Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w00 15/4 p. 22-25
  • Te Tautai Tagata ʼi Te Tai Égée

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te Tautai Tagata ʼi Te Tai Égée
  • Te Tule Leʼo—2000
  • Manatu Tafito
  • ʼE Fakapale Tanatou Gāue Fai Faka Mafola
  • Ko Te “Gelu” ʼi Te ʼu ʼUafu
  • ʼE Puke Te ʼu “Ika” ʼAē ʼe Feʼoloʼaki
  • Ko Sehova ʼe Ina Fakatuputupu
Te Tule Leʼo—2000
w00 15/4 p. 22-25

Te Tautai Tagata ʼi Te Tai Égée

ʼAKI ia Heleni ʼi te potu noleto pea mo te potu uesite, mo te motu ʼo Kelete ʼi te potu saute, pea mo Tulukia ʼi te potu esite, ko te Tai Égée ʼe ina maʼu te koga lahi ʼo te potu esite ʼo te Tai Metitelanea. Neʼe ko te potu ʼaē neʼe tupu ai ʼihi sivilisasio lalahi ʼo te temi muʼa, pea ko te Tai Égée ʼe mafola ai te ʼu motu liliki pea mo lalahi. Pea neʼe fakatatau te ʼu motu ʼaia e te tagata fai tuketuke, ki te ʼu “hōsi maka mo te fulufulu loloa ʼo tonatou kia,” ʼuhi ko te moʼugaʼia ʼo te ʼu motu, pea mo te mafola ʼo te ʼatu kiʼi ʼapi hina ʼe gigila ʼi te laʼā.

ʼE tou mahino ai pe koʼe neʼe liliu te ʼu motu ʼaia ko he ʼu koga meʼa ʼe fia mamata kiai te kau tulisi! Pea ʼe toe hikihiki tonatou matalelei e te ʼu kalitate makehe ʼa te ʼu tagata pea mo te ʼu fafine ʼaē ʼe maʼuʼuli ai pea mo gāue ai. ʼE toe makehe te koga meʼa ʼaia, ʼuhi ko te aga fakapotopoto ʼa te hahaʼi ʼaia, mo tanatou tali kāiga, pea mo tanatou ʼāteaina.

Tokolahi ia nātou ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te ʼu motu, ʼe nātou maʼuli ki te gelu ʼi te ʼu potu ʼo te Tai Égée. Kae ʼe ʼi ai te tahi faʼahiga “gelu” maʼuhiga ʼe ina maʼu tona ʼu fua lelei ʼi te koga meʼa ʼaia. Ko te kau “tautai tagata,” te kau fai faka mafola evaselio ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua, ʼe nātou feʼoloʼaki ʼi te ʼu motu ʼo te Tai Égée, ʼo fai ni ʼu tisipulo.​—⁠Mateo 4:​18, 19; Luka 5:​10.

Ia sēkulō e 19 ki muʼa atu, ko te kau Kilisitiano fai faka mafola evaselio neʼe nātou ʼaʼahi te ʼu motu ʼo te Tai Égée. Pea ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi, ʼi tana liliu mai tana tolu folau faka misionea, ko te ʼapositolo ko Paulo neʼe tuʼu ʼi te ʼu motu ʼo Lesbos, Chios, Samos, Kos pea mo Rhodes. ʼE mahino ia, ʼi tona ʼuhiga ʼave evaselio faiva, neʼe fai faka mafola ia Paulo ki te ʼu hahaʼi ʼo te ʼu motu ʼaia. (Gaue 20:​14, 15, 24; 21:​1, 2) ʼE mahino papau ia, ʼi te hili ʼo tana nofo pilisoni ʼi Loma ia taʼu e lua, neʼe ʼaʼahi e Paulo te motu ko Kelete pea mo fai ai tana gāue faka Kilisitiano. Pea ʼi te fakaʼosi ʼo te ʼuluaki sēkulō, neʼe pilisoniʼi te ʼapositolo ko Soane ʼi te motu ʼo Patemosi, ‘koteʼuhi he neʼe palalau ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua pea mo fakamoʼoni kia Sesu.’ (Apokalipesi 1⁠:​9, MN) Pea e feafeaʼi te ʼaluʼaga ʼa te kau fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te temi nei ʼi te ʼu motu ʼaia?

ʼE Fakapale Tanatou Gāue Fai Faka Mafola

Ko te fai faka mafola ʼi te ʼu motu ʼaia ʼe faigataʼa. Moʼo fakahoko te faʼahi ʼaia ʼe tonu ke kita faiga mālohi pea mo fai he ʼu sakilifisio. Ko ʼihi motu ʼe vaha mamaʼo. Ko ʼihi motu ʼe tahitahiga te ʼalu kiai ʼa te ʼu vaka pea mo te ʼu vakalele, pea ko ʼihi leva, ʼe mole feala te faʼahi ʼaia, tāfito ʼi te temi nive. Pea ko te tai ʼe tokakovi tāfito mokā agi te matagi ʼaē ʼe higoa ko meltemia, ko te matagi mālohi ʼe hoko ʼi ʼihi fasiga taʼu mai te potu noleto. Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu kiʼi kolo ʼo te ʼu motu ʼaia ʼe tuʼu mamaʼo, pea ʼi te agamāhani ʼe faigataʼa hakita fakaaʼu kiai ʼuhi ko te tokakovi ʼo te ʼu ala kele pea mo makaʼia. Ko ʼihi kolo ʼe feala hakita kaku kiai ʼaki te ʼu kiʼi vaka liliki.

Ohage la ko te motu ʼo Ikaría. ʼI te motu ʼaia, ko te kiʼi kokelekasio mo ʼona toko 11 kau fai faka mafola ʼo te logo lelei ʼo te Puleʼaga, ʼe mole nātou lava gāueʼi te ʼu kolo fuli ʼo te motu pea mo te ʼu kiʼi motu liliki ʼaē ʼe tuʼu ʼi ʼona tafaʼaki. Koia, ko te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼo te motu ʼo Samos, ʼe nātou ʼōmai moʼo lagolago ki te fai faka mafola ki te hahaʼi ʼo Ikaría pea mo te hahaʼi ʼo te motu ʼo Foúrnoi, mo Patemosi pea mo Lipsos. ʼE mole heʼeki faʼa fualoa, lolotoga te ʼu ʼaho e lua ʼo te gāue fai faka mafola, neʼe tuku e te kau fakamoʼoni te ʼu nusipepa e 650, mo kaupepa e 99, pea mo te ʼu tohi faka Tohi-Tapu e 25! Neʼe nātou punamaʼuli ʼi tanatou felāveʼi mo te hahaʼi ʼe mole nātou ʼiloʼi ia Sehova, pea neʼe nātou kole age ke nātou nonofo moʼo akoʼi age kia nātou te Tohi-Tapu. Neʼe ʼui fēnei e te fafine ki te Fakamoʼoni ʼa Sehova: “ ʼE koutou ʼolo leva koutou. Kae ʼe kei lahi taku ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te Tohi-Tapu. Ko ai ʼaē ka tokoni mai kia ʼau?” Pea neʼe fakapapau age e te tuagaʼane ʼe nā fetelefoniʼaki anai, pea neʼe ina kamata ai tana ako faka Tohi-Tapu.

ʼI tana ʼaʼahi te motu ʼo Ikaría neʼe faiga e te tagata taupau feʼaluʼaki ke ina ʼaʼahi te motu katoa ʼi he fakaʼosi vāhaʼa e tahi. Neʼe tokoni ki ai te kau fai faka mafola e 30 mai Samos. Pea ko te ʼu tēhina ʼaē neʼe nātou ʼaʼahi te motu, neʼe tonu ke nātou totogi te otele ia po e lua pea mo lue he ʼu motokā ki tanatou feʼoloʼaki. Kae neʼe kua ʼua lahi talu mai ʼaho e lua pea neʼe ʼui ʼe tuʼu kovi anai te temi ʼi te fakaʼosi vāhaʼa ʼaia. Kae ko te ʼu tēhina neʼe mole lotovaivai, kae neʼe nātou manatuʼi te ʼu palalau ʼaenī ia Tagata Tānaki 11⁠:4: “Ko ʼaē ʼe ina sioʼi te matagi ʼe mole ina to anai te pulapula; pea ko ʼaē ʼe ina sioʼi te ʼu ʼao ʼe mole ina utu anai.” Pea neʼe ʼafua, pea ʼi tanatou ʼosi tala ki te motu katoa tanatou logo maʼuhiga, neʼe toe liliu fiafia ai te ʼu tēhina kiō nātou.

Ko te kau fai faka mafola e 16 ʼaē ʼe maʼuʼuli ʼi te motu ʼo Andros neʼe nātou gāue mālohi moʼo fai faka mafola ʼi te motu katoa. ʼI tanā tau ki te kolo ʼe tuʼu mamaʼo, ko te ʼu tēhina e lua neʼe nā fakatuʼutuʼu ke nā fai faka mafola ki te hahaʼi fuli ʼo te kolo. Pea neʼe nā fai faka mafola ki te hahaʼi ʼi tonatou ʼu ʼapi, ʼi te ʼu ala pea mo te ʼu gāueʼaga. Neʼe nā ʼaʼahi mo te fale polisi ʼo nā tuku ai te ʼu tohi. Pea ʼi tanā manatu ʼaē kua nā felāveʼi mo te hahaʼi fuli ʼo te kolo, neʼe nā teuteu mavae ai mai te kolo. Neʼe nā mavae mai te lapalasi lahi ʼo te kolo mo te ʼasi age ʼa te patele Orthodoxe Keleka. Neʼe nā ʼiloʼi neʼe mole nā fai faka mafola age ki ai, koia neʼe nā tuku age kia ia tana kiʼi pepa lotu, pea neʼe ina tali leleiʼi. Pea neʼe nā ʼiloʼi papau ai leva neʼe mole galo he tahi ʼi tanā fai faka mafola.

Ko Gavdos (pe ko Cauda)​—⁠ko te kiʼi motu ʼe tuʼu ʼi te lalo motu ʼo Kelete, pea ko te toko 38 hahaʼi ʼe nonofo ai​—⁠pea ʼe ʼui ʼe ko te potu taupotu ʼo te potu saute ʼo Eulopa. (Gaue 27⁠:16) Ko te tagata taupau feʼaluʼaki mo tona ʼohoana pea mo te taumatuʼa, neʼe nātou faka mafola ai ia ʼaho e tolu. Neʼe nātou momoe ʼi te ʼu falelā ke mole nātou lue he ʼu koga fale. Pea ko te logo lelei neʼe fakaaʼu ki te hahaʼi fuli, pea ko te ʼu tēhina neʼe nātou fiafia ʼi te mole fakafeagai ʼa te hahaʼi. Neʼe mole nātou logo ki he ʼu meʼa​—⁠ʼe kovi peʼe lelei​—⁠ʼo ʼuhiga mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea neʼe tali e te hahaʼi pea mo te patele ʼo te motu, te ʼu tohi e 19 pea mo nusipepa e 13. ʼI tanatou liliu ʼi te kiʼi vaka ki Kelete, neʼe kamata hou te tai, ʼo meihiʼi pe ke nātou tuʼutāmaki ai. Pea neʼe nātou ʼui fēnei: “ ʼE mātou fakafetaʼi kia Sehova he kei mātou maʼuʼuli, kae ʼe mātou toe fakafetaʼi foki kia te ia he neʼe ina faka fealagia ke mātou fakavikiviki tona huafa ʼi te potu taupotu ʼaia ʼo te potu saute ʼo Eulopa.”

Ko Patemosi, ʼe ko te motu ʼaia ʼaē neʼe tohi ai e te ʼapositolo ko Soane te tohi fakaʼosi ʼo te Tohi-Tapu, te Apokalipesi. Mole heʼeki faʼa fualoa, neʼe mole ʼi ai he kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Patemosi. Pea ko te gāue fai faka mafola ʼi te motu ʼaia neʼe takitaki e te ʼu tēhina ʼo te motu ʼaē ko Samos. Neʼe nātou ʼiloʼi ʼe nātou tau anai mo he ʼu fakafeagai, heʼe mālohi te Lotu Orthodoxe Keleka ʼi te motu ʼaia. Neʼe fakaafe e te fafine ki tona loto fale te ʼu tuagaʼane e lua neʼe nā faka mafola ki ai. Ko te ʼohoana ʼo te fafine ʼaia neʼe ina fehuʼi fakamalotoloto ki te ʼu tuagaʼane pe ko ai ʼaē neʼe ina fekauʼi nāua ke nā ʼōmai ki tonā ʼapi. ʼI tanā fakamahino age ʼe nā ʼaʼahi te ʼu ʼapi fuli, neʼe toe fehuʼi age e te tagata: “ ʼE koulua fakamoʼoni neʼe mole ko he tahi ʼi toku ʼu vāhaʼa fale ʼaē neʼe ina fekauʼi mai koulua ki henī?” Ko te fafine, neʼe kua felāveʼi mo te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Zaïre, pea neʼe ina fakamatala age ki te ʼu tuagaʼane te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te uhu ʼaia. Neʼe ina ʼui fēnei, “neʼe ʼau faikole kia Sehova, ohage pe ko taku fai ʼi te ʼu ʼaho ʼaē, ke ina fekauʼi mai he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te motu. Neʼe kataʼi ʼau e toku ʼohoana. Pea ʼi taku sio leva kia koulua ʼi toku muʼa matapā, neʼe ʼau punamaʼuli ai pea toe punamaʼuli foki mo toku ʼohoana. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo tana fehuʼi atu pe ko ai ʼaē neʼe ina fekauʼi mai koulua ki tomā ʼapi.” Neʼe kamata ai te ako faka Tohi-Tapu ʼa te fafine. Logope la te totogi kovi ʼo te telefoni ki te tuagaʼane pea mo te fafine ʼaē neʼe fia ako, kae neʼe nā fai te ako ʼaki te telefoni lolotoga ia māhina e hogofulu. Neʼe papitema pea ʼi te temi nei ko ia tokotahi pe te Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te motu ʼaē neʼe pilisoniʼi ai te ʼapositolo ko Soane, kua ʼosi ki ai taʼu e 1 900 ki muʼa atu.

Ko Te “Gelu” ʼi Te ʼu ʼUafu

Ko te ʼu vaka tulisi ʼe nātou faʼa tau ʼi te ʼu tuʼuga ʼuafu ʼo te ʼu motu ʼo te Tai Égée ʼi te ʼu fasiga taʼu māfana fuli, moʼo fetuku mai te ʼu hahaʼi ʼaē ʼe ʼōmai ʼo mālōlō. Pea ko te faigamālie pe ʼaia e tahi ʼe maʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke nātou felāveʼi mo te ʼu hahaʼi mai te ʼu fenua kehekehe pea mo te ʼu lea kehekehe. Ko te ʼu kokelekasio neʼe nātou tānaki fakatomuʼa hanatou ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼi te ʼu lea kehekehe, pea ko te kau fai faka mafola ʼe nātou tufa ki te kau tulisi te ʼu nusipepa ʼe lauʼi afe. Ko ʼihi vaka tulisi ʼe nātou ʼōmai māhani ki te ʼu ʼuafu ʼaia ʼi te vāhaʼa fuli, ʼo feala ai ki te ʼu tēhina ke nātou fai he ʼu ʼaʼahi peʼe nātou fai he ʼu ako mo ʼihi ʼe gāue ʼi te ʼu vaka ʼaia.

Pea ʼi te fasiga taʼu māfana ʼo te taʼu 1996, ko te tuagaʼane ʼe pionie katoa ʼi Rhodes, neʼe fai faka mafola ki te tama mai Jamaïque, ʼe gāue ʼi te vaka tulisi ʼaē ʼe tau haʼu ki tonatou ʼuafu ʼi te Feliaono fuli. Pea ʼi te tahi Feliaono, neʼe fakaafe te tama ʼaia ki te fakatahi faka tisitilike neʼe fai ʼi te motu. ʼAki tana Tohi-Tapu Fakapilitānia, neʼe tokoni age te tuagaʼane kia ia ke mahino ki te ʼu moʼoni faka Tohi-Tapu ʼaē neʼe fakamatala ʼi te fakatahi ʼaia. Neʼe malave ʼaupito ki te tama ʼaia te ʼofa pea mo te loto māfana ʼaē neʼe fakahā age e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te fakatahi ʼaia. ʼI te Feliaono ʼaē neʼe hoa mai, neʼe fakaafe e te tama ʼaia te ʼu tēhina pionie e lua ki te vaka. Neʼe ʼave e te ʼu tēhina te ʼu tohi faka Tohi-Tapu ʼi te lea Fakapilitānia pea mo faka Sepania. Neʼe mole hola katoa tanā tufa fuli ʼo tanā ʼu nusipepa! Neʼe fai te ako faka Tohi-Tapu ʼa te tama Jamaïcain ʼi te Feliaono fuli ʼo kaku ki te fakaʼosi ʼo te fasiga taʼu māfana. ʼI tana liliu mai ʼi te fasiga taʼu māfana ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe toe hoko atu tana ako faka Tohi-Tapu. Pea ʼi te temi leva ʼaia neʼe ina fakatuʼutuʼu ai ke ina fetogi tana gāue, ke feala hana tuputupu ʼi te faʼahi fakalaumālie. Pea neʼe toe ʼalu ʼi te vaka. Pea neʼe fiafia lahi te ʼu tēhina ʼo Rhodes ʼi tanatou logo ʼaē neʼe papitema te tama ʼaia ʼi te taʼu 1998!

ʼE Puke Te ʼu “Ika” ʼAē ʼe Feʼoloʼaki

Ko te Tai Égée ʼe ʼiloa heʼe fonu ai te ʼu ika ʼaē ʼe feʼoloʼaki, ohage ko te salatini pea mo te hakula, ʼaē ʼe fakalaka ʼi tona ʼu potu ʼo fakaʼosi ʼi te ʼu kupega ʼa te ʼu hahaʼi poto gelu. ʼO toe feiā pe, ko te kau fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼe nātou felāveʼi mo te ʼu hahaʼi ʼe nātou tali lelei te moʼoni, ʼe ʼōmai mai te ʼu fenua ʼo te potu Esite ʼo Eulopa ʼo kumi gāue ʼi Heleni.

ʼI Alepania, ʼi tona taʼu hogofulu, neʼe kamata ʼiloʼi e Rezi ia Sehova pea mo tana ʼu fakatuʼutuʼu ʼi tana lau te ʼu pasina ʼo Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous ! Hili kiai taʼu e tolu, neʼe mavae tona famili ʼo nonofo ʼi te motu ʼo Rhodes. Pea ʼi te tahi ʼaho, neʼe faikole ai Rezi kia Sehova ke tokoni age ki ai ke ina maʼu tana ʼu hahaʼi ʼi te motu ʼaia. Pea ʼi te ʼapogipogi ake, neʼe haʼu tana tāmai mo te ʼu nusipepa ʼiloa, ʼaē ko Te Tule Leʼo pea mo te Réveillez-vous !, ʼo fiafia ʼaupito ai Rezi. Neʼe felāveʼi Rezi mo te tuagaʼane ʼaē neʼe ina tuku te ʼu nusipepa ki tana tāmai, pea neʼe kamata atu aipe tana ako faka Tohi-Tapu ki te tohi Te ʼAtamai Mālama ʼAē ʼe Ina Taki Ki Te Maʼuli Heʼegata. ʼI ʼihi temi ʼe ina kole ke fai tuʼa tolu tana ako ʼi te ʼaho! ʼOsi kiai māhina e lua, pea neʼe kamata fai faka mafola, pea ʼi te māhina ʼo Malesio 1998, neʼe papitema ai ʼi tona taʼu 14. Pea ʼi te ʼaho pe ʼaia, neʼe kamata ai tana selevisi pionie vaeluaʼi temi, pea hili kiai māhina e ono pea liliu ia ʼo pionie katoa.

Ko te tēhina ʼi te motu ʼo Kos neʼe ina fai te ako faka Tohi-Tapu ʼa te ʼu hahaʼi mai Lusia. ʼI tana fehuʼi ʼaē peʼe ʼi ai honatou ʼu kaumeʼa ʼe nātou fia ako te Tohi-Tapu, neʼe nātou taki ia ia ki te ʼu taumatuʼa mai Arménie​—⁠ko Leonidas pea mo tona ʼohoana ko Ophelia​—⁠ʼi te kiʼi kolo ʼe tuʼu ia kilometa e 30 ki tuʼa. Neʼe ʼi ai te meʼa fakafiafia neʼe fakatalitali ki te ʼu tēhina. Ko te taumatuʼa neʼe nā toʼo ake ki tuʼa tanā ʼu tuʼuga tohi faka Tohi-Tapu ʼi te lea faka Arménien pea mo faka Lusia ʼaē neʼe tā e te Sosiete Watch Tower! Neʼe nā fakamatala age neʼe kua nā ako te Tohi-Tapu mo te ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova, pea neʼe nā tuputupu ʼo nā liliu ko te ʼu kaugā fagona. Kae ʼaki te ʼu fihifihia faka politike pea mo faka ekonomika, neʼe nā mavae mai tonā fenua. Pea ʼi tanā tau mai ki te motu ʼo Kos, neʼe toe fai tanā ako faka Tohi-Tapu ʼaki te faʼe pea mo te tokolua ʼo Leonidas, ʼaē neʼe kua nonofo ai. Neʼe ko he meʼa fakapunamaʼuli ki te tēhina, he neʼe ina maʼu atu aipe tana ʼu ako e tolu​—⁠ko Ophelia, mo Leonidas pea ko te tahi leva ʼe ko te faʼe pea mo te tokolua ʼo Leonidas. Neʼe tonu ki te tēhina ke ina fai tuʼa tolu ʼi te vāhaʼa tana ʼalu vesipa ia kilometa e 30. Hili kiai he ʼu māhina pea neʼe papitema ia Leonidas pea mo tona ʼohoana. Ko he tapuakina lahi ki te ʼu sakilifisio ʼaē ʼe fai e te ʼu tēhina ʼo te fenua ʼaia.

Ko Sehova ʼe Ina Fakatuputupu

ʼE ʼiloga te ʼu tapuakina ʼa Sehova ʼi te faiga mālohi ʼa te kau fai faka mafola e 2 000 ʼi te ʼu motu ʼo te Tai Égée. ʼI te temi nei, kua maʼu te ʼu kokelekasio e 44 pea ko te ʼu kūtuga e 25 kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Pea ʼi te ʼu kūtuga ʼaia, ko te toko 17 ʼe kehe tanatou lea, heʼe ko te finegalo ʼaia ʼa Sehova “ke hāofaki te faʼahiga tagata fuli pe, pea ke nātou maʼu te ʼatamai mālama totonu ʼo te moʼoni.” (1 Timoteo 2⁠:​4, MN) Tahi ʼaē meʼa, ko te ʼu pionie makehe e 13 ʼe nātou faiga mālohi ke nātou fakaaʼu te logo lelei ki te tokolahi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu motu mamaʼo ʼaia.

Talu mai ni ʼu sēkulō, ko te Tai Égée ʼe ko te koga meʼa maʼuhiga ʼaē ʼe tuputupu ai te ʼu agaʼi fenua pea mo te gāue faifakatau. ʼI te ʼu taʼu ʼaenī kua hili, kua liliu ko he koga meʼa ʼe leleiʼia ʼaupito e te kau tulisi. Kae tahi meʼa maʼuhiga, ko te ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi tonatou ʼuhiga “tautai tagata,” ʼe nātou maʼu ʼi te ʼu motu ʼaia te ʼu hahaʼi ʼe nātou fia fakavikiviki kia Sehova. Pea ko nātou fuli ʼaia, neʼe nātou tali te fakaafe ʼaenī: “Ke nātou foaki te kolōlia kia Sehova, pea ke nātou kalagaʼi tona fakavikiviki ʼi te ʼu motu!”​—⁠Isaia 42:​12.

[Mape ʼo te pasina 22]

(Vakaʼi te nusipepa)

Mer Égée

GRÈCE

Lesbos

Chios

Samos

Ikaría

Foúrnoi

Patmos

Kos

Rhodes

Crète

TURQUIE

[Paki ʼo te pasina 23]

Te Motu ʼo Lesbos

[Paki ʼo te pasina 24]

Te Motu ʼo Patemosi

[Paki ʼo te pasina 24]

Te Motu ʼo Kelete

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae