapuakina ʼaia tamatou folau ki te Potu Toga ʼo Afelika ke mātou kau ki te fakatahi ʼi te taʼu 1985 pea mo mamata ki te Petele foʼou, ʼaē neʼe kei lolotoga laga. Ko te tahi tapuakina neʼe ko tamā kau ʼi hona ʼaluʼaga veliveli pe, ʼaki toku foha ko John, ki te laga ʼo te Fale matalelei ki te ʼu Fakatahi, ʼaē neʼe tuʼu ōvi ki Jamestown. Neʼe ma toe fiafia foki ʼi te liliu ʼo tamā ʼu tama e toko tolu ko he ʼu tagata ʼāfea, pea ko te mokopuna e tahi ʼe gāue ʼi te Petele ʼi Afelika ʼi te Potu Tokelau. Pea ʼe mahino ia ko te meʼa ʼaē neʼe ma fiafia tāfito ai pea mo leleiʼia, neʼe ko tamā tokoni ki te tokolahi ke nātou maʼu te ʼatamai mālama ʼo te Tohi-Tapu.
ʼE ʼi ai te ʼu tuʼakoi ʼo tamatou gāue ʼi te minisitelio, heʼe ko lagi hahaʼi ʼe toko 5 000. Kae ko te gāueʼi tuʼumaʼu ʼo te telituale ʼaia neʼe ʼi ai tona ʼu fua lelei. ʼE tokosiʼi te hahaʼi ʼaē ʼe agakovi mai kia mātou. ʼE ʼiloa ia Sainte-Hélène heʼe ina tali lelei te hahaʼi, pea ʼe fakaʼalofa atu anai te hahaʼi kia koutou ʼi te ʼu potu fuli pe ʼaē ʼe koutou ʼolo kiai—peʼe koutou haʼele ʼi te ala peʼe koutou taki motokā. Ko te meʼa ʼaē kua mahino kia ʼau, kapau ʼe ʼiloʼi lelei koutou e te hahaʼi, pea ʼe faigafua ai anai takotou fai faka mafola kia nātou. ʼE mātou toko 150 kaugā fai faka mafola, logope la kua hahaʼi ia nātou ʼaē kua ʼosi ʼolo.
Kua lalahi fuli tamā fānau pea ʼe mole kei nātou nonofo ʼi tomā ʼapi, koia kua ma toe nonofo tokolua pe, hili taʼu e 48 ʼo tamā kua ʼohoana. Ko te ʼofa ʼo toku ʼohoana pea mo tana lagolago mai neʼe tokoni mai ke ʼau hoko atu taku tauhi fakafiafia kia Sehova, logope la te ʼu ʼahiʼahi. Logope la kua ma gaʼegaʼe ʼi te faʼahi fakasino, kae ʼe fakafoʼou tuʼumaʼu tomā mālohi fakalaumālie ʼi te ʼaho fuli. (2 Kolonito 4:16) Ko ʼau, mo toku famili pea mo toku ʼu kaumeʼa, ʼe mātou atalitali ki te ka haʼu taulekaleka, te temi ʼaē ka ʼau toe liliu anai ʼo mālohi age ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau taʼu 17. Ko te meʼa ʼaē ʼe ʼau loto moʼoni kiai, ke ʼau liliu ʼo haohaoa katoa, pea tāfito, ke ʼau tauhi ki te ʼAtua ʼofa pea mo lototokaga, ʼaē ko Sehova, pea mo te Hau ko Sesu Kilisito, ʼaē neʼe ina fakanofo ʼo talu ai.—Nehemia 8:10.
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko George Scipio pea mo tona ʼu foha e toko tolu, ko te ʼu tagata ʼāfea
[Paki ʼo te pasina 29]
Ko George Scipio pea mo tona ʼohoana, ko Doris