Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 1/3 p. 25-28
  • Koteā ʼAē Neʼe Nātou Maʼu ʼi Siseleele?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Koteā ʼAē Neʼe Nātou Maʼu ʼi Siseleele?
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Ko Siseleele ʼi Te Tohi-Tapu
  • Koteā ʼAē Neʼe Maʼu e Te Kau Fai Alekeolosia?
  • Te Temi ʼAē Neʼe Laga Ai Siseleele
  • ʼE Feala Koa Ke Tou ʼIloʼi Te Hisitolia ʼo Siseleele?
  • Ko Te Seokalafia ʼo Te Tohi-Tapu ʼe Moʼoni Koa?
    Te Tule Leʼo—1993
  • Ko Te Temi ʼAenī Ke Tou Fai He Tonu
    Te Tule Leʼo—2005
Te Tule Leʼo—2000
w00 1/3 p. 25-28

Koteā ʼAē Neʼe Nātou Maʼu ʼi Siseleele?

LOLOTOGA ni ʼu sēkulō, neʼe līʼakina te koga meʼa ʼo te kolo ʼāfea ʼo Siseleele. ʼI te tahi temi, neʼe ko he kolo maʼuhiga ʼi te hisitolia ʼo te Tohi-Tapu. ʼI te temi nei, kua puli te kolōlia ʼaē neʼe ina maʼu ʼi te temi muʼa pea kua tanumia ʼi te kele, pea kua liliu ko he sia. ʼI te ʼu taʼu pe ʼaenī, neʼe kamata vakavakaʼi e te kau fai alekeolosia te ʼu toega kolo ʼo Siseleele. Koteā ʼaē ʼe fakahā e te ʼu toega ʼaia ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu?

Ko Siseleele ʼi Te Tohi-Tapu

ʼE tuʼu te kolo ʼo Siseleele ʼi te potu esite ʼo te Mafa ʼo Siseleele, pea neʼe kau ʼi te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe kele maʼuli ʼi te fenua ʼāfea ʼo Iselaele. Ka kita fakalaka ʼi te mafa ʼaia ʼo aʼu ki te potu noleto, ʼe tuʼu ai te moʼuga ʼo Mole ʼaē neʼe fakatuʼu ai e te kau Matianite tonatou nofoʼaga, moʼo teuteuʼi tanatou ʼohofiʼi te Tuʼi Fakamāu ko Seteone pea mo tana kautau. Mole faʼa mamaʼo mai ai, ʼi te potu esite, ʼe tuʼu ai te vai keli ʼo Halote, ʼi te vaʼe Moʼuga ʼo Kilipoa. Neʼe ko te koga meʼa ʼaia ʼaē neʼe fakahifo ai e Sehova te kaugamālie ʼo te kautau ʼa Seteone, ʼaē neʼe lauʼi afe pea nātou holo ai ki te toko 300 tagata, ke feala ai hana fakahā ʼe ina lava hāofaki tana hahaʼi, ka mole ina fakaʼaogaʼi he foʼi tau mālohi. (Kau Fakamāu 7⁠:​1-25; Sakalia 4⁠:⁠6) ʼO ōvi atu ki te Moʼuga ʼo Kilipoa, ko Saulo, te ʼuluaki hau ʼo Iselaele, neʼe mole mālo ʼi tana tauʼi te kau Filisitini, pea neʼe mate ai ia Sonatane pea mo te tahi ʼu foha e lua ʼo Saulo, pea neʼe fakamate ai mo Saulo.​—⁠1 Samuele 31⁠:​1-5.

ʼE tou fakatokagaʼi te kehekehe ʼi te ʼu fakamatala ʼaē ʼe fai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kolo ʼāfea ko Siseleele. ʼE talanoa ki te aga fefeka pea mo te ʼapositasia ʼa te kau pule ʼo Iselaele, pea ʼe toe talanoa ai ki te agatonu pea mo te gāue fakamalotoloto ʼa te kau kaugana ʼa Sehova. Ko te Hau ko Akape​—⁠ʼaē neʼe pule ʼi te hogofulu sēkulō ʼi muʼa ʼo totatou temi ki te ʼu telepi e hogofulu ʼo te puleʼaga noleto ʼo Iselaele​—⁠neʼe ina laga tona fale hau ʼi Siseleele, kae neʼe ko Samalia te kolo muʼa. (1 Hau 21⁠:⁠1) ʼI tana ʼi Siseleele, neʼe fakahā ai kia Elia, te polofeta ʼa Sehova, te logo fakamataku mai te ʼohoana matāpule ʼo Akape, ko Sesapele, neʼe ʼui ai ʼe ina matehi anai ia ia. Neʼe ʼita te fafine ʼaia he neʼe matehi e Elia te kau polofeta fuli ʼo Paale, ʼi tanatou ʼosi sivi ʼaē pe ko ai te ʼAtua moʼoni ʼi te Moʼuga ʼo Kalemeli.​—⁠1 Hau 18⁠:​36–19:⁠2.

Pea neʼe hoko ʼi Siseleele te fakapō. Neʼe matehi ai ia Napote, te tagata ʼo te kolo ʼo Siseleele. Neʼe fia fai e te Hau ko Akape te gāueʼaga vite ʼa Napote. Neʼe kole age e te hau ke ina ʼavage tona kele, kae neʼe tali fēnei e Napote, te tagata agatonu: “ ʼE mole feala tuʼa tahi ʼi te manatu ʼa Sehova, ke ʼau foaki atu kia koe te tofiʼa ʼaē neʼe foaki mai e taku ʼu kui.” Neʼe mole leleiʼia e Akape te tali moʼoni ʼaia. ʼI te sio ʼaē ʼa te Fineʼaliki ko Sesapele ki te lotomamahi ʼo te hau, neʼe ina fakatuʼutuʼu he telepinale kākā, ke ina talaʼaki neʼe leakovi ia Napote ki te ʼAtua. Neʼe tukugakoviʼi hala ai ia Napote, pea neʼe taumakaʼi ʼo aʼu ki tana mate, pea neʼe toʼo ai e te hau tana gāueʼaga vite.​—⁠1 Hau 21⁠:​1-16.

ʼUhi ko te agakovi ʼaia, neʼe fakakikite fēnei e Elia: “ ʼE kai anai e te ʼu kuli te kakano ʼo Sesapele ʼi te koga kele ʼo Siseleele.” Neʼe toe ʼui fēnei e te polofeta: “Ko ʼaē ʼo te loto fale ʼo Akape ʼe mate anai ʼi te kolo, ʼe kai anai e te ʼu kuli . . . ʼE mole he tahi neʼe hage ko Akape, ʼaē neʼe ina fakatau ia ia moʼo fai te meʼa ʼaē ʼe kovi ia mata ʼo Sehova, pea neʼe uga ia ia e tona ʼohoana ko Sesapele.” Kae neʼe fia mālalo ifo ia Akape ʼi te fakahā ʼaia e Elia te fakamāu ʼa Sehova, pea neʼe tala ai e Sehova ʼe mole hoko anai te fakatūʼa ʼaia ʼi te kei maʼuli ʼa Akape. (1 Hau 21⁠:​23-29) ʼE toe hoko atu te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu, ʼo ina fakahā mai, ʼi te temi ʼo Eliseo, te polofeta ʼaē neʼe ina fetogi ia Elia, neʼe fakanofo ia Sehu ke hau ki Iselaele. ʼI te tau atu ʼa Sehu ki Siseleele, neʼe ina fakatotonu ai ke lī ifo ia Sesapele mai te matapā fakamālama ʼo tona fale hau, pea neʼe molomoloki e te ʼu hōsi. Ki muli age, neʼe kai tona kakano e te ʼu kuli, pea neʼe kei toe pe tona gaʼasi ʼulu, mo tona ʼu vaʼe, pea mo tona ʼu ʼalofi nima. (2 Hau 9⁠:​30-37) Ko te fakamatala fakaʼosi ʼaē ʼe fai e te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Siseleele, ʼe ko te tāmateʼi ʼo te ʼu foha e toko 70 ʼo Akape. Neʼe tānaki e Sehu tonatou ʼu ʼulu ʼo tuʼuga lua ʼi te ʼu matapā ʼo te kolo ʼo Siseleele, ʼosi ʼaia pea neʼe ina tāmateʼi te ʼu pule pea mo te kau pelepitelo ʼaē neʼe nātou lagolago ki te pule faka ʼaposita ʼa Akape.​—⁠2 Hau 10⁠:​6-11.

Koteā ʼAē Neʼe Maʼu e Te Kau Fai Alekeolosia?

ʼI te taʼu 1990, neʼe kamata te fakatuʼutuʼu ʼaē ke keli te koga meʼa ʼo Siseleele. Neʼe kau ki te fakatuʼutuʼu ʼaia te Kautahi ʼo Te Alekeolosia ʼo Te Univelesitē ʼo Tel Aviv (ʼaē neʼe fakafofoga e David Ussishkin) pea mo te Faleako Pilitania ʼo Te Alekeolosia ʼi Selusalemi (ʼaē neʼe fakafofoga e John Woodhead). Ia fasiga taʼu e fitu (ʼaē ʼe vāhaʼa ono takitahi) lolotoga te taʼu 1990 ʼo aʼu ki te taʼu 1996, neʼe gāue ai te ʼu hahaʼi e toko 80 ʼo aʼu ki te toko 100.

Ko te faʼahiga alekeolosia foʼou, ʼe ko te vakavakaʼi pe te ʼu fakamoʼoni ʼo he koga meʼa, ʼo mole kita fakaʼaogaʼi he ʼu manatu pea mo he ʼu fakamatala kua fai ʼo ʼuhiga mo te koga meʼa ʼaia. Koia, maʼa te kau fai alekeolosia ʼaē ʼe nātou vakavakaʼi te ʼu fenua ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ʼe mole fakatafito tanatou ʼu kumi ʼaia ki te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu. ʼE tonu ke nātou vakavakaʼi lelei mo fakafuafua lelei te tahi ʼu tohi pea mo te tahi ʼu fakamoʼoni ʼaē ʼe nātou fakaʼaogaʼi ki tanatou ʼu kumi. Kae ohage ko tona ʼui e John Woodhead, ʼe mole he tahi age tohi ʼāfea moʼo fakamoʼoni ki te kolo ko Siseleele, gata pe ki te ʼu kiʼi kapite ʼo te Tohi-Tapu. Koia ʼe tonu ke fakaʼaogaʼi ʼi te ʼu kumi te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu pea mo te ʼu ʼaho pea mo te ʼu taʼu ʼaē ʼe talanoa kiai. Koteā ʼaē neʼe fakahā e te ʼu faiga ʼa te kau fai alekeolosia?

ʼI tanatou keli te kele, neʼe nātou maʼu te ʼu foʼi kaupā pea mo te ʼu ipu kele, neʼe nātou ʼiloʼi ai ko te ʼu toega meʼa ʼaia, neʼe faʼu ʼi te temi ʼaē ʼe higoa ko te Temi ʼo Te Ukamea, ʼi te temi tonu ʼo te kolo ʼo Siseleele ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu. Kae ʼi te hoko atu ʼo tanatou keli, neʼe nātou maʼu ai te tahi ʼu meʼa neʼe mole nātou ʼamanaki kiai. Ko te ʼuluaki neʼe ko te lahi ʼo te koga meʼa ʼaia pea mo tona ʼu kaupā mātolu. Neʼe ʼamanaki e te kau fai alekeolosia ʼe nātou maʼu anai he koga meʼa pea mo he ʼu kaupā ʼe tatau mo te ʼu kaupā ʼo Samalia ʼāfea, te kolo muʼa ʼo te puleʼaga ʼo Iselaele. Kae ʼi te hoko atu ʼo tanatou ʼu kumi, neʼe nātou fakatokagaʼi ʼe lahi age te kolo ʼo Siseleele. Ko tona loa ʼe ko meta e 300 pea ko tona laulahi ʼe ko meta e 150 ʼo feiā mo te loa ʼo tona ʼu kaupā, pea ko te lahi katoa ʼo te koga meʼa ʼaē ʼe apuipui e te ʼu kaupā, neʼe tuʼa tolu age tona lahi ʼi te tahi ʼu kolo ʼo te temi ʼaia, ʼaē neʼe maʼu ʼi Iselaele. Neʼe ʼatakai e te luo magemage, pea neʼe meta 11 tona mālalo. ʼE ʼui e te Polofesea ko Ussishkin, ko te luo ʼaia ʼe ko he meʼa foʼou ʼo te ʼu kumi ki te ʼu temi faka Tohi-Tapu. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE mole maʼu he tahi meʼa feiā ʼi Iselaele ʼo aʼu ki te temi ʼaē neʼe fai ai te ʼu Croisades.”

Ko te tahi meʼa neʼe mole nātou ʼamanaki kiai, ko te mole ʼi ai ʼo he ʼu foʼi fale lalahi ʼi te lotomalie ʼo te kolo. Neʼe fetuku te tuʼuga kele uli mo kula lolotoga te laga ʼo te kolo, moʼo faʼu he faʼahi māʼoluga ʼi te loto kolo. ʼE ʼui ʼi te tohi Second Preliminary Report ʼo ʼuhiga mo te ʼu kumi ʼaē neʼe fai ʼi Tel Siseleele, ko te faʼahi māʼoluga pea mo lahi ʼaia neʼe ko he fakamoʼoni ko Siseleele neʼe mole ko he nofoʼaga faka hau pe ia. Neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼI tamatou manatu, ko Siseleele neʼe lagi ko te foʼi kolo ʼaē neʼe nonofo ai te ʼu foʼi tau ʼa te hau ʼo Iselaele, ʼi te temi ʼo te ʼu hau Omride [ko Omili pea mo tona hōloga] . . . pea neʼe tuku ai te ʼu saliote tau pea neʼe akoako ai te hahaʼi heka hōsi ʼo te hau.” ʼI tanatou fakafuafua te lahi ʼo te faʼahi māʼoluga ʼaia, pea mo tona ʼu kaupā, ʼe ʼui e Woodhead neʼe lagi ko he koga meʼa neʼe fakahāhā ai te mālohi faka solia ʼo te ʼatu saliote kaugamālie, ʼi te Potu Alape ʼo te temi ʼaia.

Ko te faʼahi ʼaē ʼe tokaga tāfito kiai te kau fai alekeolosia, ʼe ko te keli ake ʼo te ʼu toega matapā ʼo te kolo. ʼE fakahā e te ʼu toega matapā ʼaia neʼe ʼi ai tona hūʼaga mo ʼona kogafale leʼo e fā. Kae mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe lahi te ʼu maka ʼo te koga meʼa ʼaia neʼe maumauʼi ʼi te ʼu sēkulō, koia neʼe faigataʼa te maʼu ʼo he ʼu fakamoʼoni ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu. ʼE manatu e Woodhead ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu, ʼe nātou fakahā te matapā ʼo te ʼu kogafale leʼo e ono, ʼe tatau tonatou lahi pea mo te ʼu matapā ʼaē neʼe maʼu ʼi Mekito, mo Hasole, pea mo Kesele.a

ʼE fakapunamaʼuli te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu e te kau fai alekeolosia, heʼe nātou fakahā tāfito neʼe mole tologa te kolo ʼaia, logola neʼe lelei te koga meʼa ʼaē neʼe tuʼu ai pea mo lelei ki te ʼu foʼi solia. ʼE fakahā lelei mai e Woodhead, ko te kolo lahi pea mo mālohi ko Siseleele neʼe mole tuʼu fualoa​—⁠he neʼe tuʼu lolotoga ni ʼu taʼu ʼe lauʼi hogofulu. ʼE mole tatau te kolo ʼaia pea mo te tahi ʼu kolo ʼo Iselaele, ʼaē ʼe talanoa kiai te Tohi-Tapu, ohage ko te ʼu kolo ʼo Mekito, mo Hasole, pea mo te kolo muʼa ko Samalia, ʼaē neʼe liuliuga tona toe laga, mo fakalahi, pea mo nofoʼi lolotoga te ʼu temi kehekehe. He koʼe neʼe līʼakina vave te koga meʼa lelei ʼaia? ʼE manatu e Woodhead ko Akape pea mo tona hōloga neʼe teitei pe ke nātou fakatupu he tuʼutāmaki faka ekonomika, ʼuhi ko tanatou maumauʼi te ʼu koloā ʼo te fenua. Neʼe hā lelei te faʼahi ʼaia ʼi te lahi fau pea mo te mālohi fau ʼo te kolo. Neʼe loto e te puleʼaga foʼou ʼa Sehu ke mole honatou pikipikiga mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Akape, pea neʼe nātou līaki te kolo ʼaia.

Ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe keli ake, ʼe nātou fakamoʼoni ko te koga meʼa ʼo Siseleele neʼe ko te kolo maʼuhiga ʼo Iselaele ʼi te Temi ʼo te Ukamea. Ko tona lahi pea mo tona ʼu kaupā mātolu ʼe ʼalutahi mo te ʼui e te Tohi-Tapu, neʼe ko he nofoʼaga faka hau maʼuhiga ʼo Akape pea mo Sesapele. Ko te ʼu fakaʼiloga ʼo te mole fualoa ʼo tona nofoʼi lolotoga te temi ʼaia, ʼe ʼalutahi mo te ʼu fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te kolo: Neʼe maʼu fakavilivili e te kolo tona kolōlia ʼi te temi hau ʼo Akape pea ʼi te fakatotonu ʼa Sehova, neʼe hoko te malaʼia ki te kolo ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe haʼu ai Sehu ʼo “laliki ia nātou fuli ʼaē neʼe kei toe ʼo te ʼapi ʼo Akape ʼi Siseleele, pea mo tana ʼu hahaʼi maʼuhiga fuli mo tona ʼu feʼilo pea mo tana kau pelepitelo, ʼo mole ina tuku ke hāo he tahi.”​—⁠2 Hau 10⁠:⁠11.

Te Temi ʼAē Neʼe Laga Ai Siseleele

ʼE ʼui fēnei e John Woodhead, “ ʼe faigataʼa ki te kau fai alekeolosia hanatou tuku mai te temi tonu ʼaē neʼe laga ai te kolo.” Ko te kau fai alekeolosia ʼe nātou vakavakaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou maʼu ʼi te ʼu kumi ʼaē neʼe fai ia taʼu e fitu, pea mo nātou fakatatau mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe kua maʼu ʼi te tahi ʼu koga meʼa. Pea neʼe tonu ai leva ke nātou toe fakafuafua pea mo toe palalau ki te faʼahi ʼaia. Koteā tona tupuʼaga? Koteʼuhi, talu mai te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu e te tagata fai alekeolosia Iselaele ko Yigael Yadin ʼi te kolo ʼo Mekito, ʼi te ʼu taʼu 1960 pea mo te kamata ʼo te ʼu taʼu 1970, neʼe fakamoʼoni e te tokolahi ʼo te kau fai alekeolosia ʼo te malamanei katoa, neʼe ina maʼu te ʼu foʼi kaupā pea mo te ʼu matapā ʼo te kolo ʼaē neʼe laga ʼi te temi ʼo te Hau ko Salomone. Ia ʼaho nei, kua lagaʼi te tahi ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu manatu ʼaia, ʼuhi ko te ʼu kaupā, mo te ʼu ipu kele, pea mo te ʼu matapā ʼaē neʼe maʼu ʼi Siseleele.

Ohage la, ko te ʼu ipu maka ʼaē neʼe maʼu ʼi Siseleele ʼe tatau mo te ʼu ipu kele ʼaē neʼe maʼu ʼi Mekito, ʼaē neʼe ʼui e Yadin neʼe faʼu ʼi te temi hau ʼo Salomone. Ko te matapā ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia e lua ʼe tatau tonā ʼu agaaga pea mo tonā lahi. ʼE ʼui fēnei e Woodhead: “Ko te ʼu fakamoʼoni fuli ʼaia ʼe nātou fakahā mai neʼe laga te kolo ʼo Siseleele ʼi te temi ʼo Salomone peʼe nātou fakamoʼoni mai ko te ʼu meʼa [te ʼu matapā] ʼaē neʼe maʼu ʼi te ʼu kolo [ʼo Mekito pea mo Hasole] neʼe faʼu ʼi te temi ʼo Akape.” Mai tona ʼaluʼaga ʼaē ʼe fakapipiki lelei e te Tohi-Tapu te kolo ʼo Siseleele mo te temi ʼo Akape, koia ʼe manatu ai e te tagata ʼaia ʼe lelei age hatatou ʼui ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu, neʼe faʼu ʼi te temi ʼo te hau ko Akape. ʼE manatu tahi ia David Ussishkin heʼe ina ʼui fēnei: “ ʼE ʼui e te Tohi-Tapu ko Salomone ʼaē neʼe ina laga te kolo ʼo Mekito​—⁠kae mole ina ʼui ʼe ko ia totonu ʼaē neʼe ina laga tona ʼu matapā.”

ʼE Feala Koa Ke Tou ʼIloʼi Te Hisitolia ʼo Siseleele?

Ko te ʼu meʼa ʼaē neʼe maʼu e te kau fai alekeolosia pea mo tanatou ʼu talaga kiai, ʼe fakatupu mahalohalo koa ʼo ʼuhiga mo te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo Siseleele peʼe ko Salomone? ʼI tona fakahagatonu, ko te ʼu manatu kehekehe ʼa te kau fai alekeolosia ʼe mole ina fetogi lahi te fakamatala ʼa te Tohi-Tapu. Ko te kau fai alekeolosia ʼe nātou vakavakaʼi te hisitolia, ʼo nātou fakatafito ki he ʼu meʼa kehekehe kae mole nātou fakaʼaogaʼi te Tohi-Tapu. ʼE nātou lagaʼi te ʼu fehuʼi kehekehe pea ʼe kehekehe te ʼu meʼa ʼaē ʼe maʼuhiga kia nātou. ʼE feala ke fakatatau e he tahi te ako ʼa te Tohi-Tapu pea mo te alekeolosia, ki he toko lua ʼe nā fagona ʼi he ʼu ala ʼe fetafaiʼaki. Ko te tahi ʼe ʼalu motokā ʼi te ala, pea ko te tahi ʼe haʼele ʼi te kauala. ʼE kehekehe te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke nā tokakaga kiai. Kae ko tanā ʼu fakatuʼutuʼu ʼaē ʼe nā fai ʼe feala ke fefakakatoaʼaki, kae mole fefakafeagaiʼaki. Ko te fakatatau ʼo te ʼu manatu ʼa te ʼu tagata ʼaia e lua, ʼe kita lava maʼu ai he ʼu mālamagia fakaofoofo.

ʼE fakamatala e te Tohi-Tapu te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te temi muʼa, pea mo te maʼuli ʼo te hahaʼi; ʼe faiga e te alekeolosia ke ina maʼu he ʼu naunau ʼo ʼuhiga mo te ʼu meʼa ʼaia neʼe hoko pea mo te maʼuli ʼa te hahaʼi, pea ʼe ina vakavakaʼi ai te ʼu meʼa fuli ʼaē ʼe feala ke maʼu ʼi te kele. Kae ʼi te agamāhani, ʼe mole katoa te ʼu meʼa ʼaia ʼe maʼu, pea ʼe lahi te ʼu fakamahino kehekehe ʼe feala ke fai ʼaki te ʼu meʼa ʼaia. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, ʼi tana tohi Archaeology of the Land of the Bible​—⁠10000−586 ʼi muʼa ʼo totatou temi, ʼe ʼui fēnei e Amihai Mazar: “ ʼI te faʼahi ʼo te alekeolosia . . . ʼe fakaʼaogaʼi ʼaupito e te hahaʼi tonatou poto, mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe nātou ako pea mo tonatou ʼatamai. ʼE mole feʼauga pe hanatou mulimuli fakalelei ki he faʼahiga kumi faka alekeolosia, kae ʼe lelei age mo kapau ʼe nātou fetogi tanatou ʼu manatu pea mo tanatou fakakaukau. ʼE maʼuhiga te agaaga, mo te poto, pea mo te meʼa ʼaē ʼe logoʼi e te tagata fai alekeolosia, ʼo feiā mo te meʼa ʼaē neʼe ina ako pea mo te ʼu tohi ʼaē ʼe ina fakaʼaogaʼi.”

Neʼe fakamoʼoni e te alekeolosia neʼe laga ʼi te kolo ʼo Siseleele te nofoʼaga faka hau maʼuhiga pea mo te nofoʼaga solia, ʼi he kiʼi temi nounou ʼo te hisitolia ʼaē ʼe tō tahi mo te temi hau ʼo Akape​—⁠ohage pe ko tona fakamatala e te Tohi-Tapu. ʼE lahi te tahi ʼu fehuʼi neʼe lagaʼi pea ʼe lagi kumikumi anai e te kau fai alekeolosia lolotoga te ʼu taʼu ka haʼu. Kae ʼe hoko atu pe te ʼu fakamatala lelei ʼo te ʼu pasina ʼo te Folafola ʼa te ʼAtua, te Tohi-Tapu, pea ʼe tou maʼu ai te hisitolia katoa ʼaē ʼe mole lava fakahā mai e te kau fai alekeolosia.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a Koutou vakaʼi te alatike “L’énigme des portes,” ʼi Te Tule Leʼo Fakafalani ʼo te ʼaho 15 ʼo ʼAukusito 1988.

[Paki ʼo te pasina 26]

Te ʼu kumi faka alekeolosia ʼi Siseleele

[Paki ʼo te pasina 28]

Te tamapua Kanaane neʼe maʼu ʼi Siseleele

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae